Reagujući na poziv specijalnog izaslanika američkog predsednika za kontrolu nad naoružanjem Maršala Bilingslija o tome da Rusija treba da prestane da proizvodi i uvodi u upotrebu najnovije vrste raketa na nuklearni pogon, ruski eksperti kažu da je „glup predlog" da Rusija obustavi testiranje različitog oružja zbog činjenice da se SAD boje Rusije
Moskva neće odustati od razvijanja takvih raketa na zahtev Vašingtona, a posebno u situaciji kada se odnosi dve sile pogoršavaju i kada se američka administracija povlači iz svih dogovora o kontroli oružja o kontroli naoružanja, uključujući i nuklearne.
Testiranje raketa plaši Amerikance
- SAD daleko zaostaju za Rusijom u oblasti raketnih tehnoligija. Zato se Amerikanci plaše i zastrašuje ih pomisao da je Rusija ispred njih. Oni će još više zaostajati i tada više neće moći da diktiraju uslove - kaže za Sputnjik vojni ekspert Oleg Glazunov.
Prošle godine su se SAD jednostrano povukle iz Dogovora o likvidaciji raketa srednjeg i malog dometa, optužujući Rusiju da ga krši. Moskva je odbacile te optužbe i pozvala Vašington na dijalog, ali američka strana nije na to pristala.
Pored toga, Sporazum o smanjenju strateškog ofanzivnog naoružanja (START-3), koji je potpisan 2010. godine, predstavlja jedini preostali dogovor o ograničavanju naoružanja između Rusije i SAD. Taj Sporazum ističe u februaru 2021. godine i za sada Vašington nije obelodanio da li namerava da ga produži, ali čini se da to nema u planu i da samo pronalazi izgovore da se i taj ugovor sruši.
Rusko nuklearno oružje čuva svet od velikog rata
Glazunov kaže da jednostrani zahtevi o obustavljanju proizvodnje i ne uvođenju u upotrebu najnovije vrste raketa na nuklearni pogon neće dovesti ni do čega. Drugim rečima, smatra ekspert, ako SAD žele da Rusija od nečega odustane, oni sami moraju da prave ustupke.
Glazunov je siguran da u trenutnoj situaciji samo rusko nuklearno oružje čuva svet od globalnog rata.
- Šta nude u zamenu? Ništa. U tom slučaju, i Amerikanci treba da prestanu da testiraju svoje najnovije tehnologije. Zvuči nekako apsurdno i nerazumljivo: na kojoj osnovi bi Rusija trebalo da prestane sa testiranjem?! Naprotiv, smatram da mi treba da radimo na tome da povećamo svoju odbrambenu sposobnost, da stvaramo što sposobnuiju armiju, koja će biti opremljena savremenim oružjem. Nećemo nikoga da napadamo, naša zemlja se zalaže za mir , dok su SAD pokrenule nekoliko velikih ratova na Bliskom Istoku, koji još uvek ne mogu da zaustave", zaključio je ruski vojni ekspert.
Pentagon je priznao da zaostaje za Rusijom i Kinom u proizvodnji hipersoničnog oružja, a posebno za Rusijom koja već poseduje hipersonično oružje kakvo trenutno nema nijedna druga zemlja na svetu. Ruski eksperti smatraju da takvom retorikom SAD pokušavaju da ubede javnost da su one zbog toga navodno prisiljene da poboljšaju svoj nuklearni arsenal kako bi obuzdale, zapravo nepostojeću, agresiju Kine i Rusije i njihov razvoj na polju hipersoničnog oružja.
Stručnjaci procenjuju da SAD zaostaju za Rusijom na polju proizvodnje hipersonočnog oružja na oko pet godina.
Foto: Reuters
Bilingsliji je još početkom jula nazvao „užasnim" ruske projekte raketa „Burevesnik" i „Posejdon", a u maju je izjavio da Rusija treba da prekine pet novih programa: „Kindšal", „Sarmat", „Avangard", sistem „Posejdon" i "Burevesnik".
Ruski senator Aleksej Puškov reagujući na na Bilingslija, koji je uporedio ruske rakete na nuklearni pogon sa „letećim Černobiljem", ironično je rekao da najnovije američke nuklearne rakete nisu „anđeli s neba", već upravo oružje „Sudnjeg dana". Prema njegovom mišljenju, Vašington treba da se fokusira na nove mehanizme za kontrolu nuklearnog naoružanja, a ne da govori Moskvi „na čemu da radi ili da ne radi".
Amerika se naoružava hipersoničnim oružjem
Zanimljiva je i Bilingslijeva izjava da SAD ne planiraju da proizvode nuklearno hipersonično oružje, dok se razvoj hipersoničnog oružja u Americi istovremeno odvija u više pravaca. Pentagon, recimo, radi na stvaranju rakete, koju je američki predsednik Donald Tramp nazvao "superraketom", ističući da će ona biti 17 puta brža od svih kojima raspolažu i Rusija i Kina.
Prema rečima neimenovanog predstavnika Pentagona, prvi test ove rakete sproveden je još u martu ove godine, a kako je rekao, raketa je letela brzinom 17 puta većom od zvuka.
Američki razvoj hipersoničnog oružja prvenstveno je usmeren protiv Rusije koja već ima takvo oružje, ali i Kine koja nije obelodanila svoje mogućnosti.
Vojni eksperti navode da SAD već modernizuju svoj nuklearni štit kršeći sporazum START-3 i planiraju da opreme strateške bombardere B-1B hipersoničnim krstarećim raketama s nuklearnim bojevim glavama AGM-183A. Zapravo, pretpostavlja se da Amerikanci planiraju da opreme hipersonične rakete nuklearnim bojevim glavama, ali za ubeđuju u suprotno da bi "sakrili svoje agresivne namere".
Osvrćući se na Bilingslijevu izjavu da hipersonično oružje izjednačava mogućnosti SAD s Kinom i Rusijom, posebno na Pacifiku, analitičari kažu da SAD žele da se istovremeno bore protiv Rusije i Kine, ali da njihova vojna moć nije dovoljna da sprovedu dve kampanje odjednom, pa u azijsko-pacifičkoj regiji sada pokušavaju da povećaju svoju listu saveznika, prevlačeći Indiju i Vijetnam na svoju stranu, dok, s druge strane, ucenama mobilišu Evropu protiv Rusije.
Ono što je za Vašington najstrašniji scenario jeste zbližavanje Rusije i Kine koje se događa.
Maksimalni domet žrazorne paljbež prototipova ruskih elektromagnetnih topova po vazdušnim ciljevima povećan je na 10 kilometara. Povećan je za nekoliko puta jer je u početku bio - samo 1-2 kilometra
Maksimalni domet žrazorne paljbež prototipova ruskih elektromagnetnih topova po vazdušnim ciljevima povećan je na 10 kilometara. Povećan je za nekoliko puta jer je u početku bio - samo 1-2 kilometra
Glavni i odgovorni urednik Informera Dragan J. Vučićević pustio je u Kolegijumu uživo na Informer TV-u poruku koju je uputila jedna Višnja, istaktavši da je reč o jednoj od najlepših poruka otpora od početka uličnog ludila u zemlji!
Večeras smo u Dnevniku 2 na RTS-u mogli da vidimo čuveno "objektivno izveštavanje" o kojem nam "Studentska lista" i blokaderi pričaju više od dve godine.
Članica SNS-a i operska pevačica Nataša Tasić Knežević, uputila je snažnu podršku slobodi medija i televiziji Informer, oštro osuđujući sramne pritiske i pokušaje cenzure sa kojima se naša medijska kuća suočava.
Udruženje medija i medijskih radnika najoštrije osuđuje napade na medijske kuće, pre svega na televiziju Informer, gde su bili ugroženi radnici i njihova deca, kao i pokušaj rušenja tv Pink.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević komentarisao je u Kolegijumu vest da je komandant Specijalne antiterorističke jedinice Igor Žmirić priveden u prostorije Sektora uniutrašnje kontrole (SUK).
Plavi tim spreman je da da sve od sebe kako bi se uselio u vilu, a učesnica Exatlona Maja Jovanović naglasila je da je došao red da njena ekipa ove nedelje uđe u vilu.
Glavni i odgovorni urednik Informera, Dragan J. Vučićević, najavio je da će se zbog aktuelnih dešavanja i pritisaka nova epizoda Exatlona Srbija emitovati u izmenjenom terminu.
Neobična situacija u jednom ugostiteljskom objektu u Austriji privukla je pažnju na društvenim mrežama, nakon što je vlasnik restorana javno potražio goste kojima je tokom ručka greškom naplatio više nego što je trebalo.
Štednja stanovništva u Srbiji dostigla je rekordne iznose uprkos i dalje prisutnim globalnim neizvesnostima i izazovima, saopštila je Narodna banka Srbije.
Prava drama odigrala se večeras u beogradskom naselju Kaluđerica, kada je usred saobraćajnog špica došlo do krvavog sukoba zbog koga je jedan mladić završio u bolnici.
Dragan Stojanović (43), otac dvoje dece, koji je preminuo od posledica teških povreda zadobijenih tokom fizičkog sukoba u Glamočanima kod Laktaša, sahranjen je uz veliku tugu porodice, prijatelja i poznanika.
Obdukcija tela Darka Mališa (51) i Milice Mališ (79) koji su pronađeni 1. novembra u porodičnoj kući u Foči pokazala je da se radi o ubistvu i samoubistvu, potvrđeno je za Srpskainfo u Okružnom javnom tužilaštvu u Trebinju.
Prvi pokazatelji užasa koji se dogodio u Bogdancima u Severnoj Makedoniji, gde su pronađena dva tela, ukazuju na ubistvo i samoubistvo, potvrdilo je Javno tužilaštvo.
Majka A. Š. (33) osumnjičena je da je ubila svoju jednogodišnju ćerku M. Š. u Novom Sadu, dok je uhapšen i otac deteta T. Š. (54) zbog sumnje da nije pružio pomoć devojčici, saopštilo je Više javno tužilaštvo u Novom Sadu.
Paris Džekson zatražila je od suda da naloži privremenim upravnicima zaostavštine njenog pokojnog oca, legendarnog pevača Majkla Džeksona, da 600 miliona dolara prebace u porodični fond namenjen njoj i njenoj braći.
Na fotografiji do koje je došao Informer, legendarni glumac Danilo Bata Stojković uživa u kafani u Vrnjačkoj Banji u društvu supruge Olge i glumca Nikole Džamića.
Nemački pisac i ilustrator Janoš preminuo je u 95. godini. Svetsku slavu stekao je zahvaljujući neodoljivim likovima iz svojih dečjih knjiga, među kojima su najpoznatiji Medved, Tigar i Tigrasta Patka.
Nakon uspešne premijere u Gradskom pozorištu Jazavac u Banjaluci, glumac Vladimir Nićiforović Nići donosi svoju nesvakidašnju pozorišnu priču pred beogradsku publiku.
Anketa sprovedena među 800 učesnika za jedan popularni magazin donosi zanimljive podatke o omiljenim intimnim pozama pripadnika jačeg pola, kao i o onim položajima o kojima potajno maštaju i žele ih češće na repertoaru.
Sirće i so mogu se pronaći u gotovo svakoj kuhinji, a često se pominju kao trik za održavanje crne garderobe. Uz hladnu vodu i pravilan program pranja, omiljeni komadi odeće mogu duže zadržati lep izgled.
Tradicionalni "alfa muškarci" više nisu na ceni, jer moderne žene sve više traže emocionalno dostupne, opuštene i pristupačne partnere, pokazuje novo istraživanje.
Koži je potrebna odgovarajuća nega tokom celog dana, ali večernja rutina posebno je važna za očuvanje njene mekoće, elastičnosti i vlažnosti. To je naročito značajno ako je suva, gruba ili sklona iritacijama.
Pevačica Goca Tržan priredila je pravi spektakl na koncertu u Sava Centru, a osim sjajne atmosfere i muzičkog nastupa, veliku pažnju privukla je i svojim nesvakidašnjim scenskim izdanjem.
Komentari