Novi rat između Maroka i Narodno-oslobodilačke vojske Saharavija započeo je nakon 30 godina i to oko Zapadne Sahare, koja je 80 odsto pod kontrolom Maroka.
Novi rat između Maroka i Narodno-oslobodilačke vojske Saharavija započeo je nakon 30 godina i to oko Zapadne Sahare, koja je 80 odsto pod kontrolom Maroka.
Zvanični stav Kraljevine Maroko je da je Zapadna Sahara sastavni deo zemlje, uprkos presudi UN-a da narod Saharavi ima pravo na samoopredeljenje.
"Front Polisario", uz izvesnu podršku Alžira, vodio je rat za nezavisnost od 1975. do 1991. godine koji se završio u septembru 1991. uz posredovanje UN-a.
Međutim, planirani referendum o samoopredeljenju više puta je odlagan zbog spora između Maroka i Fronta Polisario oko sastava biračkog tela i statusa teritorije. Pregovori o situaciji u Zapadnoj Sahari uključuju Maroko, Front Polisario, Alžir i Mauritaniju. Oni su suspendovani na nekoliko meseci.
Maroko je 13. novembra pokrenuo vojnu operaciju za otvaranje puta prema Mauritaniji u regionu Zapadne Sahare, tvrdeći da je ova operacija potrebna da bi se okončale "provokacije" Fronta Polisario (zabranjene u delovima Zapadne Sahare pod marokanskom kontrolom, dok ih UN smatraju legitimnim predstavnikom naroda Saharavi u regionu) i "zaustavili blokadu" kamiona koji su putovali između područja sporne teritorije pod kontrolom Maroka i susedne Mauritanije, i "obnovili slobodan promet civilnog i komercijalnog saobraćaja."
Marokanska vojska je već zauzela granični prelaz Gergerat koji se nalazi na ničijoj zemlji koju formalno kontroliše Front Polisario i njegove oružane snage - Narodnooslobodilačka vojska Saharavija.
Prelaz se nalazi nadomak južne obale sporne Zapadne Sahare, duž puta koji vodi do Mauritanije, nekih 380 kilometara severno od Nouakšota, tampon zone kojom patroliraju mirovne snage Ujedinjenih nacija.
Kao odgovor, Front Polisario je saopštio da je Maroko prekršio prekid vatre i "zapalio rat", a generalni sekretar Fronta Polisario, Brahim Gali, izdao je predsednički ukaz (on je šef Arapske demokratske republike Sahravi) najavljujući kraj posvećenosti primirju potpisanom između Fronta Polisario i Kraljevine Maroko 1991. godine.
Od 15. novembra, Narodnooslobodilačka vojska Saharavija saopštila je da će početi da vrši napade na snage Kraljevine kao odgovor na njihova kršenja prekida vatre.
Oni su navodno izveli nekoliko napada nanoseći gubitke duž marokanskog zida Zapadne Sahare (koji pristalice Polisarija često zovu i "Zidom srama"). Marokanski zid Zapadne Sahare predstavlja približno 2.700 km dugu vojnu barijeru koja odvaja marokanska područja na zapadu od područja pod kontrolom Polisarija na istoku.
Ministarstvo nacionalne odbrane vlade Polisario tvrdilo je da je nekoliko njenih vojnih baza, punktova i centara za snabdevanje bilo pod vatrom, od kojih je najnoviji napad sinoć na 13. bazu 67. legije u sektoru Bakari u blizini Tinelika.
Lokalni izvori izveštavaju da se sporadični sukobi redovno pojavljuju između strana u regionu.
Saharska Republika ili zvanično Saharska Arapska Demokratska Republika (SADR), je delimično priznata država s vladom u izgnanstvu koju je osnovao saharavski pobunjenički pokret Polisario 27. februara 1976. godine.
Ova vlada trenutno kontroliše oko 20% tražene teritorije koja odgovara bivšoj španskoj koloniji Zapadnoj Sahari. Ostatkom upravlja Kraljevina Maroko pod nazivom Južne pokrajine.
Polisario ove marokanske pokrajine smatra okupiranim područjem, dok područje pod vlastitom kontrolom, koje se nalazi uz granicu s Mauritanijom, smatra slobodnom zonom. Maroko ovo područje pod upravom Polisarija smatra tampon područjem.
Ova država je nepriznata od velikog broja zemalja, nije članica UN-a, te time ne postoji ni zvanični srpski prevod za tu državu.
Tako je poznata pod više naziva: Saharska Arapska Demokratska Republika, Demokratska Arapska Republika Sahara, Arapska Demokratska Republika Sahara i sl.
Zvanični naziv koji ova država koristi kao članica Afričke unije je "République arabe sahraouie démocratique" gde "sahraouie" označava narod Saharavi koji živi na području Zapadne Sahare.
Bivši američki državni sekretar Henri Kisindžer upozorio je budućeg predsednika SAD Džoa Bajdena da bi njegova administracija trebalo brzo da krene u obnavljanje komunikacije sa zvaničnim Pekingom ili rizikuje da kriza preraste u vojni sukob
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Bivši američki državni sekretar Henri Kisindžer upozorio je budućeg predsednika SAD Džoa Bajdena da bi njegova administracija trebalo brzo da krene u obnavljanje komunikacije sa zvaničnim Pekingom ili rizikuje da kriza preraste u vojni sukob
Zamenik predsednika Srpske radikalne stranke Aleksandar Šešelj sahranio je sve nade i lažne iluzije blokaderskog pokreta, ogolivši do samog kraja opasne namere opozicije koje se svode samo na jednu stvar - progon političkih protivnika, revanšizam i otimanje vlasti po svaku cenu.
U najnovijem bezdušnom i lešinarskom istupu, Ana Mirković lažni psiholog i kandidatkinja sa 159. mesta na blokaderskoj listi, na najmonstruozniji način iskoristila je nezapamćenu tragediju iz OŠ "Vladislav Ribnikar" kako bi sakupljala najprljavije političke poene.
U jeku predizborne kampanje, Ana Martinoli je u emisiji na televiziji N1 otkrila svu bedu i amaterizam blokaderske liste, potvrđujući da iza njihovih parola ne stoji apsolutno ništa osim praznih fraza, odsustva politike i laži!
Potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić, sinoć je u samom programu tajkunske televizije N1 očitala istorijsku lekciju voditeljki Tatjani Aleksić i do temelja ogolila decenijski medijski mrak i mržnju koja se sa te platforme prosipa po Srbiji.
Da su blokaderi odavno zalutali u lavirint sopstvenih besmislica i teorija zavere, dokazuju nam svakodnevno, ali ono što je rekao analitičar i promoter blokadera Nikola Parun prevazilazi sve granice normalnog.
Nakon što je potpredsednica GO SNS Ana Brnabić u uživo programu tajkunske televizije N1 doslovno zbrisala kandidatkinju sa opozicione liste, rektorku Mirjanu Nikolić, među blokaderskim ideolozima zavladali su nezapamćen strah i kuknjava!
Nakon poraza Crvenih strasti u timu se ne smiruju, a Nikola Lakić za atmosferu koja mu se ne sviđa odgovornom smatra Radu Đorđević zbog čega se sukobio sa njom.
Despot Đurađ Branković, koji je stolovao u Smederevu, poslednjoj srpskoj srednjovekovnoj prestonici, kraj Dunava je podigao dvor koji grandioznošću i arhitekturom i danas pleni, ali je malo poznato da je bio vlasnik najveće srednjovekovne srpske biblioteke.
N. L. (38), vozač automobila koji je, kako se sumnja, u alkoholisanom stanju usmrtio motociklistu iz Lunovog sela Marka T. (21) u teškoj saobraćajnoj nesreći kod Užica, izneo je svoju odbranu tokom saslušanja u policiji.
Tokom protekle noći u Beogradu se dogodilo šest saobraćajnih nezgoda, u kojima je povređeno sedam osoba, od kojih su dve bile pešaci, rečeno je u službi Hitne pomoći.
Državno tužilaštvo opštine Zlatar podiglo je optužnicu protiv muškarca (24) iz Stubičkih Toplica zbog pokušaja nanošenja teške telesne povrede i pretnje drugom mladiću. Prema optužnici, incident se dogodio 26. februara ove godine oko dva sata ujutru u porodičnoj kući u Oroslavju.
Granična policija i Uprava carina pronašle su na Aerodromu Tivat kod dvoje državljana Rusije 26.210 eura, 1.150 izraelskih šekela, veću količinu neprijavljene IT opreme i lekova, nakon čega su osumnjičeni uhapšeni zbog sumnje da su počinili krivična dela krijumčarenje i pranje novca.
Postoje knjige koje se pročitaju jednom i zaborave, ali i one kojima se čitaoci vraćaju godinama, koje se prenose iz generacije u generaciju i čije se stranice iznova otvaraju i dugo nakon što su prvi put objavljene.
Preminuo je Husnija Hašimović, glumac kojeg su čitave generacije gledalaca s ponosom pamtile i obožavale po kultnoj ulozi Merdžana u filmu "Dom za vešanje".
Tajni recept za vrhunski užitak u krevetu ne krije se u komplikovanim pozama niti u udžbeničkim potezima, već u nečemu mnogo jednostavnijem, potpunoj prisutnosti.
Agent veštačke inteligencije kompanije OpenAI u junu je izvršio upad u australijski državni portal sa zdravstvenim podacima i neovlašćeno pristupio fajlovima. To bi mogao da bude prvi poznati slučaj da je agent veštačke inteligencije hakovao neki državni veb-sajt, saopštile su australijske vlasti.
Bivši rijaliti učesnik Dejan Dragojević ponovo je u javnosti govorio o bolnom i teškom periodu kroz koji su njegova izabranica Jovana i on prošli kada je ona u poodmakloj trudnoći izgubila bebu.
Pevačica Zorana Mićanović pojavila se na humanitarnom koncertu kako bi prikupila novac za lečenje koleginice Bilje Vešović koja se bori sa karcinomom sinusa.
Blizak prijatelj Čedomira Jovanovića Aleksandar Kos progovorio je o odnosu sa političarevom bivšom suprugom Jelenom, odgovarajući na pitanja pratilaca na Instagramu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.