• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA
Informer
Video

22.11.2026

05:30

Brisel krenuo, Rusija na nogama! Putinove milijarde na udaru, Moskva hitno spremila odgovor

Shutterstock/Reuters/Profimedia/EPA

Vesti

Brisel krenuo, Rusija na nogama! Putinove milijarde na udaru, Moskva hitno spremila odgovor

Evropska unija pripremila je finansijski mehanizam kojim bi Ukrajina dobila dodatnih 45 milijardi evra, dok bi obaveza otplate bila povezana sa ratnom odštetom koju Brisel namerava da naplati od Rusije.

Ukoliko Moskva odbije da plati reparacije, evropske institucije zadržale bi pravo da za vraćanje kredita upotrebe zamrznutu rusku državnu imovinu, čime se ponovo otvara mogućnost direktnog sukoba Brisela i Moskve oko više od 200 milijardi evra.

Prema dokumentu u koji je imao uvid Politiko, predlog je osmišljen tako da Kijev ne mora da vraća glavnicu kredita dok ne dobije ratnu odštetu od Rusije. Evropska komisija je 18. novembra zvanično predstavila ovaj plan, a o njemu će lideri država članica razgovarati 26. i 27. novembra u Briselu.

Ako Putin odbije da plati, Brisel ima drugi plan

Najvažnija odredba novog predloga odnosi se na otplatu zajma.

Evropska komisija predviđa da Ukrajina dobije 45 milijardi evra pod posebnim uslovima, prema kojima bi obaveza vraćanja glavnice nastupila tek kada Kijev primi ratne reparacije od Rusije.

Međutim, evropske institucije predvidele su i mogućnost da Moskva nikada ne pristane da isplati traženu odštetu.

U tom slučaju Evropska unija zadržava pravo da posegne za ruskom državnom imovinom koja je zamrznuta na njenoj teritoriji.

„Unija zadržava pravo da upotrebi rusku imovinu zamrznutu na teritoriji Unije za otplatu kredita“, navodi se u dokumentu, uz uslov da takav potez bude u skladu sa evropskim i međunarodnim pravom.

Takvo rešenje omogućilo bi da Ukrajina dobije sredstva potrebna za nastavak ratnih operacija i funkcionisanje države, dok bi se buduća otplata duga povezala sa ruskim finansijskim obavezama.

Ipak, odredba ne znači da će zamrznuta ruska imovina automatski biti konfiskovana ukoliko Moskva odbije da plati reparacije. Za njeno eventualno korišćenje bile bi potrebne odgovarajuće pravne i političke odluke, oko kojih u Evropskoj uniji još nema saglasnosti.

Čak 25 milijardi za vojsku, ostatak za funkcionisanje države

Novi kredit namenjen je finansijskim potrebama Ukrajine tokom 2027. godine.

Prema procenama Evropske komisije, Kijevu će naredne godine nedostajati približno 70 milijardi evra za pokrivanje budžetskih i vojnih troškova.

Brisel zato predlaže da obezbedi oko dve trećine potrebnog novca, odnosno 45 milijardi evra.

Od tog iznosa, čak 25 milijardi bilo bi izdvojeno za vojnu pomoć, nabavku naoružanja i jačanje ukrajinske odbrambene industrije.

Preostalih 20 milijardi bilo bi namenjeno opštoj budžetskoj podršci, uključujući finansiranje javnih službi, zdravstvenog sistema i drugih državnih potreba.

Sredstva za budžetsku podršku bila bi povezana sa sprovođenjem reformi, naročito u oblasti vladavine prava, borbe protiv korupcije i upravljanja javnim finansijama.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen poručila je da je cilj da se Ukrajini obezbedi stabilno finansiranje i u narednoj godini.

- Evropa će nastaviti da obezbeđuje maksimalnu podršku Ukrajini i maksimalan pritisak na Rusiju. Za 2026. godinu finansijske potrebe Ukrajine su pokrivene. Danas predlažemo dodatnih 45 milijardi evra kako bismo pokrili dve trećine njenih potreba za 2027. godinu -izjavila je Fon der Lajen.

Novi kredit predstavlja dodatno zaduživanje povrh ranije odobrenog evropskog programa od 90 milijardi evra za 2026. i 2027. godinu.

Evropska unija će se zadužiti, račun bi kasnije mogla da plati Rusija

Brisel planira da potrebnih 45 milijardi evra prikupi zajedničkim zaduživanjem na međunarodnim finansijskim tržištima.

Evropska komisija izdavala bi dužničke instrumente u ime Unije, a za njihove obaveze garantovao bi evropski budžet.

Takva konstrukcija omogućava da se novac obezbedi pre eventualnog mirovnog sporazuma sa Rusijom, dok bi otplata glavnice bila povezana sa budućim reparacijama.

Poseban problem predstavljaju kamate.

Prema objašnjenju koje je objavio Rojters, procenjuje se da bi troškovi kamata na novi kredit mogli da iznose između dve i 2,5 milijardi evra godišnje.

Iako bi Ukrajina formalno bila dužnik, Evropska unija mogla bi da pokrije celokupne troškove kamata kroz posebne budžetske subvencije.

To znači da bi evropski budžet preuzeo troškove finansiranja, dok bi pitanje konačne otplate glavnice ostalo povezano sa ruskim reparacijama ili eventualnim korišćenjem zamrznute imovine.

Za Brisel je takav model važan jer ukrajinski javni dug nastavlja da raste, a dodatne obaveze otplate mogle bi da ugroze finansijsku održivost zemlje.

U Belgiji leži više od 200 milijardi ruskih evra

Mogućnost korišćenja ruske imovine posebno je osetljiva zbog činjenice da je najveći deo zamrznutih sredstava smešten u Belgiji.

Na teritoriji Evropske unije blokirano je približno 210 milijardi evra ruskih državnih sredstava, od čega se najveći deo nalazi u finansijskoj instituciji „Juroklir“, sa sedištem u Briselu.

Prema podacima objavljenim u septembru, ova institucija čuvala je oko 204 milijarde evra ruske državne imovine.

Belgijski premijer Bart de Vever prethodno se snažno protivio predlozima da se ta sredstva direktno koriste za finansiranje Ukrajine, upozoravajući na ozbiljne pravne i finansijske posledice.

Belgija strahuje da bi Rusija mogla da odgovori sudskim postupcima, zaplenom evropske imovine u drugim državama ili drugim protivmerama.

Zbog tih rizika De Vever je ranije zahtevao čvrste finansijske garancije ostalih evropskih država pre donošenja bilo kakve odluke o korišćenju ruske imovine.

Nova upozorenja stigla su i 19. novembra, kada je predstavnik „Juroklira“ Edvin de Pau pred Evropskim parlamentom izjavio da nijedan do sada razmatrani predlog nije pružio dovoljno pouzdanu zaštitu od finansijskih i pravnih rizika.

On je upozorio da bi neadekvatno korišćenje zamrznute imovine moglo da naruši poverenje međunarodnih investitora u evropski finansijski sistem.

Kompanija je već izložena pravnim postupcima u Rusiji, a prema njenim podacima, ruske protivmere izazvale su troškove od 233 miliona evra, uključujući sudske izdatke.

BONUS VIDEO

Komentari

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Politika

Exatlon

Društvo

Hronika

Zabava

Umrla glumica Helen Frejzer
Kultura

Umrla glumica Helen Frejzer

Helen Frejzer, glumica najpoznatija po ulozi zatvorske službenice u seriji "Zatvorenice" televizije ITV, preminula je u 84. godini.

21.11.2026

18:33

Magazin

Džet set