Predsednik Rusije Vladimir Putin razgovarao je telefonom sa američkim predsednikom Donaldom Trampom o strateškoj stabilnosti i kontroli naoružanja, saopštila je pres-služba Kremlja
23.07.2020
19:23
Te Trampove reči bi u Rusiji, a verovatno i u Nemačkoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Italiji i Japanu naišle na osudu. Političar koji bi ih izgovorio verovatno bi zapečatio svoju karijeru.
Amerikanci ne ćute zato što svima nedostaje zdrav razum ili zato što su moralno deformisani. Oni jednostavno imaju potpuno drugačije razumevanje oba svetska rata.
U Prvom svetskom ratu Amerikanci su izgubili samo 117 hiljada ljudi - oko 2% svih gubitaka zemalja koje su ratovale protiv Nemačke i njenih saveznika.
U Drugom svetskom ratu su izgubili oko 419 hiljada ljudi (od čega - samo 12 hiljada civila) - što je manje nego što je Crvena armija izgubila samo u bici za Staljingrad.
Oba rata su se odigrala daleko od američkih obala. Neprijateljstva nisu uništila infrastrukturu kontinentalnog dela Sjedinjenih Država. jeste Japan krajem rata lansirao 9.000 balona sa bombama, od kojih je nekoliko stotina odletelo do Amerike, ubivši nekoliko ljudi, ali to nije bila neka posebna opasnost.
Ukupno je u Prvom svetskom ratu poginulo oko 750 američkih civila, a u Drugom - oko 12 hiljada (to je stoti deo procenata od desetina miliona civila koji su poginuli tokom neprijateljstava od 1939. do 1945.).
Amerikanci više od 200 godina nisu vodili ratove u kojima je bilo u pitanju postojanje ili suverenitet njihove države (pogotovo opstanak samog američkog naroda).
A koristi SAD od oba svetska rata bile su ogromne.
Nakon Prvog svetskog rata, Sjedinjene Države postale su - od dužnika sa negativnim trgovinskim bilansom - jedan od najvećih svetskih kreditora. Štaviše, postale su jedna od vodećih svetskih sila.
Na Vašingtonskoj konferenciji 1921-1922, gde je određivana veličina flote velikih sila, Amerikancima je omogućeno da stvore flotu sa istom ukupnom tonažom kao i dotad vodeća pomorska sila Velika Britanija.
Britanci (koji su se od 1889. pridržavali principa „dve sile" prema kome su nastojali da imaju jaču ratnu flotu od kombinovanih flota dveju najvećih pomorskih sila nakon Velike Britanije) - pomirili su se sa novim stanjem. Jer, Americi su dugovali više od 4,5 milijarde dolara (gotovo isto koliko je Amerika dugovala celom svetu pre rata).
Drugi svetski rat je pretvorio Sjedinjene Države iz velike pomorske sile u svetskog hegemona. Evropa je bila uništena po drugi put za 30 godina, predala se na milost američkih korporacija.
Maršalov plan, koji je finansirao obnovu Evrope kupovinom američke robe od strane Evropljana, ne samo da je osigurao rast američke ekonomije, već je i evropska tržišta za nju.
Izbijanje hladnog rata omogućilo je Sjedinjenim Državama da preuzmu političko vođstvo na Zapadu i da postanu štit Evrope.
Štit koji više nije potreban, ali koji Stari svet još uvek održava zbog ispoljavanja političke i ekonomske lojalnosti.
Foto: Reuters/Fotoilustracija
Dakle, ratovi - čak ni svetski - nikada nisu bili tragedija ili pretnja za Sjedinjene Države.
Uvek su bile prilika da se domognu novih teritorija (primer je rat sa Meksikom 1846-1848), da izbace konkurenta iz zapadne hemisfere (špansko-američki rat 1898.) ili da prošire svoju dominaciju na ceo svet.
Sa ove tačke gledišta, oba svetska rata su bila zaista žčudesnaž za Sjedinjene Države.
Problem je što je takva percepcija svetskih ratova od strane Sjedinjenih Država - vodeće supersile i globalnog policajca - pretnja celom svetu.
Svet koji je od Prvog svetskog rata postao znatno međuzavisniji (pogledajte šta je napravio virus koji je nastao na nekoj od kineskih pijaca), a već se suočava sa asimetričnim metodima ratovanja koji jednim udarcem mogu srušiti ekonomije drugih zemalja.
Nerazumevanje realne opasnosti od razornih ratova, sa neprestanim balansiranjem Vašingtona na ivici neprijateljstava u velikom broju kriza (iranska, ukrajinska, korejska, itd.), preti da gurne svet u treći svetski rat koji bi se sastojao od niza međusobno povezanih regionalnih sukoba.
A, taj rat više ne bi bio "čudesan" ni za same Sjedinjene Države.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Sjedinjene Američke Države žele da Evropa preuzme većinu konvencionalnih odbrambenih kapaciteta NATO, od obaveštajnih podataka do raketa, do 2027. godine, rekli su zvaničnici Pentagona diplomatama u Vašingtonu ove nedelje, što je kratak rok koji neki evropski zvaničnici smatraju nerealnim, prenosi Rojters.
Sastanak ruskog predsednika Vladimira Putina sa specijalnim predsedničkim izaslanikom SAD Stivom Vitkofom imao je za cilj da predsedniku SAD Donaldu Trampu prenese šta ne podleže diskusiji u mirovnom planu za Ukrajinu.
Ruski predsednik Vladimir Putin Putin rekao je danas, uoči početka sastanka sa indijskim premijerom Narendrom Modijem u Nju Delhiju, da na energetsku saradnju Rusije i Indije ne utiču trenutni uslovi, prolazne političke promene ili tragčini događaji u Ukrajini.
Predsednik Rusije Vladimir Putin razgovarao je telefonom sa američkim predsednikom Donaldom Trampom o strateškoj stabilnosti i kontroli naoružanja, saopštila je pres-služba Kremlja
Zamenica tužioca Međunarodnog krivičnog suda (MKS) u Hagu Nažat Šamim Kan izjavila je danas da istraga o ruskoj "invaziji" na Ukrajinu ne može biti obustavljena zbog mirovnih pregovora.
Istoričar i univerzitetski profesor Čedomir Antić u potpunosti je razotkrio na koji način su blokaderi planirali Majdan, ali je govorio i o nasilju koje svakodnevno sprovode kako njihovi lideri tako i same pristalice blokaderske opozicije.
Kosovo i Metohiju, situaciju sa NIS-om kao i potpunu kontrolu nad medijima koju je imala bivša vlast, sve to Nataša Kandić objedinila je u svojoj objavi na "Iks" mreži, s posebnim akcentom na Borisa Tadića.
Prošle sedmice u popularnoj Informerovoj TV emisiji "Na merama" mogli ste, između ostalog, da vidite, kako biznismen iz Ratkova Branko Babić sa Draganom J. Vučićevićem dogovara kupovinu medija Junajted grupe, šta na pijaci pazari ministarka Milica Đurđević Stamenkovski, kakve turustičke aranžmane merka poslanica-blokaderka Biljana Đorđević, gde penzionerske dane provodi nekadašnji lider SPO-a Vuk Drašković…
Gosti Info jutra Nikola Rađen, bivši vaterpolista, Dragan Vasiljković, fondacija "Kapetan Dragan" i Branko Babić, biznismen komentarisali su uvrede na račun Srba koje dolaze iz regiona.
Sekretarijat za javni prevoz saopštio je da će tokom izvođenja radova na asfaltiranju Ulice kralja Petra Prvog u Kaluđerici, od večeras u 22 časova do 8. decembra doći do promena u radu linija javnog prevoza.
Ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović poručila je da država preduzima preventivne mere za očuvanje stabilnog snabdevanja naftnim derivatima, dok ruski većinski vlasnici NIS-a vode pregovore o prodaji kako bi se rešio problem sankcija.
Gost Jagodine danas je bila visoka delegacija iz Rusije na čelu sa zamenicom predsednika Odbora za međunarodne poslove Saveta Federacije Rusije Jelenom Vladimirnovnom Afanasjevom, koja je i funkcioner Liberalno demokratske partije Rusije.
Jedan od osumnjičenih u predmetu tužilaštva za organizovani kriminal u istrazi finansijskih tokova, a u vezi sa padom nadstrešnice u Novom Sadu, Goran R. uhapšen je 1. novembra u Hrvatskoj.
Glumica Gala Videnović slavu je stekla ulogom Nataše u filmovima o "Žikinoj dinastiji", a posle mnogo godina publika j eponovo može gledati na filmu i to u 11. nastavku ovog kultnog serijala.
Posna lenja pita na čaše je mekana, sočna i mirisna, a priprema je jednostavna i praktična. Idealan kolač kada želite brz i ukusan desert bez mnogo komplikacija
Većina nas prostor ispod kreveta koristi privremeno skrovište za stvari. Feng šui stručnjaci upozoravaju da pet stvari nikako ne treba držati, jer privlače nesreću u dom.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar