Uoči proslave 75. godišnjice završetka Drugog svetskog rata, Nemci iskazuju želju da se napokon oslobode svojih oslobodilaca. Čelnici Socijaldemokratske partije, mlađeg partnera u vladajućoj koaliciji koju predvode demohrišćani Angele Merkel, zatražili su da se američko nuklearno oružje povuče s teritorije Nemačke
- Nuklearno oružje na nemačkoj teritoriji ne povećava našu bezbednost, već upravo suprotno... Vlada Donalda Trampa objavila je da nuklearno oružje više nije samo sredstvo odvraćanja, već da može i da bude upotrebljeno u ratu. Rizik od eskalacije postao je neupravljiv - obrazložio je svoj zahtev šef poslanika SPD-a u Bundestagu Rolf Micenih, koga su u tome podržali i kopredsednici partije, Norbert Valter-Borjans i Saskija Esken.
Debata u Nemačkoj
Ali ne i njihov partijski kolega Hajko Mas, aktuelni šef nemačke diplomatije, koji je „Špiglu" rekao da ovakav zahtev „potkopava poverenje naših najbližih partnera... Naša spoljna i bezbednosna politika nikada ne sme da se pretvori u poseban nemački put".
Oštro protivljenje pozivu čelnika SPD-a iskazali su i funkcioneri Hrišćansko-demokratske unije kancelarke Merkel - „SPD se nalazi u totalnoj nirvani kada je reč o bezbednosnoj politici... Američko nuklearno oružje pre svega služi našoj zaštiti", saopšteno je iz ove partije - i zato, konstatuje portal "Politiko" ovim povodom, „dokle god hrišćanske demokrate Angele Merkel budu glavna snaga u vladajućoj koaliciji, želja socijaldemokrata za američkim povlačenjem neće biti realizovana".
Pa ipak, navodi se dalje, „stanovište SPD-a ne može da se ignoriše", ne samo zato što je reč o vladajućoj partiji već i zato što njen zahtev „predstavlja podsetnik da bi savez levih partija - koalicija SPD-a, Zelenih i Levice - ako bi došao na vlast tokom narednih godina, gotovo sigurno zahtevao povlačenje američkog oružja". Ovo tim pre što se „mnogi u SPD-u zalažu za bliže veze sa Rusijom", a „prisustvo američkog nuklearnog oružja u Nemačkoj vide kao glavnu prepreku za popravljanje odnosa s Moskvom".
Američko povlačenje
- Iako se američko povlačenje ne čini verovatnim u kratkom roku, ova mogućnost nije nerealna - ukazuje „Politiko", i za to ima dobar razlog.
Jer, treba podsetiti da je još pre dve godine „Vašington post" otkrio da je predsednik SAD Donald Tramp na jednom sastanku u Beloj kući „iskazao interesovanje za uklanjanje trupa iz Nemačke", posle čega je Pentagon počeo da „analizira cenu i posledice povlačenja američke vojske" stacionirane u toj zemlji.
Tek, ukazuje sada „Politiko", „SPD-ov zahtev Tramp bi mogao da shvati kao još jedan dokaz da se Nemačkoj ne može verovati, pa bi zato mogao da ispuni svoje pretnje o povlačenju američkih snaga. S obzirom na budšetske troškove s kojima su SAD suočene zbog pandemije virusa korona, predsedniku neće biti potrebno mnogo ubeđivanja da bi redukovao američko prisustvo u Nemačkoj. Takav potez neizbežno bi obnovio strahove u ostatku Evrope od kolapsa NATO".
Foto: pixabay.com
Zašto je sada pokrenuto pitanje povlačenja američkog nuklearnog oružja iz Nemačke? Čemu to oružje danas uopšte služi? I kakav bi uticaj razvoj ove rasprave mogao da ima na transatlantske odnose Nemačke i SAD, na odnose unutar Evrope, i na njeno pozicioniranje prema Americi, Rusiji i Kini?
Ovo su pitanja o kojima su u „Novom Sputnjik poretku razgovarali Miroslav Stojanović, nekadašnji dopisnik „Politike" iz Nemačke, i predsednik Centra za strateške alternative Aleksandar Mitić.
Rezolucija Bundestaga i ćutanje vlade
Miroslav Stojanović podseća da je pokojni Gvido Vestervele, kada je postao ministar inostranih poslova, pokrenuo „ovu jeretičku političku temu, ali je ta priča ubrzo potonula".
- No, nije se i potpuno izgubila iz nemačke javnosti, vaskrsavajući s vremena na vreme i to na poprilično oštar način. Interesantno je da je Bundestag 2010. godine većinom glasova usvojio rezoluciju kojom od savezne vlade traži da izvrši pritisak na Vašington da povuče nuklearno oružje iz Nemačke. Vlada je, međutim, taj zahtev odbila - naveo je Stojanović.
Sadašnji zahtev SPD-a, ukazuje Stojanović, „može se shvatiti i kao politički manevar, pokušaj da se iskoristi latentno neraspoloženje javnosti prema američkom vojnom prisustvu na nemačkom tlu" - istraživanje javnog mnjenja, sprovedeno za nemačku novinsku agenciju DPA, pokazalo je da 42 odsto ispitanih podržava kompletno povlačenje američke vojske iz Nemačke, 37 se protivi tome, dok je 21 odsto ispitanih neodlučno - „u pokušaju da se dobiju politički poeni pred parlamentarne izbore iduće godine. Vlada, međutim, kao i ranije, ignoriše i ovaj zahtev, tvrdeći da bi Nemačka izgubila uticaj na nuklearnu strategiju NATO-a - iako eksperti ukazuju da nikakvog uticaja na američke nuklearne planove Nemci nemaju ni danas. Bez obzira na to, nemačko povlačenje iz ove grupacije imalo bi poguban uticaj po NATO, jer bi za njenim primerom mogli da se povedu i drugi".
Aleksandar Mitić napominje da je u januaru ove godine u belgijskom parlamentu tankom većinom glasova odbačen sličan zahtev.
- Otpor prema ovom oružju postoji i u nekim drugim članicama NATO-a, poput Španije, Danske, Holandije...
A koliko je ovo pitanje zapravo značajno može se, kako je dodao, naslutiti iz izjave jednog NATO diplomate, citiranog u „Njujork tajmsu" u tekstu „Oslobađanje nemačke od američkog nuklearnog oružja" koji je pisan povodom propale inicijative Gvida Vestervelea pre 10 godina: „Ovo oružje je osnova naše solidarnosti. Ako ga uklonite, šta nam ostaje?"
Debata tek predstoji
Tek, objašnjava Aleksandar Mitić, „revizija nuklearnog stava SAD iz 2018. godine, koju je progurao Pentagon, zalaže se za ofanzivne, a ne samo za defanzivne nuklearne kapacitete, i taj dokument je nesumnjivo imao uticaj na današnju raspravu u Nemačkoj".
Debata je sada posebno intenzivirana zbog predstojeće zamene zastarelih aviona „tornado" nemačke vojske, pri čemu postoje dve opcije - evropski „jurofajteri", koji ne mogu da nose američke nuklearne rakete, i američki F-18 koji to mogu, naveo je Mitić.
- Iako konačna odluka još nije doneta, nemačka ministarka odbrane Anegret Kramp-Karenbauer izjasnila se u prilog američkih aviona, što bi moglo da predstavlja najavu da se Nemačka ipak odlučila da američko nuklearno oružje ostane na njenoj teritoriji - dodao je Mitić.
Foto: Printskrin/Fotoilustracija
S druge strane, ukazuje Miroslav Stojanović, „konačna odluka sigurno neće biti doneta za vreme mandata sadašnje vlade, a najava trošenja ogromnih količina novca za nabavku novih aviona izaziva veliko nezadovoljstvo u nemačkoj javnosti. Ako Zeleni budu ušli u narednu vladu, struja koja se protivi američkom nuklearnom oružju znatno bi ojačala, i nema sumnje da nam žestoka debata o ovom pitanju tek predstoji".
A ta će debata imati i mnogo šire posledice. Jer, podseća Aleksandar Mitić, „transatlantski odnosi nisu bili ovoliko loši decenijama unazad, a Ursula fon der Lejen je pritom svoju Evropsku komisiju najavila kao geopolitičku komisiju, koja bi trebalo da ima samostalniju ulogu u globalnim okvirima, ne samo u oblasti odbrane već i ekonomije i u drugim strateškim pitanjima. Vašington, međutim, ne dozvoljava Evropskoj uniji da razvije konstruktivnije odnose s Rusijom i Kinom, i jasno je da EU neće moći da preuzme aktivniju ulogu u međunarodnim odnosima sve dok je uticaj Sjedinjenih Država na nju ovoliko izražen".
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Blokderska NVO ''CRTA'' objavila je da sutra predstavlja, verovali ili ne, izveštaj o dosadašnjem toku kampanje. Jasno je reč o još jednoj blokaderskoj obmani naroda.
Nakon što se u pojedinim opozicionim medijima i na društvenim mrežama pojavila navodna objava trideset neimenovanih radnika MSP, obratilo se sto diplomata Ministarstva spoljnih poslova Srbije.
Prvi na listi "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", Aleksandar Vučić, ponovo je matirao blokaderske provokatore, poručivši, u gostovanju na Informer televiziji, da se ne sveti nikome, već da isključivo štiti Ustav Srbije.
Kandidat za premijera Republike Srbije Aleksandar Vučić najavio je da, ukoliko njegova lista dobije poverenje građana, slede velike promene u lokalnim samoupravama.
Nosilac izborne liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", Aleksandar Vučić, gost je specijalnog programa na Informer televiziji, gde je do detalja razmontirao pokušaje stranca i blokadera da destabilizuju i sruše državu, ali i otkrio do sada nepoznate detalje razgovora sa francuskim predsednikom Emanuelom Makronom!
Aleksandar Vučić, nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", rekao je na Informer TV da je bio jedini među saradnicima koji se protivio emitovanju novog kampanjskog spota sa etiketama i uvredama koje su mu godinama pripisivane.
Nova takmičarka Exatlona, Mila Ivanovski, otvorila je dušu pred saigračima iz Crvenog tima i otkrila nepoznate detalje o svom privatnom životu i porodici.
Promena vremenskih prilika u Srbiji očekuje se u petak, 9. oktobra, rekli su iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije. Pre toga, u četvrtak, očekuju se temperature i do 30 stepeni Celzijusove skale.
Oko 17 časova na beogradskom aerodromu "Nikola Tesla", usled propusta u radu jedne od kompanija koja pruža usluge zemaljskog opsluživanja, došlo je do greške u obaveznom toku kretanja putnika zbog čega su se stvorile velike gužve i redovi na terminalima.
U okviru operativne akcije "TEX", Uprava za indirektno oporezivanje BiH pronašla je i privremeno oduzela 2.180 komada tekstilnih proizvoda u vrednosti od oko 188.000 evra, za koje se sumnja da su namenjeni ilegalnom prometu na tržištu BiH.
Policijski službenici Policijske stanice Brač juče su pretražili kuću i druge prostorije koje koristi muškarac (39) na području Selca na ostrvu Braču, pri čemu su pronašli i oduzeli 204 grama marihuane i četiri puške.
Jedan čovek ispričao je ono što zna pred svoju smrt, njegov prijatelj uradio je isto, a onda je treća osoba odlučila da progovori. Tako je, posle skoro šest godina, otkrivena sudbina Marije Kepić iz Aranđelovca, koja je nestala u oktobru 2020. godine. Njene kosti pronađene su kod pećine Risovača, a policija sada pokušava da pronađe još jednu kariku u jezivom lancu ćutanja.
Jeziva saobraćajna nesreća dogodila se danas oko 14.30 časova na glavnom putu Mostar–Čitluk, u mestu Miljkovići, a u sudaru automobila i motocikla poginuo je 48-godišnji motociklista, dok se njegova 46-godišnja saputnica nalazi u izuzetno teškom stanju.
Turski glumac Fejaz Duman, poznat domaćoj publici po ulozi u seriji "Žena" i reditelj Tunč Davut bili su gosti manifestacije Dani turskog filma u Jugoslovenskoj kinoteci sa ostvarenjem "Posečeno drvo”, kandidatom za Oskara za najbolji međunarodni film.
Holivudska glumica Konstans Zimer, zvezda popularnih serija "Svita", "Nerealno" i projekta "Ljubavna priča", šokirala je javnost i fanove širom sveta priznanjem da se u potpunoj tajnosti, poslednjih sedam meseci, borila sa rakom dojke.
Međunarodni beogradski sajam knjiga biće održan od 23. do 31. oktobra, pod sloganom "Reči grade svet", u halama Beogradskog sajma, najavili su danas organizatori.
Nekada je najbolja avantura ona na koju krenete potpuno sami. Solo putovanje donosi slobodu da radite šta želite, upoznate nova mesta i, možda najvažnije, otkrijete koliko zapravo možete da se oslonite na sebe.
Datura, u narodu poznata kao tatula, jedna je od najotrovnijih biljaka koja može da se pojavi u srpskim dvorištima, baštama i na zapuštenim parcelama. Mnogi je imaju u blizini ograde, a da toga nisu ni svesni.
Manekenka Ema Tin zapalila je crveni tepih u Londonu u replici čuvene gole haljine Kejt Mos iz 1993. godine, odajući počast kultnom modnom trenutku devedesetih.
Pevač Radiša Trajković Đani pojavio se na promociji prvog studijskog albuma Emira Brunčevića, te kao gost zapevao nekoliko pesama, a bakšiš koji mu je dat je stavio u svoj džep i nije podelio s kolegama.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.