• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA
Informer
Video

21.11.2026

17:57

(FOTO/VIDEO) Šok otkriće! Znate li šta se krije ispod Aja Sofije? Arheolozi zaprepašćeni prozorom: Da li će ovo promeniti sve što smo znali o vizantijskoj crkvi?

profimedia

Vesti

(FOTO/VIDEO) Šok otkriće! Znate li šta se krije ispod Aja Sofije? Arheolozi zaprepašćeni prozorom: Da li će ovo promeniti sve što smo znali o vizantijskoj crkvi?

Tokom radova na čišćenju i iskopavanju u kompleksu Aja Sofije u Istanbulu, nekadašnje vizantijske crkve, a danas turske džamije, otkrivena je mreža podzemnih tunela ukupne dužine oko 420 metara.

Turski zvaničnici saopštili su da je istraživanjem identifikovano šest podzemnih prostora i devet tunela, od kojih bi neki u budućnosti mogli da budu otvoreni za posetioce. Turski ministar kulture i turizma Mehmet Nuri Ersoj izjavio je, nakon obilaska lokaliteta, da je tokom radova uklonjeno gotovo 3.000 tona šuta i drugog materijala. Istraživanja su obuhvatila dva dela kompleksa, Vezirovu baštu i Zapadnu baštu, prenosi "Juronjuz".

Foto: profimedia

Specijalista za restauraciju pregleda istorijske zidove od cigle u podzemnom tunelu ispod Velike džamije Svete Sofije tokom tekućih restauratorskih radova u Istanbulu, Turska.

Otkriveni podzemni prostori i prolazi ispod istorijskog kompleksa

Prema podacima koje je objavio Ersoj, radovi su izvođeni i na dubini od oko 1,5 metara ispod ranijeg nivoa poda, koji je bio prekriven blatom. Na tom mestu otkriveni su tragovi ranijih građevinskih faza.

U Zapadnoj bašti identifikovano je šest podzemnih prostora povezanih sa devet tunela. Turski ministar naveo je da su tri od tih prostora najverovatnije bila deo podzemne strukture starog atrijuma, dvorišta povezanog sa crkvenim kompleksom.

 

Iskopavanja se nastavljaju i u drugim delovima lokaliteta. Pojedini podzemni prostori imaju oblik izduženih hodnika, širine između četiri i 4,8 metara. Od ukupno devet tunela, sedam je već očišćeno od šuta, dok se u preostala dva nastavljaju snimanje i dokumentovanje.

Posebnu pažnju arheologa privukao je najduži tunel, koji se proteže u dužini od 180 metara. On ide paralelno sa fasadom Aja Sofije, od prostora ispred Fatihove medrese prema ulazu za posetioce, uz nagib od oko tri odsto.

Naučnici istražuju mogućnost da je ovaj prolaz bio povezan sa takozvanim Rimskim putem Konstantinopolja, ali njegova prvobitna funkcija još nije pouzdano utvrđena.

 

 

Tragovi starijeg građevinskog kompleksa i podzemna grobnica

Jedan od značajnijih nalaza otkriven je u Vezirovoj bašti, gde je identifikovana podzemna grobna struktura uklesana u steni, poznata kao hipogeum. Tokom čišćenja i iskopavanja na tom mestu pronađeni su arhitektonski slojevi na dubini većoj od ranije poznatog nivoa poda. Istraživači ispituju da li oni pripadaju periodu koji je prethodio izgradnji Aja Sofije.

Prema dosadašnjim procenama, podzemni prolazi mogli su da budu deo šireg sistema za upravljanje vodama u Konstantinopolju. Pretpostavlja se da su pojedini delovi služili za distribuciju vode i odvođenje kišnice, što je bilo važno za zaštitu i svakodnevno funkcionisanje velikog arhitektonskog kompleksa. Ipak, ta namena još nije definitivno potvrđena.

Turske vlasti razmatraju mogućnost da neke od otkrivenih podzemnih prostora u budućnosti otvore za posetioce, čime bi kompleks Aja Sofije dobio novu turističku i istorijsku dimenziju.

 

 

Aja Sofija kroz gotovo 1.500 godina menjala namenu

Aja Sofija izgrađena je za vreme vizantijskog cara Justinijana, između 532. i 537. godine, na mestu starijih hrišćanskih crkava. Od završetka gradnje 537. godine pa sve do osmanskog osvajanja Konstantinopolja 1453. godine, bila je najveća hrišćanska crkva Vizantijskog carstva, pravoslavna saborna crkva i sedište vaseljenskog patrijarha.

Sredinom 15. veka pretvorena je u džamiju, nakon osmanskog osvajanja grada. Posle pada Osmanskog carstva i uspostavljanja Republike Turske, 1935. godine dobila je status muzeja. Odlukom turskih vlasti iz 2020. godine, Aja Sofija ponovo je pretvorena u džamiju.

Najnovija arheološka istraživanja deo su opsežnog programa održavanja i restauracije ovog spomenika, za koji turske vlasti navode da je najveći takav poduhvat sproveden tokom perioda Republike Turske. Novootkriveni tuneli i podzemne prostorije mogli bi da pruže dodatne podatke o građevinskim fazama, infrastrukturi i svakodnevnom životu u nekadašnjem Konstantinopolju.

BONUS VIDEO

Komentari

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Politika

Exatlon

Društvo

Hronika

Zabava

Magazin

Džet set