Azijske zemlje, poput Kine, Južne Koreje, Japana i Indije, mnogo bolje i efikasnije nose se sa zarazom od Evrope i Amerike. Stručnjaci kažu da je razlog tome što zapadne demokratije imaju loše rukovodstvo i velike socijalne razlike
Svetska epidemija koronavirusa pokazala je da je Istok mnogo jači od Zapada, ocena je analitičara. Oni kažu da se azijske zemlje, poput Kine, Južne Koreje, Japana i Indije, mnogo bolje i efikasnije nose sa zarazom nego Evropa i Amerika. Razlozi za to su, prema navodima stručnjaka, velike socijalne razlike i loše rukovodstvo u zapadnim demokratijama.
Istok izbegao kolaps
Sriram Čaulija, dekan Đindalove škole za međunarodnu politiku u Indiji, kaže da su uočljive velike razlike u razornom nivou delovanja virusa.
Političko preživljavanje
Mnoge zapadne vođe više su brinule o svom političkom preživljavanju nego o nametanju oštrih mera koje bi spasle živote
- Najgore pogođene zemlje, sa najvećim brojem obolelih i mrtvih, jesu zapadne demokratije. Za razliku od njih, istočne zemlje su izbegle kolaps zdravstvenog sistema - rekao je Čaulija.
On dodaje da je ova pandemija pokazala da su istočne zemlje bezbednije i sređenije.
- One imaju lidere u koje ljudi imaju poverenje. Kineski predsednik Si Đinping, južnokorejski predsednik Mun Dže In, japanski premijer Šinzo Abe i indijski premijer Narendra Modi su komandujuće figure, koje uživaju veliku popularnost u svojim zemljama. Kad su tako moćni političari na čelu države, narod sledi i poštuje njihova uputstva i naredbe, naročito u vreme krize - objasnio je Čaulija.
Prema njegovim rečima, istočno rukovodstvo moglo je da uvede oštrije mere protiv širenja koronavirusa nego ono na Zapadu, i brzo je ubedilo građane da poštuju restrikcije.
S njim su saglasni i drugi analitičari, koji kažu da, za razliku od Istoka, na Zapadu lideri imaju veliki problem da ubede narod da poštuje uvedene mere.
- Za to su odgovorne velike socijalne razlike na Zapadu. Dodatno, podele na liberale i populiste ostavile su prostora za građanski bunt protiv vladajućih struktura i zato stanovništvo ne poštuje njihove mere. Američki predsednik Donald Tramp, italijanski premijer Đuzepe Konte, španski premijer Pedro Sančez i francuski predsednik Emanuel Makron čak se i ne trude da ublaže razlike u svojim zemljama. Nivo poverenja građana u njihove vlade na Zapadu veoma je nizak, zbog čega lideri nisu uspeli da ih ubede da ostanu kod kuće u doba velike opasnosti. Mnoge zapadne vođe više su brinule o svom političkom preživljavanju nego o nametanju oštrih mera koje bi spasle živote. Na taj način virus je samo brže počeo da se širi - zaključak je analitičara.
Još jedan od pokazatelja da su istočne zemlje jače jeste i to što one ne brinu mnogo o biznis lobijima, za razliku od Zapada. Na primer Donald Tramp, britanski premijer Boris Džonson, nemačka kancelarka Angela Merkel i Đuzepe Konte nisu na početku uveli drastične mere protiv širenja koronavirusa plašeći se da ne naljute finansijske investitore i ne naškode tržištu.
- Istok je ovoga puta pokazao svoju superiornost u vreme megakrize. Jednom bi zapadne demokratije i njihovi mediji mogli da progutaju ponos i da nauče nešto od svojih istočnih partnera - poručuju stručnjaci.
U vezi sa tim Kina je javno protestovala zbog toga što je Zapad, umesto da joj oda priznanje u borbi protiv koronavirusa, stalno napada. Kineska ambasada u Francuskoj, kojoj je to dojadilo, objavila je otvoreno pismo puno kritika na račun Zapada. U pismu nazvanom "Politički sistemi i borba protiv epidemije: Velika dilema" istaknuto je da zapadne zemlje zavide Kini.
-Zapadne vlade i mediji odbijaju da Kini odaju priznanje za borbu protiv koronavirusa jer joj zavide na njenoj efikasnosti. Oni zavide efikasnosti kineskog političkog sistema i mrze to što nisu sposobni da se izbore sa epidemijom isto tako efikasno. Zato pokušavaju da Kinu nazovu diktaturom. Isti ti klevetnici ne shvataju da su u Kini uvedene drastičnije mere nego bilo gde u svetu jer ona ima mnogo veću populaciju i, samim tim, suočava se sa većim izazovom u borbi protiv koronavirusa - navedeno je u pismu.
Kineska ambasada u Francuskoj zaključila je da su se azijske zemlje mnogo bolje snašle u ovoj situaciji od Zapada.
- Virus ne bira da li će opustošiti demokratsku ili autokratsku zemlju. Bitno je samo kako ga što brže pobediti - naglašeno je u pismu.
Evropa nije bila spremna za pandemiju
Medicinski stručnjaci tvrde da je ova kriza pokazala iznenađujući paradoks - evropske zemlje, koje imaju najbolje zdravstvene sisteme i bolnice, nisu u stanju da se nose sa pandemijom koronavirusa. Epidemiolozi kažu da je razlog za to organizacija zdravstvenog sistema, nedostatak epidemiološkog iskustva i neselektivno smeštanje pacijenata u bolnice.
Zvaničnici Svetske zdravstvene organizacije (SZO) ukazali su na nedostatke evropskog pristupa pandemiji i istakli da je trebalo agresivnije reagovati dva meseca ranije, kao i da je trebalo sprovesti obimnija testiranja i bolje mere nadgledanja.
- Pristup evropskih zemalja borbi protiv koronavirusa u početku je bio opušten i nedostajala mu je primena osnova epidemiologije, kao što je praćenje kontakata, odnosno praćenje osoba sa kojima su zaraženi imali kontakt, kako bi se nadgledalo širenje virusa. Osim toga, zdravstveni radnici u Evropi imaju malo iskustva sa racionalizacijom u pružanju zdravstvene nege jer su evropske bolnice generalno jako dobro opremljene i to se sada pokazalo kao problem. Borba protiv epidemija se ne vodi u bolnicama, one se bave samo saniranjem posledica epidemije - ističu eksperti.
U zdravstvenim sistemima evropskih zemalja centralno mesto zauzima pacijent i pružanje zdravstvene nege pacijentu, ali epidemije zahtevaju promenu ove perspektive i stavljanje fokusa na zajednicu. Takav model uglavnom postoji u Africi i nekim delovima Azije, gde su bolnice rezervisane za pacijente u najtežem stanju, dok ostali pacijenti bivaju izolovani ili se leče u drugim objektima, nalik terenskim bolnicama koje se sada prave širom Evrope.
Turska agencija Anadolu objavila je 31. januara 2020. vest kako je Kina naručila 200 miliona zaštitnih maski. Zašto je ovo najbitnije u celom korona krizi?
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
VOJIN IGNJATIJEVIC
pre 6 godina
НИКОМЕ СВЕЋА НЕ ГОРИ ДО ЗОРЕ, ЈЕР ШТА БИ СУНЦЕ, НА ИСТОКУ СЕ РАЂА, РАДИЛО !!! НА ЗДРАВЉЕ !!!
Turska agencija Anadolu objavila je 31. januara 2020. vest kako je Kina naručila 200 miliona zaštitnih maski. Zašto je ovo najbitnije u celom korona krizi?
Unutar studentskog pokreta koji je organizovao blokade došlo je do ozbiljnog raskola i međusobnih optužbi za netransparentnost, loš rad na terenu i nestanak novca.
Ruska vojska zauzela je selo Ševčenko u Harkovskoj oblasti koje su ukrajinske oružane snage pokušale da zadrže koristeći najobučenije jedinice, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Voditeljka TV Prva, Marija Savić Stamenić, govorila je o stanju u medijima tokom perioda vlasti bivšeg predsednika Srbije Boris Tadić, ističući da su tada postojala ozbiljna ograničenja kada je reč o načinu izveštavanja i postavljanju pitanja najvišim državnim funkcionerima.
Profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu, Čedomir Antić, gostovao je u emisiji na TV Prva, gde je govorio o aktuelnim društvenim i političkim temama, odnosu prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi, studentskim blokadama, kao i o, kako je naveo, rastućim podelama u društvu.
Nakon objavljivanja čitave afere i pozadine tužbe Bojana Pajtića protiv Informera, iza koje stoji vrhovna tužiteljka lično, otkrivamo i identitet advokata porodice Dolovac, vođe blokaderskih odmetnutih tužilaca i sudija, saradnika Aljbina Kurtija, branioca lica optuženih za planiranje terorizma u Srbiji i, najzad, rado viđenog gosta na svim antisrpskim medijskim platformama koje koristi za direktno rušenje vlasti i obmanjivanje javnosti.
Postepeno pridruživanje Evropskoj uniji (EU) za koje se zalažu državnici dve najveće evropske zemlje - francuski predsednik Emanuel Makron i nemački kancelar Fridrih Merc, koji su lansirali non-pejper - razlog je za optimizam ali ne i euforiju, smatraju sagovornici Informera.
Na Kosovu i Metohiji se danas održavaju treći vanredni parlamentarni izbori u poslednjih 16 meseci, nakon što Skupština prethodno nije uspela da izabere predsednika.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
U prethodnoj epizodi Informerove emisije “Na merama” otkrili smo koga to traži novinar blokader Mladen Savatović, čime se zanima političar u pokušaju Đorđe Stanković, gde se skriva najbolji drugar rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović, kako se opušta propali aktivista Petar Đurić…
Radoman Vintolm i Dejan Bulatović uhapšeni su po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), zbog sumnje da su izvršili krivična dela stvaranje kriminalne organizacije i šverc kokaina.
Telefonske poruke dvojice tadašnjih službenika policije Crne Gore, otkrivaju da je zaštićeni svedok u slučaju ubistva Šćepana Roganovića prošao policijsku torturu nakon što je uhapšen u februaru 2020. godine kao član grupe koja je organizovala i taj zločin.
Kantonalno tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona uputilo je 4. juna Kantonalnom sudu u Zenici predlog za određivanje pritvora B. N, osumnjičenom za pokušaj ubistva vanbračne supruge H. S. u Zavidovićima.
Muškarac star 25 godina zadobio je povrede nožem u tuči koja se dogodila na uglu ulica Koče Popovića i Gavrila Principa na Zelenom vencu, rečeno je u Hitnoj pomoći.
Američki glumac Džejms Hendi poznat po ulogama u filmovima Top Gan: Maverik i Džumandži, izboden je na smrt u vlastitom domu u Los Anđelesu, saopštila je policija.
Pozorište lutaka "Pinokio" sa ponosom najavljuje premijeru predstave "Luna Luna Park", u režiji Fabricija Montekija, koja će se održati u subotu 6.juna u 19:00 časova.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
Sredina juna donosi značajne finansijske promene za Bikove, Device i Ribe, a 15. jun se izdvaja kao datum kada bi moglo doći do olakšanja u vezi sa novcem i dugovima.
Britanska manekenka Peni Lejn privukla je veliku pažnju na reviji kupaćih kostima u Majamiju, gde je na pisti predstavila dva različita i veoma efektna izdanja.
Bivša stjuardesa Barbara Bačilijeri, koja je godinama radila u kabinskom osoblju, upozorila je na najčešće greške koje putnici prave tokom spavanja u avionu i objasnila zašto neke navike mogu biti nehigijenske, neprijatne, pa čak i opasne.
Kompanija Meta počela je širom sveta da uvodi novu pretplatničku uslugu za Instagram, čime određene funkcije po prvi put postaju dostupne isključivo korisnicima koji plaćaju mesečnu članarinu.
Jelisaveta je svojevremeno javno ogolila dušu i ispričala kakav je šok priredila Teu na samom venčanju, kada je preko noći promenila odluku o prezimenu!
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar