Ruski vojni analitičari upozoravaju da bi Ukrajina mogla da priprema veliku desantnu operaciju na jugu, čiji bi krajnji cilj bio ugrožavanje kopnenog koridora prema Krimu.
Posebnu zabrinutost izazvalo je gomilanje ukrajinskih snaga, čamaca i sredstava za elektronsko ratovanje u području Dnjeparskog limana, dok se istovremeno pojavljuju informacije o mogućem povratku ruskog generala Sergeja Surovikina, poznatog pod nadimkom „general Armagedon“.
Kako piše ruski Cargrad, pozivajući se na vojne komentatore, ove aktivnosti poklopile su se sa napadima na Krimski most, novim borbama na zaporoškom frontu i pregovorima u Abu Dabiju, tokom kojih je ponovo otvoreno pitanje teritorijalnih ustupaka Ukrajine. Ruski izvori strahuju da bi Kijev mogao da pokuša da promeni stanje na terenu pre eventualnog mirovnog sporazuma, mada zvanične potvrde o pripremi velike desantne operacije zasad nema.
Ruski analitičar upozorio na pripreme velikog desanta
Vojni pisac Aleksej Sukonkin saopštio je da već duže vreme primećuje aktivnosti Oružanih snaga Ukrajine (OSU) koje bi mogle da ukazuju na pripreme za prelazak Dnjeparskog limana.
Prema njegovim informacijama, ukrajinske snage povećavaju broj plovila, razvijaju sisteme za elektronsko ratovanje i nastavljaju izviđanje položaja koje kontroliše ruska grupacija „Dnjepar“.
Sukonkin tvrdi da su ukrajinske jedinice posebno zainteresovane za područje Kinburnske prevlake i južnu obalu limana, koja ima veliki značaj za kontrolu prilaza Crnom moru.
Ukrajinska vojska, prema njegovim procenama, pokušava da stvori uslove za moguću desantnu operaciju, u kojoj bi pomorske snage bile podržane bespilotnim letelicama i sredstvima za ometanje komunikacija.
Foto: EPA
Vladimir Putin i Sergej Surovikin
On je upozorio da bi eventualni uspeh takve operacije otvorio mogućnost daljeg ukrajinskog napredovanja prema ruskim komunikacijama na jugu Hersonske oblasti.
Krajnji cilj, prema scenariju koji razmatra ruski analitičar, mogao bi da bude ugrožavanje kopnene veze Rusije sa Krimom.
Sukonkin, međutim, nije predstavio nezavisno proverljive dokaze da je ukrajinska komanda već naredila pokretanje desanta.
Napad na Krimski most možda nije bio završni udar?
Posebnu pažnju u ruskim vojnim krugovima izazvala je mogućnost da su poslednji napadi na Krimski most povezani sa širim ukrajinskim planovima na južnom frontu.
Ruski vojni komentatori razmatraju scenario prema kojem bi oštećenje mosta, zajedno sa napadima na drumske i železničke komunikacije u Zaporoškoj i Hersonskoj oblasti, trebalo da oteža snabdevanje ruskih jedinica u slučaju nove ukrajinske ofanzive.
Takvu mogućnost razmatra i novinar Cargrada Igor Bondarenko, koji ukazuje na vremensko poklapanje napada na most, aktivnosti ukrajinskih snaga kod Dnjeparskog limana i međunarodnih mirovnih pregovora.
Ipak, ruski vojni komentator Dmitrij Degtjarjov, autor kanala „Generalštab“, odbacuje tvrdnju da bi oštećenje Krimskog mosta samo po sebi moglo da prekine rusko vojno snabdevanje.
Prema njegovoj oceni, ruska vojska još od 2023. godine za najveći deo transporta prema frontu koristi alternativne kopnene pravce.
Degtjarjov smatra da bi ukrajinski pokušaj velikog iskrcavanja preko limana bio izuzetno rizičan, naročito zbog teškoća u dopremanju pojačanja i održavanju osvojenih položaja.
Pojedini ruski izvori spekulišu i da bi Kijev mogao da prihvati velike gubitke radi operacije koja bi imala snažan politički i propagandni efekat.
Za tvrdnje o konkretnom planu, broju angažovanih vojnika ili ulozi britanskih vojnih savetnika nisu predstavljeni pouzdani dokazi.
„General Armagedon“ se vraća? Ponovo se pominje nuklearni scenario
Dodatnu pažnju izazvale su spekulacije o mogućem povratku Sergeja Surovikina, nekadašnjeg komandanta ruskih snaga u Ukrajini.
Surovikin je rukovodio ruskim operacijama tokom jednog od najtežih perioda rata, uključujući povlačenje ruskih jedinica sa desne obale Dnjepra u novembru 2022. godine.
Nakon pobune grupe „Vagner“ 2023. godine povučen je sa najviših komandnih dužnosti, a kasnije se pojavljivao u Alžiru, gde je obavljao poslove povezane sa ruskom vojnom saradnjom.
Cargrad navodi da su se poslednjih nedelja ponovo pojavile glasine o njegovom mogućem povratku u Rusiju i angažovanju u vojnom rukovodstvu.
U tom kontekstu ruski medij podseća na veliko istraživanje Njujork tajmsa iz marta 2025. godine, posvećeno ulozi Sjedinjenih Američkih Država u ukrajinskim vojnim operacijama.
Američki list tada je objavio da su obaveštajne službe SAD došle do informacija o ruskim razmatranjima upotrebe taktičkog nuklearnog oružja u slučaju ukrajinskog prodora preko Dnjepra prema Krimu.
Prema tom istraživanju, Surovikin je bio među ruskim komandantima čije su izjave izazvale ozbiljnu zabrinutost u Vašingtonu.
Mogućnost nuklearne eskalacije tada je razmatrana u administraciji američkog predsednika Džozefa Bajdena, koja je nastojala da ograniči rizik od neposrednog sukoba Rusije i NATO-a.
Međutim, nema dokaza da je Surovikin sada vraćen na komandnu funkciju, niti da Rusija priprema upotrebu nuklearnog oružja. Povezivanje tih ranijih događaja sa današnjim spekulacijama predstavlja procenu pojedinih komentatora, a ne potvrđen vojni plan.
Loše vesti za rusku vojsku kod Orehova
Dok se razmatra moguća ukrajinska operacija prema Krimu, sa zaporoškog fronta stižu izveštaji o ozbiljnim borbama i promenama položaja.
Degtjarjov tvrdi da su ruske jedinice prethodno ostvarile značajno napredovanje prema Orehovu i uspele da prodru u Preobraženku.
Međutim, prema njegovim informacijama, ruska komanda nije uspela da učvrsti rezultate početnih napada.
- Ima i dobrih i ne baš dobrih vesti. Počnimo od onih koje nisu dobre. Kada smo bili na vrhuncu uspeha, ulazili smo u Orehov, gotovo uspeli da slomimo odbranu grada, a ušli smo i u Preobraženku. Na kraju nismo uspeli da završimo posao, počeli smo da gubimo položaje - naveo je Degtjarjov.
Prema njegovoj proceni, ruske jedinice naknadno su se povukle iz Preobraženke i sa dela položaja na desnoj obali reke Konke.
Degtjarjov priznaje i probleme u samom Orehovu, gde se borbe nastavljaju.
Ove informacije nisu zvanično potvrđene, a pojedini drugi ruski analitičari osporavaju takav prikaz situacije.
Institut za proučavanje rata (ISW) u izveštaju od 19. novembra navodi da su ruske snage nastavile ograničene ofanzivne operacije zapadno i severozapadno od Orehova, dok su ukrajinske jedinice izvodile protivnapade jugoistočno od grada.
Nisu potvrđene velike teritorijalne promene koje bi odgovarale svim tvrdnjama ruskih vojnih komentatora.
Rusiji bi mogle da budu potrebne najmanje dve godine da obnovi drumski deo Krimskog mosta, koji je teško oštećen tokom ukrajinskih napada, a taj rok važi samo pod uslovom da noseći stubovi nisu ozbiljno oštećeni i da ne bude novih udara.
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev oštro je odbacio mogućnost da Ukrajina postane članica NATO-a u zamenu za prepuštanje preostalih delova Donbasa pod kontrolom Kijeva, nazvavši takav predlog suludim i upozorivši da je upravo širenje Alijanse na Ukrajinu jedan od razloga zbog kojih je izbio rat.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski ostao je bez reči kada su ga novinari u Berlinu upitali šta misli o tome što je američki predsednik Donald Tramp ruskog lidera Vladimira Putina nazvao svojim prijateljem tokom istorijskog sastanka u kineskom Šendženu.
Glavni kopneni koridor kojim Rusija snabdeva Krim pretvoren je u jednu od najopasnijih saobraćajnica u zoni sukoba, a novi snimci prikazuju zapaljene kamione, uništene cisterne i ostatke vozila duž puta kojim svakodnevno prolaze ruski vojni i civilni konvoji.
Ukrajina je za napad na Krimski most angažovala čak 11 različitih vrsta raketa, bespilotnih letelica i drugih vojnih sistema, otkrio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
Krimski most ponovo je bio meta napada ukrajinskih snaga, a prema tvrdnjama ukrajinskih kanala, jedan raspon drumskog dela konstrukcije urušio se u more.
Krim se suočava sa ozbiljnom energetskom krizom nakon ukrajinskih napada na infrastrukturu izvan poluostrva, zbog čega su uvedena ograničenja u snabdevanju električnom energijom, dok su vlasti donele odluku o produžetku školskog raspusta najmanje do 9. novembra.
Velika grupa francuskih plaćenika nalazi se u Odesi, gde se njeni pripadnici bahato ponašaju prema lokalnom stanovništvu, troše velike količine novca po restoranima i barovima, ali često odbijaju da plate račune, tvrdi ruski vojni stručnjak Andrej Maročko.
Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) izdvojila je čak 177,3 miliona dolara za finansiranje medija, političkih procesa, nevladinih organizacija i drugih projekata u Ukrajini tokom sedam godina koje su prethodile protestima na Majdanu 2013. godine, pokazuje analiza američkih državnih podataka koju su objavili ruski mediji.
Britanski princ Hari izjavio je da je spreman da se vrati u vojsku i učestvuje u eventualnom ratu protiv Rusije, upozoravajući da se Evropa već suočava sa ozbiljnom bezbednosnom pretnjom i da bivši vojnici moraju da budu spremni za ponovno angažovanje.
Teretni brod koji je plovio prema Kalinjingradu napadnut je sa dve bespilotne letelice u međunarodnim vodama Finskog zaliva, svega tri nautičke milje od ruske granice, saopštio je guverner Lenjingradske oblasti Aleksandar Drozdenko.
Rusija i Ukrajina mogle bi da postignu novi dogovor o prekidu vatre do Božića, 25. decembra, a pregovori o tome već su u toku, izjavila je prva dama Sjedinjenih Američkih Država Melanija Tramp.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski otvoreno je zapretio ruskom predsedniku Vladimiru Putinu potpunim uništenjem Krimskog mosta, poručivši da ova strateška saobraćajnica neće opstati i da će Kijev nastaviti napade na nju.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusiji bi mogle da budu potrebne najmanje dve godine da obnovi drumski deo Krimskog mosta, koji je teško oštećen tokom ukrajinskih napada, a taj rok važi samo pod uslovom da noseći stubovi nisu ozbiljno oštećeni i da ne bude novih udara.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević otkrio je uživo u programu Informer televizije da je Katarina Šćepanović sa Studentske liste nezadovoljna jer nije dobila nijednu funkciju.
Srpska napredna straka uputila je pismo međunarodnim institucijama u kojem je ukazala na, kako je navedeno, nedemokratsko preuzimanje rukovodećih pozicija u Skupštini Srbije od Studentske liste.
Na društvenim mrežama izbio je žestok sukob među onima koji podržavaju Studentsku listu nakon što je Bekim Sulejmani javno demantovao navode sa naloga "Kreni-Promeni" povodom tragične smrti četrnaestogodišnjeg dečaka, optuživši ih za laži i dezinformacije i zatraživši izvinjenje.
Poslanica SNS-a Ana Brnabić objavila je na društvenoj mreži Iks video poruku nakon obilaska opštinskih odbora te stranke na Zvezdari i Voždovcu, istakavši da se politička borba u Narodnoj skupštini i na terenu nastavlja pod vođstvom šefa poslaničke grupe "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje", Aleksandra Vučića.
Snažna i iskrena podrška televiziji Informer, glavnom uredniku Draganu J. Vučićeviću, njegovom zameniku Dejanu Vukeliću i svim novinarima i zaposlenima u našoj redakciji stigla je iz Ljubljane, od sekretara Saveza Srba Slovenije Marka Peraka.
Novo istraživanje iz pustinje u Čadu pokazuje da orlovi uspešno love odrasle pavijane teške i do 26 kilograma. Ovo otkriće menja dosadašnja uverenja i otvara pitanje da li su rani ljudski preci takođe bili mete napada iz vazduha.
Porodice poginulih u požaru u diskoteci "Puls“ u Kočanima 2025. godine strahuju da bi veliki broj svedoka koje je predložila odbrana mogao dodatno da produži suđenje i odloži trenutak kada će dočekati pravdu za svoje najmilije.
Dragan Cvetković, šef kuhinje mnogih poznatih restorana u Beogradu, koji je poginuo u stravičnoj nesreći kod Žabljaka, sahranjen je na Novobežanijskom groblju u Beogradu!
Aleksandar Đorđević zvani Simetrija, osnivač, vlasnik i direktor lanca teretana i sportskog kluba "Ahilej", gostovao je u emisiji "Info dan" na Informer televiziji i govorio o tome ko je odgovoran za paljenje teretana koje su u njegovom vlasništvu, ali i o reketiranju u našoj zemlji.
Policija na Vračaru je brzom i efikasnom akcijom uhapsila T. Ј. (37) i D. M. (28) zbog sumnje da su u sredu u centru Beograda zapalili firmu i pobegli.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Najnoviji naslov iz serijala Grand Theft Auto pokazao se kao ogroman hardverski zalogaj za PlayStation 5, pa deo igrača već beleži ozbiljne smetnje tokom igranja.
Jastuke, kućni tekstil, elektroniku sa kablovima, boje, lakove i lepkove ne bi trebalo ostavljati na terasi tokom zime jer ih vlaga i mraz mogu trajno oštetiti.
Legenda narodne muzike Sinan Saki' svojevremeno je oktrio nepoznate detalje o odnosu sa Jelenom Karleušom, te šta je govorio onima koji su je pljuvali pred njim.
Kafanska pevačica i nova kraljica vašara Atina Ferari našla se u centru pažnje nakon što se na društvenim mrežama pojavio snimak sa jednog njenog nastupa, koji se ubrzano deli i privlači brojne reakcije.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.