Solidarnost Evropske unije u doba krize izazvane koronavirusom mnogi su doveli u pitanje. Među njima su i samo lideri EU, a ovo je jedan od njih.
Upoznajte evropskog "gospodina Ne”. Holandski ministar finansija Vopke Hukstra je trenutno jedna od najomraženijih ličnosti u južnim državama Evropske unije.
Zavisno od koga pitate, Hukstra je ili otelovljenje severne fiskalne opreznosti, ili lice evropske kratkovidnosti i nesolidarnosti. U svakom slučaju, kako se povećava pritisak za veću solidarnost među zemljama Evropske unije, holandski ministar finansija pojavio se kao čovek tome najviše stoji na putu.
Zemlje poput Italije, Španije, Portugala, Francuske i Irske pozvale su zemlje EU da podele fiskalni teret nastao krizom korona virusa, izdavanjem takozvanih korona obveznica koje bi se finansirale iz zajedničkog fonda ili drugih instrumenata, a pomoću kojih bi Holandija i druge bogatije zemlje pomogle onim koje su ekonomski u lošijem stanju.
Ideja "korona obveznica" nije nova.
Ranije su ih nazivali "euro obveznicama" i o njima se intenzivno raspravljalo tokom evropske dužničke krize pre desetak godina. Radi se o ideji da bi svih 19 članica zajedničke valutne Unije mogle da podignu novi dug za koji bi svi bili solidarno odgovorni. To bi pomoglo Italiji i Španiji, koje su do sada podnele najjači udar korone - da dobiju jeftiniji pristup novcu.
Međutim, tome se najviše suprotstavila Holandija koja nikako nije pristajala na korona obveznice.
Nakon što je Holandija konačno pristala na kompromis, dogovor je postignut– biće obezbeđeno 540 milijardi evra pomoći iz Evropskog mehanizma stabilnosti, koji služi za ublažavanje ekonomskih šokova u evrozoni, Evropske investicione banke i programa SURE Evropske komisije, koji služi za kratkoročno očuvanje radnih mesta, objašnjava “Euraktiv”.
Foto: AP PHOTO
Činjenica da je Holandija tražila dodatne makroekonomske reforme u državama koje će primiti sredstva pomoći i te kako je zazvučalo kao ponovno otvaranje jaza između “severa” i “juga” u EU, koji je teškom mukom premošćen nakon krize evrozone.
Oštro negodovanje Hukstre, koje je prvi put izrazio na sastanku ministara finansija evrozone 20. marta, ostavila je visoke ličnosti EU da dovode u pitanje budućnost evropskog projekta.
Irače Garsija, španski evroposlanica i lider grupe za istraživanje i razvoj u Evropskom parlamentu, optužila je Hukstru za „uvredljivo, neznalačko i bahato“ ponašanje i rekla da ono ugrožava budućnost EU.
Italijanski premijer Đuzepe Konte upozorio je da je rizik od propasti EU "stvaran", a to upozorenje je odjeknulo prošle nedelje i kada je francuski predsednik Emanuel Makron, koji je za “Fajnenšel tajms” rekao da će ako Evropska unija nešto ne učini danas, populisti sutra pobediti.
- Ili će EU učiniti ono što treba da se učini ili će se završiti - rekao je portugalski premijer Antonio Kosta.
Za one sa druge strane rasprave, Hukstra nije opasnost za EU, on je neko ko rizikuje kako bi poslao tešku, ali potrebnu poruku. Pored Holandije, korona obveznicama - kao i sličnom predlogu evroobveznicama - protive se Nemačka, Austrija i Finska.
- Divim mu se zbog njegove hrabrosti, zbog njegove otvorenosti - rekao je Johan Van Overtvelt, predsedavajući budžetskog odbora Evropskog parlamenta i bivši belgijski ministar finansija.
Kako je rekao, korona obveznice bile bi "trčanje pred rudu", dodao je, tvrdeći da ostali elementi evrozone još nisu dovoljno razvijeni da bi se mogli nositi sa izdavanjem zajedničkog duga.
Veći deo proteklog meseca Hukstra se borio da smiri diplomatske vode koje je uzburkala njegova opozicija korona obveznicama, radeći najbolje što može da održi svoju čvrstu poziciju.
Izveštava se da je on pozvao Brisel da istraži zašto su neke zemlje bolje spremne da spreče ekonomsku oluju izazvanu pandemijom. Ti izveštaji su izazvali gnev iz većeg dela južne Evrope. Hukstra kaže da nikada nije pominjao određenu zemlju, a kasnije je priznao da je mogao da komunicira bolje i empatičnije.
Foto: AP Photo
Pa ipak, bes nije sprečio Hukstru da iznese svoje mišljenje.
Tokom sastanka Evrogrupe 10. aprila bio je među onima koji su se usprotivili stvaranju zajedničkog duga, što je rezultiralo mukom “sklepanim” ugovorom koji je zaključio paket finansijske pomoći u iznosu od 540 milijardi evra.
- Da li je paket savršen? Pa jasno da nije. Nije baš ono što bismo napravili da smo samo mi (Holandija) odlučivali. Jasno je da to važi i za sve ostale. Ali to je priroda kompromisa – rekao je on za “Politiko”.
Nakon sastanka Evrogrupe ponovo je govorio protiv zajedničkog duga.
- Evroobveznice su stvar sa kojom se nisam složio, ne slažem se i nikada se neću složiti – rekao je.
Jedan od razloga za ovakav stav je to što Hukstra vidi sebe u premijerskoj fotelji posle narednih izbora i zbog toga želi da izgleda čvrsto.
Uloga Hukstre kao antiheroja sukoba oko korona obveznica ne iznenađuje one koji su sarađivali s njim.
- On je inteligentan, analitičan, ima puno iskustva u inostranstvu i ima prirodni autoritet - rekao je Elko Brinkman, bivši šef Hrišćansko demokratske partije u holandskom Senatu i Hukstrin politički mentor.
Hukstra je studirao u prestižnoj poslovnoj školi INSEAD, radio je za “Šell” u Berlinu i postao partner u konsultantskoj firmi “Mekinzi” kada mu je bilo 36 godina, a za to vreme je takođe služio kao senator pre nego što je 2017. godine izabran za ministra finansija.
- Pomalo je ironično, to što je on uvek imao pozitivan stav o Evropi. Uvek je video Evropu kao neophodnu – rekao je jedan viši zvaničnik iz Brisela.
Istovremeno kolege ga vide kao veoma tvrdoglavog, jednog od retkih senatora koji je umeo da glasa “protiv” nekog predloga, što je retkost u holandskom gornjem domu parlamenta.
Takođe, on je često odbijao da se sastane sa ostalim ministrima u zemlji kada bi došli da ga pitaju da poveća nečiji budžet.
Aktuelna kriza izazvana širenjem epidemije koronavirusa na čitavom evropskom kontinentu otvorila je pitanje - postoji li neophodna solidarnost i na ekonomskom planu među državama članicama EU
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Aktuelna kriza izazvana širenjem epidemije koronavirusa na čitavom evropskom kontinentu otvorila je pitanje - postoji li neophodna solidarnost i na ekonomskom planu među državama članicama EU
Više od 400 ukrajinskih bespilotnih letelica krenulo je tokom noći ka Moskvi i Moskovskoj oblasti, a u seriji udara pogođeni su objekti, ranjeni civili i pokrenute masovne evakuacije zaposlenih iz logističkih centara.
Danas je tokom divljačke blokade jedne od ključnih raskrsnica u Zemunu viđen nezapamćen skandal kada je besna rulja krenula fizički i verbalno da se iživljava nad nesrećnim biciklistom koji je samo hteo da prođe ulicom.
Nikola Džufka nije, niti je ikada bio, klirik Srpske pravoslavne crkve (SPC), Pravoslavne autokefalne crkve Albanije, niti bilo koje kanonske Pravoslavne crkve bilo gde u svetu, saopštila je Eparhija raško-prizrenska.
Predsednica Narodne skupštine Republike Srbije Ana Brnabić brutalno je na društvenoj mreži Iks raskrinkala i matirala Radomira Lazovića i njegove anarho-komuniste iz Zeleno-levog fronta .
Filolog Irina Kojčić objavila je novu kolumnu o blokaderima i načinu na koji su oni u poslednje vreme počeli da koriste određene reči i izraze, istakavši kako ništa od toga nije slučajno i da njihov jezik sve otkriva.
Braneći svoju decu od perverznjaka, jedan od zabrinutih roditelja podneo je krivičnu prijavu Višem javnom tužilaštvu (VJZ) u Nišu, protiv Dušana Blagojevića, profesora srpskog jezika i književnosti Gimnazije "Stojan Ljubić" u Lebanu.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
U popularnoj Vajber grupi "Grčka info" osvanula je fotografija koja je nasmejala brojne korisnike. Ispred jednog ugostiteljskog objekta u Paraliji postavljena je tabla sa duhovitom porukom namenjenom upravo srpskim turistima.
Popularna influenserka Elena, čiji je sadržaj namenjen putovanju i istraživanju Srbije i Balkana, obišla je Valjevo i potrošila samo 3.454 dinara za jedan dan izleta.
Dečji bazen na Tašmajdanu privremeno je zatvoren nakon higijenske nezgode sa jednim od najmlađih posetilaca. Prema preporuci lekara, najsigurniji način da se ovakvi incidenti spreče jeste da mališani do tri godine obavezno nose pelene tokom boravka u vodi.
Njihova imena decenijama izazivaju jezu, a slučajevi koje su ostavili iza sebe i danas predstavljaju predmet analiza kriminalista širom sveta. Dok je jedan godinama vodio dvostruki život predstavljajući se kao uzoran porodični čovek, drugi je iza zatvorenih vrata skrivao najmračnije tajne, dok se trećima pred Specijalnim sudom u Beogradu sudi za najteža krivična dela.
Slovenačka policija intenzivno traga za državljaninom Bosne i Hercegovine Amirem Uzunovićem (39), koji je tokom noći u mestu Vuhred ubio svoju suprugu Zijadu Uzunović. Iz Policijske uprave Celje upozoravaju javnost da je reč o izuzetno opasnoj i nepredvidivoj osobi, a u opsežnoj poteri trenutno učestvuje oko 30 policajaca.
U slovenačkom mestu Vuhred dogodio se stravičan zločin kada je Amir Uzunović, poreklom iz Kaknja, nožem usmrtio svoju suprugu Zijadu Uzunović u stambenoj zgradi u kojoj su živeli sa maloletnim sinom.
Slike iz detinjstva ostaju u najlepšem sećanju i svako od nas ih se rado seća, a svremena na vreme bacimo pogled na njih da nas podsete na bezbrižan period života.
Sinoć je završeno Svetsko prvenstvo u fudbalu, a najveću pažnju privukao je nastup Šakire, koja je oduševila publiku svojim izvođenjem tokom poluvremena.
Holi Džejn Džonston je privukla pažnju javnosti tvrdnjom da sebe smatra "razaračicom brakova", ali ističe da zbog svojih postupaka ne oseća krivicu. Kako kaže, intimni odnosi sa oženjenim muškarcima deo su njenog posla i ne vidi sebe kao osobu odgovornu za njihove odluke.
Jutjuberka Marandija Rajt podelila je jednostavan savet za čuvanje krompira, tvrdeći da uz ovaj trik može ostati svež čak i do godinu dana. Za to nisu potrebna skupa sredstva niti posebna oprema, već samo pravilan način skladištenja.
Na Android 16 uređajima otkriven je ozbiljan bezbednosni propust koji može ugroziti privatnost korisnika. Zbog načina na koji funkcioniše Gugl Gemini, napadač ili neovlašćena osoba može poslati SMS i WhatsApp poruke čak i kada je telefon zaključan, bez potrebe za unosom PIN koda.
Radomir Marinković Taki pojavio se ispred studija u Šimanovcima vidno neraspoložen, odbijao je da daje izjave iako su mu novinari postavljali pitanja, a mi smo sve to snimili!
Ćerke muzičke zvezde Jelene Karleuše - Atina i Nika donedavno su bile na odmoru u Turskoj sa ocem Duškom Tošićem, a njihova starija naslednica sada je podelila niz fotografija sa letovanja.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.