Azijske zemlje, poput Kine, Južne Koreje, Japana i Indije, mnogo bolje i efikasnije nose se sa zarazom od Evrope i Amerike. Stručnjaci kažu da je razlog tome što zapadne demokratije imaju loše rukovodstvo i velike socijalne razlike
Svetska epidemija koronavirusa pokazala je da je Istok mnogo jači od Zapada, ocena je analitičara. Oni kažu da se azijske zemlje, poput Kine, Južne Koreje, Japana i Indije, mnogo bolje i efikasnije nose sa zarazom nego Evropa i Amerika. Razlozi za to su, prema navodima stručnjaka, velike socijalne razlike i loše rukovodstvo u zapadnim demokratijama.
Istok izbegao kolaps
Sriram Čaulija, dekan Đindalove škole za međunarodnu politiku u Indiji, kaže da su uočljive velike razlike u razornom nivou delovanja virusa.
Političko preživljavanje
Mnoge zapadne vođe više su brinule o svom političkom preživljavanju nego o nametanju oštrih mera koje bi spasle živote
- Najgore pogođene zemlje, sa najvećim brojem obolelih i mrtvih, jesu zapadne demokratije. Za razliku od njih, istočne zemlje su izbegle kolaps zdravstvenog sistema - rekao je Čaulija.
On dodaje da je ova pandemija pokazala da su istočne zemlje bezbednije i sređenije.
- One imaju lidere u koje ljudi imaju poverenje. Kineski predsednik Si Đinping, južnokorejski predsednik Mun Dže In, japanski premijer Šinzo Abe i indijski premijer Narendra Modi su komandujuće figure, koje uživaju veliku popularnost u svojim zemljama. Kad su tako moćni političari na čelu države, narod sledi i poštuje njihova uputstva i naredbe, naročito u vreme krize - objasnio je Čaulija.
Prema njegovim rečima, istočno rukovodstvo moglo je da uvede oštrije mere protiv širenja koronavirusa nego ono na Zapadu, i brzo je ubedilo građane da poštuju restrikcije.
S njim su saglasni i drugi analitičari, koji kažu da, za razliku od Istoka, na Zapadu lideri imaju veliki problem da ubede narod da poštuje uvedene mere.
- Za to su odgovorne velike socijalne razlike na Zapadu. Dodatno, podele na liberale i populiste ostavile su prostora za građanski bunt protiv vladajućih struktura i zato stanovništvo ne poštuje njihove mere. Američki predsednik Donald Tramp, italijanski premijer Đuzepe Konte, španski premijer Pedro Sančez i francuski predsednik Emanuel Makron čak se i ne trude da ublaže razlike u svojim zemljama. Nivo poverenja građana u njihove vlade na Zapadu veoma je nizak, zbog čega lideri nisu uspeli da ih ubede da ostanu kod kuće u doba velike opasnosti. Mnoge zapadne vođe više su brinule o svom političkom preživljavanju nego o nametanju oštrih mera koje bi spasle živote. Na taj način virus je samo brže počeo da se širi - zaključak je analitičara.
Još jedan od pokazatelja da su istočne zemlje jače jeste i to što one ne brinu mnogo o biznis lobijima, za razliku od Zapada. Na primer Donald Tramp, britanski premijer Boris Džonson, nemačka kancelarka Angela Merkel i Đuzepe Konte nisu na početku uveli drastične mere protiv širenja koronavirusa plašeći se da ne naljute finansijske investitore i ne naškode tržištu.
- Istok je ovoga puta pokazao svoju superiornost u vreme megakrize. Jednom bi zapadne demokratije i njihovi mediji mogli da progutaju ponos i da nauče nešto od svojih istočnih partnera - poručuju stručnjaci.
U vezi sa tim Kina je javno protestovala zbog toga što je Zapad, umesto da joj oda priznanje u borbi protiv koronavirusa, stalno napada. Kineska ambasada u Francuskoj, kojoj je to dojadilo, objavila je otvoreno pismo puno kritika na račun Zapada. U pismu nazvanom "Politički sistemi i borba protiv epidemije: Velika dilema" istaknuto je da zapadne zemlje zavide Kini.
-Zapadne vlade i mediji odbijaju da Kini odaju priznanje za borbu protiv koronavirusa jer joj zavide na njenoj efikasnosti. Oni zavide efikasnosti kineskog političkog sistema i mrze to što nisu sposobni da se izbore sa epidemijom isto tako efikasno. Zato pokušavaju da Kinu nazovu diktaturom. Isti ti klevetnici ne shvataju da su u Kini uvedene drastičnije mere nego bilo gde u svetu jer ona ima mnogo veću populaciju i, samim tim, suočava se sa većim izazovom u borbi protiv koronavirusa - navedeno je u pismu.
Kineska ambasada u Francuskoj zaključila je da su se azijske zemlje mnogo bolje snašle u ovoj situaciji od Zapada.
- Virus ne bira da li će opustošiti demokratsku ili autokratsku zemlju. Bitno je samo kako ga što brže pobediti - naglašeno je u pismu.
Evropa nije bila spremna za pandemiju
Medicinski stručnjaci tvrde da je ova kriza pokazala iznenađujući paradoks - evropske zemlje, koje imaju najbolje zdravstvene sisteme i bolnice, nisu u stanju da se nose sa pandemijom koronavirusa. Epidemiolozi kažu da je razlog za to organizacija zdravstvenog sistema, nedostatak epidemiološkog iskustva i neselektivno smeštanje pacijenata u bolnice.
Zvaničnici Svetske zdravstvene organizacije (SZO) ukazali su na nedostatke evropskog pristupa pandemiji i istakli da je trebalo agresivnije reagovati dva meseca ranije, kao i da je trebalo sprovesti obimnija testiranja i bolje mere nadgledanja.
- Pristup evropskih zemalja borbi protiv koronavirusa u početku je bio opušten i nedostajala mu je primena osnova epidemiologije, kao što je praćenje kontakata, odnosno praćenje osoba sa kojima su zaraženi imali kontakt, kako bi se nadgledalo širenje virusa. Osim toga, zdravstveni radnici u Evropi imaju malo iskustva sa racionalizacijom u pružanju zdravstvene nege jer su evropske bolnice generalno jako dobro opremljene i to se sada pokazalo kao problem. Borba protiv epidemija se ne vodi u bolnicama, one se bave samo saniranjem posledica epidemije - ističu eksperti.
U zdravstvenim sistemima evropskih zemalja centralno mesto zauzima pacijent i pružanje zdravstvene nege pacijentu, ali epidemije zahtevaju promenu ove perspektive i stavljanje fokusa na zajednicu. Takav model uglavnom postoji u Africi i nekim delovima Azije, gde su bolnice rezervisane za pacijente u najtežem stanju, dok ostali pacijenti bivaju izolovani ili se leče u drugim objektima, nalik terenskim bolnicama koje se sada prave širom Evrope.
Turska agencija Anadolu objavila je 31. januara 2020. vest kako je Kina naručila 200 miliona zaštitnih maski. Zašto je ovo najbitnije u celom korona krizi?
Turska agencija Anadolu objavila je 31. januara 2020. vest kako je Kina naručila 200 miliona zaštitnih maski. Zašto je ovo najbitnije u celom korona krizi?
Nakon divljačkih napada blokadera na Informer i njihovih pokušaja da jedinom slobodnom mediju u Srbiji zabrane da govori, u Srpskom dnevniku na našoj televiziji emitovan je prilog koji na najbolji mogući način predstavlja hrabrost ljudi koji svakog dana stoje iza imena Informer.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević reagovao je sinoć u emisiji Kolegijum na Informer TV povodom šokantne vesti da je generalna direktorka RTS-a Manja Grčić pod pritiskom i ucenama blokadera bila prinuđena da podnese ostavku posle svega nekoliko dana njihove bezvlasti.
Kandidatkinja za poslanicu i doskorašnja predsednica parlamentarnog odbora za Kosovo i Metohiju Danijela Nikolić najoštrije je osudila akciju Kosovske policije u srpskim selima Crkolez i Osojane, u opštini Istok, tokom koje su privedeni Žikica Belošević, Grujica Belošević i Obrad Tijanić. U međuvremenu, Tijanić je pušten na slobodu.
Predsednik crnogorske opozicione Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević pitao je premijera Milojka Spajića kako komentariše izjavu evropske komesarke za proširenje Marte Kos, kojom je ona crnogorske građane uporedila sa ovcama, a Crnu Goru sa stadom.
Učesnici Exatlona Mihailo Adžić i Nikola Lakić, posle bujice psovki i uvreda našli su se na korak do fizičkog obračuna, koji su njihovi saigrači jedva sprečili.
Timovi u Exatlonu odlučili su da ne menjaju kapitene, pa je Nikola Lakić sedmu nedelju zaredom kapiten Crvenih, a Strahinja Jovanić ostaje na čelu Plavih.
Uzgoj rotkvica zimi u plasteniku može biti veoma isplativ biznis jer se zarada kreće i do 90.000 dinara po proizvodnom ciklus, a za 300 kvadrata se ulaže oko 30.000 dinara.
U Srbiji je od početka godine putem sistema eBolovanje, koji je uspostavilo Ministarstvo zdravlja, otvoreno gotovo 1.096.000 bolovanja za 633.300 zaposlenih, a sistem je do sada pocelo da koristi oko 6.000 lekara.
Tokom prethodna 24 sata ekipe Zavoda za urgentnu medicinu Kragujevac obavile su ukupno 54 terenske intervencije, od čega 33 tokom dana i 21 tokom noći.
Da pojedincima ništa nije sveto, pa čak ni radovi koji bi trebalo da olakšaju život ljudima u planinskim selima, pokazuje nesvakidašnji slučaj na putnom pravcu Dajići–Srednja Reka, gde je u toku rekonstrukcija puta.
Teška nesreća dogodila se danas u poslepodnevnim časovima u mestu Gorice kod Brčkog kada je pao vojni helikopter, a prema prvim informacijama, radi se o helikopteru EUFOR-a.
Luksuzni sportski automobil vredan oko tri miliona evra ukraden je juče popodne u blizini Zagreba. Za krađu je osumnjičen 36-godišnji Hrvat koji je automobilom pobegao preko Slovenije u Austriju, gde ga je policija pronašla i uhapsila.
Z. S. (52) je uhapšen nakon što je prijatelju u dvorištu kuće u Batajnici zario nož u rame, a kada se pojavio vlasnik kuće, otkriveno je da za njim traga policija.
Beogradska filharmonija nastupila je sinoć u dvorani “Bugarska“ u Sofiji, pod dirigentskom palicom Uroša Lajovica, uz pijanistu Lukaša Vondračeka, čime se posle 45 godina vratila pred publiku u bugarskoj prestonici, saopštili su iz BF.
Istraga o smrti američke glumice Hejden Penetijer zvanično je okončana, a policija u Južnoj Karolini saopštila je da je njen smrtni slučaj okarakterisan kao nesreća.
Holivudski glumac Silvester Stalone otvoreno je priznao da je angažovanje njegove ćerke Skarlet Rouz Stalone u seriji "Tulsa King" primer nepotizma, ali smatra da roditelji imaju pravo da svojoj deci obezbede što bolje uslove za uspeh.
Pre trajnog brisanja ChatGPT naloga sačuvajte podatke i proverite pretplatu, jer se obrisani sadržaj ne vraća, a gašenje naloga nije i otkazivanje usluge.
Voditelj Milan Milošević retko govori o svom emotivnom životu, zbog čega je njegovo priznanje privuklo posebnu pažnju, ali je i nasmejao priznanjem o pevaču Danijelu Alibabiću.
Pevačica Dragana Mirković odlučila je da predahne od brojnih obaveza i otputuje na kratki odmor u Budimpeštu, a društvo joj pravi ćerka Manuela Bijelić.
Nakon što je pročitao brojne negativne komentare na svoj račun, oglasio se pevač Danijel Alibabić i progovorio o osudama, predrasudama, ali i o nedostatku razumevanja sa čime se trenutno susreće.
Pevačica Ivana Pavković, gostujući u jednom podkastu svojevremeno je otkrila da su neke njene koleginice želele da joj rasture brak s pevačem Petrom Mitićem!
Komentari