Zbog pandemije Kovid-19, u fokusu su se ponovo našle i naučne laboratorije. Kako izgledaju bezbednosni mehanizmi u onim malobrojnim laboratorijama sa oznakom S4 u kojima se proučavaju najsmrtonosniji virusi?
Sida, MERS, SARS, ptičiji i svinjski grip virusi kao što su lujo, marburg, lasa, nipa, hendra, krimsko-kongoanska hemoragična groznica, ebola. Proteklih decenija je skoro svake godine otkriven po neki novi uzročnik teških infekcija.
Do sada nepoznati virusi ili oni koji razviju sposobnost prenošenja sa životinja na čoveka – takozvane zoonoze – predstavljaju, prema mišljenju Svetske zdravstvene organizacije, planetarnu opasnost za zdravlje. Da bi se takvi uzročnici identifikovali, te da bi se razvili postupci za dijagnozu, terapiju i pronalaženje vakcine, potrebne su specijalne laboratorije. One su nužne i kada se posumnja da je učinjen teroristički napad biološkim oružjem.
Izazivači bolesti se svrstavaju u grupe rizika, a svaka grupa se povezuje sa određenim stepenom predostrožnosti odnosno stepenom zaštite. Od tog stepena zavise pravila za prostorije, opremu i način rada. Grupa najvećeg rizika je označena brojem 4. U nju su svrstane biološke supstance koje u ljudskom organizmu izazivaju teške bolesti za koje ne postoji ni vakcina ni lek. Takvi su virusi, na primer, lojo,hendra i nipa.
Virusi korone SARS-COV-1, MERS-CoV, kao i novi SARS-COV-2 trenutno su svrstani u grupu rizika 3. To znači da se takvi virusi ispituju u S3 laboratorijama u kojima važe stroga pravila, ali ne tako drastična kao u S4 laboratorijama.
Takvih laboratorija na bezbednosnom nivou 4 nema puno, zbog velikih troškova povezanih sa merama predostrožnosti. Na Vikipediji je nabrojano 40 naučnih instituta s ovakvim stepenom bezbednosti. Najviše ih ima u Sjedinjenim Američkim Državama, sledi Nemačka sa četiri laboratorije, Švajcarska i Indija imaju po tri, Australija i Rusija po dve.
Foto: AP Photo/Brian Inganga
Koliko je sigurna S4 laboratorija?
Takve laboratorije bi trebalo da omoguće istpitivanje rizičnih izazivača bolesti, a da pri tome ne ugroze zdravlje okolnog stanovništva i zaposlenih.
Zato su te laboratorije prostorno i organizaciono odvojene od pripadnih instituta, pošto pristup njima imaju samo oni koji imaju specijalnu dozvovolu. Postoje kontrole pristupa i video nadzor. Imaju potpuno zasebno snabdevanje vodom, vazduhom i strujom. Sve što vazduhom ili u obliku tečnosti ulazi ili izlazi iz laboratorije, prolazi kroz posebne sisteme za filtriranje (HEPA) koji garantuju odsustvo bilo kakvih klica.
Podovi, zidovi i plafoni su od materijala koji ne propušta vodu, a lak je za čišćenje. Sve površine moraju biti otporne na kiselinske, alkalne i druge rastvore, kao i na rastvarače, ali i da mu ne smetaju dezinfekciona sredstva.
Laboratorije sa oznakom S4 imaju manji pritisak od normalnog, da prilikom nastanka neke pukotine supstance iz unutrašnjosti ne bi dospele u okolinu. Ulazak i izlazak iz objekta organizuju kroz više kontrolnih kapija i dezo-barijera. U dezinfekcionim hodnicima su vrata podešena tako da vazduh uvek struji u laboratoriju. Udar bombe ili aviona takođe ne bi doneo opasnost od izbijanja zaraze, jer su virusi, prema navodima nemačkog Instituta Robert Koh, veoma neotporni na vrelinu, pa bi se dezintegrisali. Osim toga, i veoma opasni virusi nalaze se u određenim krajevima sveta u prirodi, pa bi teroristima lakše bilo da tako dođu do njih.
Ko radi u laboratorijama?
Mali broj visokokvalifikovanih stručnjaka ima pristup laboratoriji i to se strogo kontroliše. Oni nose skafandere na naduvavanje sa fiksiranom obućom i posebnim sistemom za snabdevanje kiseonikom. Dva do tri para rukavica se odjednom nose na rukama, a par rukavica koji se poslednji navuče ima sistem za hermetičko zakopčavanje za rukave. U zaštitnoj opremi koja je teška deset kilograma osoblje je izloženo velikom opterećenju, pa je radni dan – tri sata.
Po specijalnoj dozvoli u laboratorijama se čuvaju samo takvi uzročnici bolesti koji su neophodni za istraživanje, i to u malim količinama. Kontaminirana krv i tkiva se posebno zatvaraju u staklene, bezbednosne vitrine na kojima su ugrađene rukavice u koje se spolja gurnu ruke, ako se želi obrađivati hermetički zatvorena unutrašnjost.
Pravilo četvoro očiju
Sve materije se posle posla stavljaju pod ključ. Svi upotrebljavani predmeti se visokom temperaturom i pritiskom sterilizuju u posebnoj komori. Laboratorijski otpad ili tečnosti se "inaktiviraju" – virusi se specijalnim postupkom ubijaju.
Pre napuštanja laboratorije saradnici u zaštitnim odelima tuširaju se razređenom persirćetnom kiselinom i sličnim sredstvima. Posle toga se skidaju i ponovo tuširaju.
Pošto ne postoje merni instrumenti za kontaminaciju virusima, obično saradnici rade u parovima, jer jedni drugima kontrolišu odela tražeći eventualna oštećenja i pomažu jedni drugima prilikom oblačenja i svlačenja zaštitnih ogledala. To traje od petnaest do trideset minuta.
Više studija upozorilo nas je da je korona virus izuzetno zarazan, da najduže opstaje na čvrstim površinama, da opasnost vreba i danima nakon što je neko zaražen dodirnuo kvaku, na primer. Međutim, prvi rezultati eksperimenta u Hajnsbergu pokazuju suprotno
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Više studija upozorilo nas je da je korona virus izuzetno zarazan, da najduže opstaje na čvrstim površinama, da opasnost vreba i danima nakon što je neko zaražen dodirnuo kvaku, na primer. Međutim, prvi rezultati eksperimenta u Hajnsbergu pokazuju suprotno
Novopečeni superligaš na srpskoj političkoj sceni, "Studentska lista - Studenti pobeđuju", doživeo je težak debakl pošto je ga lista "Srbija pobeđuje" sa kapitenom Aleksandrom Vučićem do nogu potukla na otvaranju nove sezone na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije (3:0).
Evropska unija odustala je od plana da imenuje jednog glavnog pregovarača koji bi predstavljao Evropu u razgovorima sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i američkim predsednikom Donaldom Trampom.
Urednica televizije Nova S Mirjana Nikolić, koja je poznata po podržavanju Studentske liste, ukazala je na problem u načinu na koji se njihovi predstavnici obraćaju građanima.
Shvatio sam poruke novoformirane vlasti koje ukazuju na to da se moraju dogoditi tri stvari. Oni mene ne mogu da trpe. Zato će pokušati ili da me ubiju, ili da me uhapse, ili da me lustriraju!
U centru pažnje u Narodnoj skupštini našao se glumac Dragan Gagi Jovanović, narodni poslanik izabran ispred Studentske liste, koji je i drugog dana zasedanja pokazao, blago rečeno, neobično ponašanje.
Takmičarka Crvenog tima Lana Erić prokomentarisala je svoju dominaciju na gađanju koja je donela njenom timu pobedu u prvoj večeri u borbi eliminacije.
Naučnici su na japanskom arhipelagu Ogasavara otkrili novu vrstu mrežaste stenice, nakon što je DNK analiza pokazala da insekti za koje se verovalo da pripadaju istoj vrsti zapravo predstavljaju dve različite vrste. Istraživanje je otkrilo i da je drvo koje su ljudi doneli na ostrva možda uticalo na njihovu evoluciju.
U Srbiji će ujutro i pre podne biti malo i umereno oblačno i suvo uz slab i umeren južni i jugozapadni vetar, a posle podne i uveče uz naoblačenje u svim krajevima, mestimično sa kišom i lokalnim pljuskovima.
U Višem sudu u Negotinu danas bi trebalo da počne glavni pretres protiv Dejana Dragijevića i Srđana Jankovića, optuženi za krivično delo teško ubistvo u saizvršilaštvu, devojčice Danke Ilić.
Bivši crnogorski bokser Goran Gogić (47), koji je u javnosti dovođen u vezu sa "kavačkim klanom" i odbeglim Radojem Zvicerom, priznao je danas krivicu pred saveznim sudom u Bruklinu za učešće u međunarodnom švercu ogromnih količina kokaina.
Nesvakidašnja krađa odigrala se juče u centru Beograda, gde su dvojica nepoznatih muškaraca, prerušena u radnike, iz kuće starijeg muškarca (76) iznela metalni sef sa oko 100.000 evra i nekoliko skupocenih ručnih satova.
Holivudska glumica En Hatavej (44) postala je majka treći put, a sada je otkriveno i kog je pola njeno najmlađe dete. Glumica i njen suprug Adam Šulman (45) dobili su devojčicu, nakon što su prethodno dobili dva sina.
Nacionalni sud Španije zvanično je prihvatio tužbu protiv proslavljenog pevača Hulija Iglesijasa zbog sumnje na krivična dela protiv seksualne slobode, nanošenje telesnih povreda i ponižavajuće postupanje, nakon prijave koju su podnele dve njegove bivše zaposlene.
Konstitutivna sednica Narodne skupštine Republike Srbije, održana 17. novembra, ponovo je pokazala koliko su glumci zastupljeni u političkom životu Srbije.
Profesor Stojan Radenović, koji predsedava konstitutivnom Skupštinom Srbije, više puta je na današnjem zasedanju pomenuo poslednju pesmu Desanke Maksimović "Sad sam mirna".
Sa dolaskom hladnijih dana rastu i šanse za respiratorne infekcije. Međutim, glavni problem često nisu sami virusi, već skrivene greške u našim svakodnevnim navikama koje oslabljuju otpornost organizma.
Argajl rombovi vratili su se na modnu scenu u nikad opuštenijem, modernijem izdanju. Od škotskih klanova do devedesetih, ovaj večiti klasik ove sezone doživljava veliku modnu reviziju i postaje omiljeni komad za hladne dane.
Pevačica Goga Sekulić je pozirala u provokativnoj kombinaciji sa halterima, a vrele fotografije i snimci koje je podelila na društvenim mrežama nisu prošli nezapaženo.
Atina Tošić, ćerka Jelene Karleuše, podelila je sa svojim pratiocima na Instagramu niz fotografija iz Austrije, gde uživa u pravoj novogodišnjoj idili.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.