Solidarnost Evropske unije u doba krize izazvane koronavirusom mnogi su doveli u pitanje. Među njima su i samo lideri EU, a ovo je jedan od njih.
Upoznajte evropskog "gospodina Ne”. Holandski ministar finansija Vopke Hukstra je trenutno jedna od najomraženijih ličnosti u južnim državama Evropske unije.
Zavisno od koga pitate, Hukstra je ili otelovljenje severne fiskalne opreznosti, ili lice evropske kratkovidnosti i nesolidarnosti. U svakom slučaju, kako se povećava pritisak za veću solidarnost među zemljama Evropske unije, holandski ministar finansija pojavio se kao čovek tome najviše stoji na putu.
Zemlje poput Italije, Španije, Portugala, Francuske i Irske pozvale su zemlje EU da podele fiskalni teret nastao krizom korona virusa, izdavanjem takozvanih korona obveznica koje bi se finansirale iz zajedničkog fonda ili drugih instrumenata, a pomoću kojih bi Holandija i druge bogatije zemlje pomogle onim koje su ekonomski u lošijem stanju.
Ideja "korona obveznica" nije nova.
Ranije su ih nazivali "euro obveznicama" i o njima se intenzivno raspravljalo tokom evropske dužničke krize pre desetak godina. Radi se o ideji da bi svih 19 članica zajedničke valutne Unije mogle da podignu novi dug za koji bi svi bili solidarno odgovorni. To bi pomoglo Italiji i Španiji, koje su do sada podnele najjači udar korone - da dobiju jeftiniji pristup novcu.
Međutim, tome se najviše suprotstavila Holandija koja nikako nije pristajala na korona obveznice.
Nakon što je Holandija konačno pristala na kompromis, dogovor je postignut– biće obezbeđeno 540 milijardi evra pomoći iz Evropskog mehanizma stabilnosti, koji služi za ublažavanje ekonomskih šokova u evrozoni, Evropske investicione banke i programa SURE Evropske komisije, koji služi za kratkoročno očuvanje radnih mesta, objašnjava “Euraktiv”.
Foto: AP PHOTO
Činjenica da je Holandija tražila dodatne makroekonomske reforme u državama koje će primiti sredstva pomoći i te kako je zazvučalo kao ponovno otvaranje jaza između “severa” i “juga” u EU, koji je teškom mukom premošćen nakon krize evrozone.
Oštro negodovanje Hukstre, koje je prvi put izrazio na sastanku ministara finansija evrozone 20. marta, ostavila je visoke ličnosti EU da dovode u pitanje budućnost evropskog projekta.
Irače Garsija, španski evroposlanica i lider grupe za istraživanje i razvoj u Evropskom parlamentu, optužila je Hukstru za „uvredljivo, neznalačko i bahato“ ponašanje i rekla da ono ugrožava budućnost EU.
Italijanski premijer Đuzepe Konte upozorio je da je rizik od propasti EU "stvaran", a to upozorenje je odjeknulo prošle nedelje i kada je francuski predsednik Emanuel Makron, koji je za “Fajnenšel tajms” rekao da će ako Evropska unija nešto ne učini danas, populisti sutra pobediti.
- Ili će EU učiniti ono što treba da se učini ili će se završiti - rekao je portugalski premijer Antonio Kosta.
Za one sa druge strane rasprave, Hukstra nije opasnost za EU, on je neko ko rizikuje kako bi poslao tešku, ali potrebnu poruku. Pored Holandije, korona obveznicama - kao i sličnom predlogu evroobveznicama - protive se Nemačka, Austrija i Finska.
- Divim mu se zbog njegove hrabrosti, zbog njegove otvorenosti - rekao je Johan Van Overtvelt, predsedavajući budžetskog odbora Evropskog parlamenta i bivši belgijski ministar finansija.
Kako je rekao, korona obveznice bile bi "trčanje pred rudu", dodao je, tvrdeći da ostali elementi evrozone još nisu dovoljno razvijeni da bi se mogli nositi sa izdavanjem zajedničkog duga.
Veći deo proteklog meseca Hukstra se borio da smiri diplomatske vode koje je uzburkala njegova opozicija korona obveznicama, radeći najbolje što može da održi svoju čvrstu poziciju.
Izveštava se da je on pozvao Brisel da istraži zašto su neke zemlje bolje spremne da spreče ekonomsku oluju izazvanu pandemijom. Ti izveštaji su izazvali gnev iz većeg dela južne Evrope. Hukstra kaže da nikada nije pominjao određenu zemlju, a kasnije je priznao da je mogao da komunicira bolje i empatičnije.
Foto: AP Photo
Pa ipak, bes nije sprečio Hukstru da iznese svoje mišljenje.
Tokom sastanka Evrogrupe 10. aprila bio je među onima koji su se usprotivili stvaranju zajedničkog duga, što je rezultiralo mukom “sklepanim” ugovorom koji je zaključio paket finansijske pomoći u iznosu od 540 milijardi evra.
- Da li je paket savršen? Pa jasno da nije. Nije baš ono što bismo napravili da smo samo mi (Holandija) odlučivali. Jasno je da to važi i za sve ostale. Ali to je priroda kompromisa – rekao je on za “Politiko”.
Nakon sastanka Evrogrupe ponovo je govorio protiv zajedničkog duga.
- Evroobveznice su stvar sa kojom se nisam složio, ne slažem se i nikada se neću složiti – rekao je.
Jedan od razloga za ovakav stav je to što Hukstra vidi sebe u premijerskoj fotelji posle narednih izbora i zbog toga želi da izgleda čvrsto.
Uloga Hukstre kao antiheroja sukoba oko korona obveznica ne iznenađuje one koji su sarađivali s njim.
- On je inteligentan, analitičan, ima puno iskustva u inostranstvu i ima prirodni autoritet - rekao je Elko Brinkman, bivši šef Hrišćansko demokratske partije u holandskom Senatu i Hukstrin politički mentor.
Hukstra je studirao u prestižnoj poslovnoj školi INSEAD, radio je za “Šell” u Berlinu i postao partner u konsultantskoj firmi “Mekinzi” kada mu je bilo 36 godina, a za to vreme je takođe služio kao senator pre nego što je 2017. godine izabran za ministra finansija.
- Pomalo je ironično, to što je on uvek imao pozitivan stav o Evropi. Uvek je video Evropu kao neophodnu – rekao je jedan viši zvaničnik iz Brisela.
Istovremeno kolege ga vide kao veoma tvrdoglavog, jednog od retkih senatora koji je umeo da glasa “protiv” nekog predloga, što je retkost u holandskom gornjem domu parlamenta.
Takođe, on je često odbijao da se sastane sa ostalim ministrima u zemlji kada bi došli da ga pitaju da poveća nečiji budžet.
Aktuelna kriza izazvana širenjem epidemije koronavirusa na čitavom evropskom kontinentu otvorila je pitanje - postoji li neophodna solidarnost i na ekonomskom planu među državama članicama EU
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Aktuelna kriza izazvana širenjem epidemije koronavirusa na čitavom evropskom kontinentu otvorila je pitanje - postoji li neophodna solidarnost i na ekonomskom planu među državama članicama EU
Reakcije nakon subotnjeg veličanstvenog skupa održanog u Beogradu, gde se, prema procanama MUP-a okupilo neverovatnih 207.000 građana Srbije, poštovalaca politike predsednika Aleksandra Vučića, ne prestaju da se nižu.
Poslanica Jelena Pavlović koja je juče govorila na blokaderskom skupu u Kraljevu, donedavno je vodila ljude da aplaudiraju predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
Lider Srpske radikalne stranke (SRS) dr Vojislav Šešelj poručio je da blokaderi ne mogu biti budućnost Srbije, uz ocenu da građani žele stabilnost i nastavak razvoja zemlje, a ne proteste i blokade.
Juče je u Kraljevu održan blokaderski skup koji je jedva okupio nešto više od 3.000 zgubidana. Ono što nas posebno zabrinjava jeste snimak koji kruži po društvenim mrežama, na kome se vidi stariji čovek koji je zloupotrebljen od strane blokaderske "elite".
Savremena nauka može da prati kretanje tektonskih ploča, ali ne i da odredi trenutak kada će doći do razornog potresa. Upravo zato predviđanje zemljotresa ostaje jedan od najvećih izazova geologije.
Danas će biti predstavljen novi ekonomski program za penzionere i socijalno ugrožene građane, reklao je prvi potpredsednik vlade i ministar finansija Siniša Mali.
Crnogorski državljanin A. K. (32), za kojim je NCB Interpola Podgorica raspisao međunarodnu poternicu, uhapšen je na teritoriji Srbije prilikom pokušaja da napusti zemlju preko graničnog prelaza Godovo.
U velikom požaru koji je tokom jučerašnjeg dana zahvatio zgradu “stare mlekare“ u širem centru Čačka jedna osoba je teško povređena i prevezena u bolnicu.
Dete je nastradalo u jezivoj nesreći koja se dogodila u subotu na auto-putu Beograd - NIš kod Paraćina, a u još čak 658 saobraćajnih nezgoda, život je tokom prethodne nedelje izgubilo 7 osoba
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Za Bikove, Lavove i Vodolije očekuje se izuzetno povoljan period tokom leta. Finansijska situacija im se poboljšava, a dugovi se postepeno smanjuju ili nestaju.
Zbog ekstremno visokih temperatura koje su pogodile Francusku, mnogi građani traže jednostavne načine da rashlade svoje domove. Trik koji je privukao pažnju je korišćenje aluminijumske folije za smanjenje toplote u prostorijama.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Voditeljka Jovana Jeremić na odmoru je u Italiji sa partnerom Milošem Stojanovićem Tigrom, a pratioce je obradovala provokativnom fotografijom iz kafića.
Dok javnost bruji o vezi Jakova Jozinovića i Džejle Ramović, posebnu pažnju fanova privlači jedna izjava pevačice nakon njihovog nastupa u Sava Centru.
Majka Teodore Džehverović, Gordana Džehverović, komentarisala je aktuelna dešavanja u Eliti 9, te se dotakla odnosa Aneli Ahmić i Asmina Durdžića koji se prethodnih meseci svađaju i iznose prljav veš.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.