Ponovno uspostavljanje dužnosti koordinatora za region Arktika, i imenovanje Džima Deharta, višeg savetnika američkog državnog sekretara na to mesto, zajedno s nedavnim naređenjem Trampa o stvaranju američke flote ledolomaca, govori o američkoj strategiji obuzdavanja Rusije u regionu i prenošenju geopolitičke borbe na Arktik, smatraju ruski analitičari
Dehartova glavna dužnost biće promovisanje američkih interesa u tom regionu u pogledu bezbednosti, održivog ekonomskog razvoja i saradnje među arktičkim državama.
- Rekao bih da govorimo o geopolitičkoj borbi u arktičkom regionu tj. SAD zanima geopolitička dominacija i polazeći od toga počeli su da se bave razvojem ledolomačke flote, koju i dalje nemaju. Pored toga, američka politika na Arktiku predstavlja pokušaj osporavanja ruskih prava na Severni morski put i prava Kanade na severozapadni prolaz. To je pokušaj uspostavljanja određenog američkog diktata u regionu i otvaranje mogućnosti za formiranje nekog drugog centra moći, pokušaj suprotstavljanja ruskim i kineskim interesima na Arktiku iz straha da će razvoj nekih severnih projekata postati predmet zajedničke politike Moskve i Pekinga. Stoga se, sve što Pompeo čini, uklapa u glavni tok američke politike kako bi se sprečili ostali uticajni centri na Arktiku -objašnjava za Sputnjik ruski ekspert Oleg Aleksandrov.
Strategija uspostavljanja američke dominacije na Arktiku je, pre svega, usmerena na kontrolu međunarodnih transportnih pravaca – Severnog morskog puta i drugih ruta, ističe Aleksandrov.
- Pored toga, ovo je pokušaj kontrole ko će i na koji način eksploatisati energetske resurse na Arktiku. Sa stanovišta SAD to treba da rade njihove kompanije, a ne neke neprijateljske. Naravno, SAD imaju razne interese, ne bih sveo samo na geopolitičke, ali ovde dominiraju geopolitički. Postoje ekološki i ekonomski interesi, a postoji i takav faktor kao što je jednostavno prebacivanje glavnog fronta konfrotacije između SAD i Rusije u ovaj region - kaže Aleksandrov.
Foto: Fotoilustracija
Aleksandrov kaže da se Amerika vodi hladnoratovskom logikom posmatrajući Rusiju kao potencijalnog protivnika, a ne kao potencijalnog partnera. Vašingtonu je potrebno da stvori sliku neprijatelja, a Rusija je za to pogodna.
- Sva Trampova retorika i retorika američkog državnog sekretara svode se na to da je potrebno suprotstaviti se naporima Rusije i Kine na Arktiku. Na to cilja i američka arktička doktrina iz 2019. godine. U stvari, sva ova dešavanja ukazuju na to da govorimo o pokušaju suprotstavljanja Rusiji sa stanovišta vojnih, ekonomskih, političkih i drugih interesa - konstatuje Aleksandrov.
Na pitanje kako Moskva može da zaštiti svoje interese na Arktiku, ekspert kaže da se to može postići realizovanjem potencijala koje Rusija ima.
- Implementacija nekih vojnih projekata kreće se bržim tempom nego realizacija ekonomskih projekata. Samim tim, težak je zadatak kombinovati različite pravce, i vojno-strateški i ekonomske. Sve se svodi na to da projekte koje Rusija sprovodi na Arktiku realizuju strane kompanije. To je svojevrsni začarani krug, nastao kada je Rusija u ranoj fazi privukla ogroman broj stranih kompanija i investicija... Sada je Rusiji potrebna nezavisna politika u regionu, ne uzimajući u obzir položaj potencijalnih investitora. Kada je reč o bezbednosnim pitanjima, tada bi sva druga pitanja trebalo da budu u drugom planu - kaže Aleksandrov.
Ekspert smatra da bi Rusija na Arktiku trebalo da realizuje velike državne infrastrukturne projekte, da ulaže u civilne projekte, obezbedi civilni transport i uslove za život i rad ljudi u tom regionu.
Foto: AP Photo/Vladimir Isachenkov
Rusija najveća ledolomačka sila
Ruski ekspert Valerij Žuravelj podseća da je Tramp u junu ove godine potpisao memorandum o zaštiti američkih nacionalnih interesa u arktičkoj i antarktičkoj regiji i da je naložio da se stvori američka ledolomačka flota, s obzirom da je nedostatak flote ozbiljno kočio Vašington u arktičkim planovima.
- Istovremeno, Amerikanci naglašavaju da je to pretnja bezbednosti SAD, pošto po tom pitanju daleko zaostaju za Rusijom. Oni su postavili zadatak da do 2029. formiraju flotu polarnih ledolomaca. Planiraju da naprave tri teška ledolomca i nekoliko srednjih - kaže Žuravelj.
Ekspert napominje da trenutno SAD imaju samo jedan teški ledolomac - "Polarnu zvezdu", kojem ističe rok upotrebe i još jedan ledolomac srednje klase „Hili“, napravljen prvenstvo za naučna istraživanja, a takođe i pet lakih ledolomaca koji ne mogu tokom cele godine da plove.
Pored toga, američka strategija predviđa i opremanje baza za ledolomce, kako u SAD, tako i u inostranstvu. Prema mišljenju Žuraljeva, jedna od baza će biti na jugu Aljaske, gde postoje velike rezerve nafte, dok bi u inostranstvu Amerikanci mogli da koriste vojno-vazduhoplovnu bazu na Islandu, u Keblaviku.
Rusija, da bi zadržala liderstvo na Arktiku, smatra Žuraljev, treba da se bavi svojom ledolomačkom flotom. Rusija ima 43 ledolomca, među kojima su i četiri nuklearna i samim tim je najveća ledolomačka sila na svetu.
- Ti ledolomci su razlitičiti, namenjeni su za različite zadatke. Osnovu čine četiri nuklearna ledolomca i dizel-električna. Oni prate cele karavane od 10-12 brodova, a 2019. pratili su 510 brodova. Obim prevoza roba prošle godine je premašio 30 miliona tona. Trenutno pravimo i nove ledolomce: "Arktik", "Sibir", "Ural" i "Jakutiju", a eksperti navode da ćemo do 2025. godine moći da obezbedimo navigaciju tokom cele godine - kaže sagovornik Sputnjika.
On dodaje da Rusija gradi i ledolomac „Lider“, koji će moći da razbija led debljine do četiri metra i plovi u bilo kojem području Severnog ledenog okeana.
- To će biti moćan brod, koji će ojačati naše pozicije na Arktiku - istakao je Žuraljev.
Ruski zvaničnici otkrili su za "Si-En-En" da rade na tome da vakcina, koju je razvio moskovski institut Gamaleja, bude odobrena najkasnije do 10. avgusta. Tada će, prema planu, biti odobrena za javnu upotrebu, a prvi će je dobiti zdravstveni radnici
Demokrate u Predstavničkom domu SAD pokušale su da uz novi paket teških sankcija protiv Rusije otvore Ukrajini još 15 milijardi dolara za kupovinu oružja i vojnih usluga, ali njihov amandman za sada nije dobio prolaz ka glasanju u punom sastavu Predstavničkog doma.
Poseta direktora CIA Džona Retklifa Moskvi odvijala se u okviru uobičajene međunarodne prakse, a obaveštajne službe dve zemlje tradicionalno održavaju kontakte bez velike medijske pažnje i javnog iznošenja detalja, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.
Direktor CIA Džon Retklif, američki ministar odbrane Pit Hegset i predsedavajući Združenog generalštaba Oružanih snaga SAD, general Den Kejn, održali su hitan sastanak u Vašingtonu nakon Retklifovog povratka iz Moskve.
Direktor američke Centralne obaveštajne agencije (CIA) Džon Retklif stigao je u Moskvu američkim vojnim transportnim avionom "Boing C-17A Gloubmaster III", gde bi tokom dana trebalo da održi niz sastanaka.
Američki vojni transportni avion "Boing C-17 Gloubmaster III" sleteo je u utorak na moskovski aerodrom Vnukovo, a nekoliko sati kasnije u Moskvi je primećena kolona vozila sa diplomatskim registarskim tablicama.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski zvaničnici otkrili su za "Si-En-En" da rade na tome da vakcina, koju je razvio moskovski institut Gamaleja, bude odobrena najkasnije do 10. avgusta. Tada će, prema planu, biti odobrena za javnu upotrebu, a prvi će je dobiti zdravstveni radnici
Prva tematska predizborna debata pred parlamentarne izbore 25. oktobra, održana na televiziji N1, pretvorila se u apsolutni politički nokaut i noćnu moru za blokadersku listu!
Ruske bespilotne letelice tokom noći i jutra napale su više ukrajinskih gradova – eksplozije su odjekivale u Kijevu, Borispolju i Zaporožju, dok su lokalni izvori prijavili detonacije i u Lucku.
Tokom predizborne debate na tajkunskoj N1, u kojoj ju je potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić doslovno patosirala činjenicama, kandidatkinja blokadera i rektorka Univerziteta umetnosti Mirjana Nikolić pokazala je da ne zna ni osnovnu gramatiku srpskog jezika!
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić govorio je o odnosima Srbije i Rusije, kao i o budućnosti saradnje dve zemlje, ističući da Beograd, uprkos snažnim pritiscima, nije uveo sankcije Moskvi.
Nakon jezivog napada sekirom u Kuli, isplivavaju do sada nepoznati detalji iz života vođe blokadera Zorana Sekeruša, koji ukazuju na to da se radi o jako opasnom čoveku, kojim zgubidani upravljaju kako bi zastrašili svoje protivnike.
Dom zdravlja Bogatić dobio je novo, savremeno opremljeno sanitetsko vozilo u okviru velike nabavke Ministarstva zdravlja, čime su značajno unapređeni uslovi za zbrinjavanje i transport pacijenata sa teritorije opštine Bogatić.
Građani ne moraju danas, 25. septembra, da podignu jednokratnu novčanu naknadu od 6.000 dinara. Taj datum označava kraj najavljenog rasporeda isplate, a ne poslednji dan za podizanje novca, saopštila je Pošta Srbije.
Dejan P. (18) izboden je 24. septembra, sat vremena nakon ponoći, na uglu Ulica Braće Jugovića i Dobračine u centru Beograda, kada je pokušao da zaštiti beskućnika, a sada su isplivali novi detalji.
Leskovčanin V. S. (40) uhapšen je zbog sumnje da je počinio više krivičnih dela, kada je u sportskoj kladionici u Leskovcu fizički napao trojicu muškaraca, pri čemu je jednog teško, a dvojicu lakše povredio.
Tri policajca povređena su filmskoj akciji hapšenja kriminalne grupe iz Srbije koja je, kako se sumnja, u luskuznom španskom letovalištu iznajmila vilu u kojoj je imala sobu za mučenje.
Nakon tragičnog događaja koji se dogodio juče oko 18 časova u Knjaževcu, i suprotno prvim informacijama da je reč o sukobu vršnjaka, iz istrage potvrđuju da je u incidentu život izgubio sedamdesetogodišnji muškarac.
U udesu koji se dogodio sinoć oko 20 časova u Ulici patrijarha Dimitrija u Rakovici, teže povrede zadobio je M. S. (53) kada je na njega automobilom "reno klio" naleteo L. G. (21).
Glumac Tom Kruz šokirao je javnost detaljima sa snimanja svog predstojećeg filma "Digger", otkrivši kako je uspeo da iscrpljujući proces nanošenja komplikovane protetske šminke skrati sa neverovatnih šest sati na manje od sat vremena.
Legendarni muzičar Moses Matovu (77) mučki je pretučen na ulici u Kampali u Ugandi od strane za sada neidentifikovanih napadača, a od zadobijenih teških povreda umetnik je preminuo.
Izvršni direktor Mete Mark Zakerberg predstavio je na konferenciji Meta Konekt u sedištu kompanije u Menlo Parku mali ručni uređaj "Meta Čarm" koji je namenjen korišćenju veštačke inteligencije u svakodnevnom životu bez potrebe za pametnim telefonom, javljaju mediji.
Baset je pravi majstor izležavanja, sa dugim ušima, kratkim nogama i prepoznatljivim pogledom, deluje kao da je rođen za jednu stvar, odmaranje bez granica.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.