Evropska unija pripremila je finansijski mehanizam kojim bi Ukrajina dobila dodatnih 45 milijardi evra, dok bi obaveza otplate bila povezana sa ratnom odštetom koju Brisel namerava da naplati od Rusije.
Ukoliko Moskva odbije da plati reparacije, evropske institucije zadržale bi pravo da za vraćanje kredita upotrebe zamrznutu rusku državnu imovinu, čime se ponovo otvara mogućnost direktnog sukoba Brisela i Moskve oko više od 200 milijardi evra.
Prema dokumentu u koji je imao uvid Politiko, predlog je osmišljen tako da Kijev ne mora da vraća glavnicu kredita dok ne dobije ratnu odštetu od Rusije. Evropska komisija je 18. novembra zvanično predstavila ovaj plan, a o njemu će lideri država članica razgovarati 26. i 27. novembra u Briselu.
Ako Putin odbije da plati, Brisel ima drugi plan
Najvažnija odredba novog predloga odnosi se na otplatu zajma.
Evropska komisija predviđa da Ukrajina dobije 45 milijardi evra pod posebnim uslovima, prema kojima bi obaveza vraćanja glavnice nastupila tek kada Kijev primi ratne reparacije od Rusije.
Međutim, evropske institucije predvidele su i mogućnost da Moskva nikada ne pristane da isplati traženu odštetu.
U tom slučaju Evropska unija zadržava pravo da posegne za ruskom državnom imovinom koja je zamrznuta na njenoj teritoriji.
„Unija zadržava pravo da upotrebi rusku imovinu zamrznutu na teritoriji Unije za otplatu kredita“, navodi se u dokumentu, uz uslov da takav potez bude u skladu sa evropskim i međunarodnim pravom.
Takvo rešenje omogućilo bi da Ukrajina dobije sredstva potrebna za nastavak ratnih operacija i funkcionisanje države, dok bi se buduća otplata duga povezala sa ruskim finansijskim obavezama.
Ipak, odredba ne znači da će zamrznuta ruska imovina automatski biti konfiskovana ukoliko Moskva odbije da plati reparacije. Za njeno eventualno korišćenje bile bi potrebne odgovarajuće pravne i političke odluke, oko kojih u Evropskoj uniji još nema saglasnosti.
Čak 25 milijardi za vojsku, ostatak za funkcionisanje države
Novi kredit namenjen je finansijskim potrebama Ukrajine tokom 2027. godine.
Prema procenama Evropske komisije, Kijevu će naredne godine nedostajati približno 70 milijardi evra za pokrivanje budžetskih i vojnih troškova.
Brisel zato predlaže da obezbedi oko dve trećine potrebnog novca, odnosno 45 milijardi evra.
Od tog iznosa, čak 25 milijardi bilo bi izdvojeno za vojnu pomoć, nabavku naoružanja i jačanje ukrajinske odbrambene industrije.
Preostalih 20 milijardi bilo bi namenjeno opštoj budžetskoj podršci, uključujući finansiranje javnih službi, zdravstvenog sistema i drugih državnih potreba.
Sredstva za budžetsku podršku bila bi povezana sa sprovođenjem reformi, naročito u oblasti vladavine prava, borbe protiv korupcije i upravljanja javnim finansijama.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen poručila je da je cilj da se Ukrajini obezbedi stabilno finansiranje i u narednoj godini.
- Evropa će nastaviti da obezbeđuje maksimalnu podršku Ukrajini i maksimalan pritisak na Rusiju. Za 2026. godinu finansijske potrebe Ukrajine su pokrivene. Danas predlažemo dodatnih 45 milijardi evra kako bismo pokrili dve trećine njenih potreba za 2027. godinu -izjavila je Fon der Lajen.
Novi kredit predstavlja dodatno zaduživanje povrh ranije odobrenog evropskog programa od 90 milijardi evra za 2026. i 2027. godinu.
Evropska unija će se zadužiti, račun bi kasnije mogla da plati Rusija
Brisel planira da potrebnih 45 milijardi evra prikupi zajedničkim zaduživanjem na međunarodnim finansijskim tržištima.
Evropska komisija izdavala bi dužničke instrumente u ime Unije, a za njihove obaveze garantovao bi evropski budžet.
Takva konstrukcija omogućava da se novac obezbedi pre eventualnog mirovnog sporazuma sa Rusijom, dok bi otplata glavnice bila povezana sa budućim reparacijama.
Poseban problem predstavljaju kamate.
Prema objašnjenju koje je objavio Rojters, procenjuje se da bi troškovi kamata na novi kredit mogli da iznose između dve i 2,5 milijardi evra godišnje.
Iako bi Ukrajina formalno bila dužnik, Evropska unija mogla bi da pokrije celokupne troškove kamata kroz posebne budžetske subvencije.
To znači da bi evropski budžet preuzeo troškove finansiranja, dok bi pitanje konačne otplate glavnice ostalo povezano sa ruskim reparacijama ili eventualnim korišćenjem zamrznute imovine.
Za Brisel je takav model važan jer ukrajinski javni dug nastavlja da raste, a dodatne obaveze otplate mogle bi da ugroze finansijsku održivost zemlje.
U Belgiji leži više od 200 milijardi ruskih evra
Mogućnost korišćenja ruske imovine posebno je osetljiva zbog činjenice da je najveći deo zamrznutih sredstava smešten u Belgiji.
Na teritoriji Evropske unije blokirano je približno 210 milijardi evra ruskih državnih sredstava, od čega se najveći deo nalazi u finansijskoj instituciji „Juroklir“, sa sedištem u Briselu.
Prema podacima objavljenim u septembru, ova institucija čuvala je oko 204 milijarde evra ruske državne imovine.
Belgijski premijer Bart de Vever prethodno se snažno protivio predlozima da se ta sredstva direktno koriste za finansiranje Ukrajine, upozoravajući na ozbiljne pravne i finansijske posledice.
Belgija strahuje da bi Rusija mogla da odgovori sudskim postupcima, zaplenom evropske imovine u drugim državama ili drugim protivmerama.
Zbog tih rizika De Vever je ranije zahtevao čvrste finansijske garancije ostalih evropskih država pre donošenja bilo kakve odluke o korišćenju ruske imovine.
Nova upozorenja stigla su i 19. novembra, kada je predstavnik „Juroklira“ Edvin de Pau pred Evropskim parlamentom izjavio da nijedan do sada razmatrani predlog nije pružio dovoljno pouzdanu zaštitu od finansijskih i pravnih rizika.
On je upozorio da bi neadekvatno korišćenje zamrznute imovine moglo da naruši poverenje međunarodnih investitora u evropski finansijski sistem.
Kompanija je već izložena pravnim postupcima u Rusiji, a prema njenim podacima, ruske protivmere izazvale su troškove od 233 miliona evra, uključujući sudske izdatke.
Rusiji bi mogle da budu potrebne najmanje dve godine da obnovi drumski deo Krimskog mosta, koji je teško oštećen tokom ukrajinskih napada, a taj rok važi samo pod uslovom da noseći stubovi nisu ozbiljno oštećeni i da ne bude novih udara.
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev oštro je odbacio mogućnost da Ukrajina postane članica NATO-a u zamenu za prepuštanje preostalih delova Donbasa pod kontrolom Kijeva, nazvavši takav predlog suludim i upozorivši da je upravo širenje Alijanse na Ukrajinu jedan od razloga zbog kojih je izbio rat.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski ostao je bez reči kada su ga novinari u Berlinu upitali šta misli o tome što je američki predsednik Donald Tramp ruskog lidera Vladimira Putina nazvao svojim prijateljem tokom istorijskog sastanka u kineskom Šendženu.
Glavni kopneni koridor kojim Rusija snabdeva Krim pretvoren je u jednu od najopasnijih saobraćajnica u zoni sukoba, a novi snimci prikazuju zapaljene kamione, uništene cisterne i ostatke vozila duž puta kojim svakodnevno prolaze ruski vojni i civilni konvoji.
Odnosi između šefice evropske diplomatije Kaje Kalas i predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen ozbiljno su narušeni zbog odluke da Kalas ne bude imenovana za glavnog pregovarača Evropske unije sa Rusijom, tvrdi britanski politički analitičar Aleksandar Merkuris.
Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas ostala je bez uloge glavnog pregovarača sa Rusijom, nakon što su evropski lideri odlučili da buduće mirovne razgovore o Ukrajini vode predstavnici pet najuticajnijih evropskih država i institucija Evropske unije.
Ruski vojni analitičari upozoravaju da bi Ukrajina mogla da priprema veliku desantnu operaciju na jugu, čiji bi krajnji cilj bio ugrožavanje kopnenog koridora prema Krimu.
Ukrajinska vojska upotrebila je devet krstarećih raketa evropske proizvodnje tokom razornog napada na Krimski most, a sedam projektila pogodilo je cilj, potvrdila je holandska odbrambena kompanija Destinus.
Velika grupa francuskih plaćenika nalazi se u Odesi, gde se njeni pripadnici bahato ponašaju prema lokalnom stanovništvu, troše velike količine novca po restoranima i barovima, ali često odbijaju da plate račune, tvrdi ruski vojni stručnjak Andrej Maročko.
Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) izdvojila je čak 177,3 miliona dolara za finansiranje medija, političkih procesa, nevladinih organizacija i drugih projekata u Ukrajini tokom sedam godina koje su prethodile protestima na Majdanu 2013. godine, pokazuje analiza američkih državnih podataka koju su objavili ruski mediji.
Britanski princ Hari izjavio je da je spreman da se vrati u vojsku i učestvuje u eventualnom ratu protiv Rusije, upozoravajući da se Evropa već suočava sa ozbiljnom bezbednosnom pretnjom i da bivši vojnici moraju da budu spremni za ponovno angažovanje.
Teretni brod koji je plovio prema Kalinjingradu napadnut je sa dve bespilotne letelice u međunarodnim vodama Finskog zaliva, svega tri nautičke milje od ruske granice, saopštio je guverner Lenjingradske oblasti Aleksandar Drozdenko.
Rusija i Ukrajina mogle bi da postignu novi dogovor o prekidu vatre do Božića, 25. decembra, a pregovori o tome već su u toku, izjavila je prva dama Sjedinjenih Američkih Država Melanija Tramp.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski otvoreno je zapretio ruskom predsedniku Vladimiru Putinu potpunim uništenjem Krimskog mosta, poručivši da ova strateška saobraćajnica neće opstati i da će Kijev nastaviti napade na nju.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusiji bi mogle da budu potrebne najmanje dve godine da obnovi drumski deo Krimskog mosta, koji je teško oštećen tokom ukrajinskih napada, a taj rok važi samo pod uslovom da noseći stubovi nisu ozbiljno oštećeni i da ne bude novih udara.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević otkrio je uživo u programu Informer televizije da je Katarina Šćepanović sa Studentske liste nezadovoljna jer nije dobila nijednu funkciju.
Srpska napredna straka uputila je pismo međunarodnim institucijama u kojem je ukazala na, kako je navedeno, nedemokratsko preuzimanje rukovodećih pozicija u Skupštini Srbije od Studentske liste.
Na društvenim mrežama izbio je žestok sukob među onima koji podržavaju Studentsku listu nakon što je Bekim Sulejmani javno demantovao navode sa naloga "Kreni-Promeni" povodom tragične smrti četrnaestogodišnjeg dečaka, optuživši ih za laži i dezinformacije i zatraživši izvinjenje.
Poslanica SNS-a Ana Brnabić objavila je na društvenoj mreži Iks video poruku nakon obilaska opštinskih odbora te stranke na Zvezdari i Voždovcu, istakavši da se politička borba u Narodnoj skupštini i na terenu nastavlja pod vođstvom šefa poslaničke grupe "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje", Aleksandra Vučića.
Snažna i iskrena podrška televiziji Informer, glavnom uredniku Draganu J. Vučićeviću, njegovom zameniku Dejanu Vukeliću i svim novinarima i zaposlenima u našoj redakciji stigla je iz Ljubljane, od sekretara Saveza Srba Slovenije Marka Peraka.
Novo istraživanje iz pustinje u Čadu pokazuje da orlovi uspešno love odrasle pavijane teške i do 26 kilograma. Ovo otkriće menja dosadašnja uverenja i otvara pitanje da li su rani ljudski preci takođe bili mete napada iz vazduha.
Porodice poginulih u požaru u diskoteci "Puls“ u Kočanima 2025. godine strahuju da bi veliki broj svedoka koje je predložila odbrana mogao dodatno da produži suđenje i odloži trenutak kada će dočekati pravdu za svoje najmilije.
Dragan Cvetković, šef kuhinje mnogih poznatih restorana u Beogradu, koji je poginuo u stravičnoj nesreći kod Žabljaka, sahranjen je na Novobežanijskom groblju u Beogradu!
Aleksandar Đorđević zvani Simetrija, osnivač, vlasnik i direktor lanca teretana i sportskog kluba "Ahilej", gostovao je u emisiji "Info dan" na Informer televiziji i govorio o tome ko je odgovoran za paljenje teretana koje su u njegovom vlasništvu, ali i o reketiranju u našoj zemlji.
Policija na Vračaru je brzom i efikasnom akcijom uhapsila T. Ј. (37) i D. M. (28) zbog sumnje da su u sredu u centru Beograda zapalili firmu i pobegli.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Najnoviji naslov iz serijala Grand Theft Auto pokazao se kao ogroman hardverski zalogaj za PlayStation 5, pa deo igrača već beleži ozbiljne smetnje tokom igranja.
Jastuke, kućni tekstil, elektroniku sa kablovima, boje, lakove i lepkove ne bi trebalo ostavljati na terasi tokom zime jer ih vlaga i mraz mogu trajno oštetiti.
Legenda narodne muzike Sinan Saki' svojevremeno je oktrio nepoznate detalje o odnosu sa Jelenom Karleušom, te šta je govorio onima koji su je pljuvali pred njim.
Kafanska pevačica i nova kraljica vašara Atina Ferari našla se u centru pažnje nakon što se na društvenim mrežama pojavio snimak sa jednog njenog nastupa, koji se ubrzano deli i privlači brojne reakcije.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.