Novi rat između Maroka i Narodno-oslobodilačke vojske Saharavija započeo je nakon 30 godina i to oko Zapadne Sahare, koja je 80 odsto pod kontrolom Maroka.
Novi rat između Maroka i Narodno-oslobodilačke vojske Saharavija započeo je nakon 30 godina i to oko Zapadne Sahare, koja je 80 odsto pod kontrolom Maroka.
Zvanični stav Kraljevine Maroko je da je Zapadna Sahara sastavni deo zemlje, uprkos presudi UN-a da narod Saharavi ima pravo na samoopredeljenje.
"Front Polisario", uz izvesnu podršku Alžira, vodio je rat za nezavisnost od 1975. do 1991. godine koji se završio u septembru 1991. uz posredovanje UN-a.
Međutim, planirani referendum o samoopredeljenju više puta je odlagan zbog spora između Maroka i Fronta Polisario oko sastava biračkog tela i statusa teritorije. Pregovori o situaciji u Zapadnoj Sahari uključuju Maroko, Front Polisario, Alžir i Mauritaniju. Oni su suspendovani na nekoliko meseci.
Maroko je 13. novembra pokrenuo vojnu operaciju za otvaranje puta prema Mauritaniji u regionu Zapadne Sahare, tvrdeći da je ova operacija potrebna da bi se okončale "provokacije" Fronta Polisario (zabranjene u delovima Zapadne Sahare pod marokanskom kontrolom, dok ih UN smatraju legitimnim predstavnikom naroda Saharavi u regionu) i "zaustavili blokadu" kamiona koji su putovali između područja sporne teritorije pod kontrolom Maroka i susedne Mauritanije, i "obnovili slobodan promet civilnog i komercijalnog saobraćaja."
Marokanska vojska je već zauzela granični prelaz Gergerat koji se nalazi na ničijoj zemlji koju formalno kontroliše Front Polisario i njegove oružane snage - Narodnooslobodilačka vojska Saharavija.
Prelaz se nalazi nadomak južne obale sporne Zapadne Sahare, duž puta koji vodi do Mauritanije, nekih 380 kilometara severno od Nouakšota, tampon zone kojom patroliraju mirovne snage Ujedinjenih nacija.
Kao odgovor, Front Polisario je saopštio da je Maroko prekršio prekid vatre i "zapalio rat", a generalni sekretar Fronta Polisario, Brahim Gali, izdao je predsednički ukaz (on je šef Arapske demokratske republike Sahravi) najavljujući kraj posvećenosti primirju potpisanom između Fronta Polisario i Kraljevine Maroko 1991. godine.
Od 15. novembra, Narodnooslobodilačka vojska Saharavija saopštila je da će početi da vrši napade na snage Kraljevine kao odgovor na njihova kršenja prekida vatre.
Oni su navodno izveli nekoliko napada nanoseći gubitke duž marokanskog zida Zapadne Sahare (koji pristalice Polisarija često zovu i "Zidom srama"). Marokanski zid Zapadne Sahare predstavlja približno 2.700 km dugu vojnu barijeru koja odvaja marokanska područja na zapadu od područja pod kontrolom Polisarija na istoku.
Ministarstvo nacionalne odbrane vlade Polisario tvrdilo je da je nekoliko njenih vojnih baza, punktova i centara za snabdevanje bilo pod vatrom, od kojih je najnoviji napad sinoć na 13. bazu 67. legije u sektoru Bakari u blizini Tinelika.
Lokalni izvori izveštavaju da se sporadični sukobi redovno pojavljuju između strana u regionu.
Saharska Republika ili zvanično Saharska Arapska Demokratska Republika (SADR), je delimično priznata država s vladom u izgnanstvu koju je osnovao saharavski pobunjenički pokret Polisario 27. februara 1976. godine.
Ova vlada trenutno kontroliše oko 20% tražene teritorije koja odgovara bivšoj španskoj koloniji Zapadnoj Sahari. Ostatkom upravlja Kraljevina Maroko pod nazivom Južne pokrajine.
Polisario ove marokanske pokrajine smatra okupiranim područjem, dok područje pod vlastitom kontrolom, koje se nalazi uz granicu s Mauritanijom, smatra slobodnom zonom. Maroko ovo područje pod upravom Polisarija smatra tampon područjem.
Ova država je nepriznata od velikog broja zemalja, nije članica UN-a, te time ne postoji ni zvanični srpski prevod za tu državu.
Tako je poznata pod više naziva: Saharska Arapska Demokratska Republika, Demokratska Arapska Republika Sahara, Arapska Demokratska Republika Sahara i sl.
Zvanični naziv koji ova država koristi kao članica Afričke unije je "République arabe sahraouie démocratique" gde "sahraouie" označava narod Saharavi koji živi na području Zapadne Sahare.
Bivši američki državni sekretar Henri Kisindžer upozorio je budućeg predsednika SAD Džoa Bajdena da bi njegova administracija trebalo brzo da krene u obnavljanje komunikacije sa zvaničnim Pekingom ili rizikuje da kriza preraste u vojni sukob
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Bivši američki državni sekretar Henri Kisindžer upozorio je budućeg predsednika SAD Džoa Bajdena da bi njegova administracija trebalo brzo da krene u obnavljanje komunikacije sa zvaničnim Pekingom ili rizikuje da kriza preraste u vojni sukob
Stravičan zločin protiv istine i ljudskosti odigrao se na društvenoj mreži Iks, gde je zbog najprljavije kampanje laži i linča tragično okončan život mladog policijskog službenika Vasilija Lalovića (33).
Moskva neće dozvoliti raspoređivanje vojnih kontingenata država Evropske unije i NATO-a na teritoriji Ukrajine, poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, komentarišući pripreme za velike jesenje vojne vežbe u Poljskoj.
Bivši košarkaš Dejan Bodiroga, koji se u javnosti sve više gura kao lider lažne elite i blokaderskog pokreta, doživeo je potpuni finansijski debakl u privatnom biznisu.
Ministarstvo odbrane i Vojska Srbije izdali su Radosavu G. uverenje kojim se potvrđuje da je učestvovao u odbrani SR Jugoslavije tokom NATO agresije 1999. godine, nakon zahteva koji je uputio putem portala "Ko si bre ti".
Predsednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević čestitao je svim odbornicima SO Pljevlja koji su danas glasali za odluku o poništavanju priznanja tzv. države Kosovo.
Vukola Tomović, vlasnik jedne od vikendica na jezeru Gazivode, čije je rušenje danas počelo po nalogu preduzeća Ibar - Lepenac, izjavio je da je rešenje o rušenju objekta dobio 3. jula i da on drugi dom nema.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Snažan toplotni talas iz Sahare, koji već ruši temperaturne rekorde na jugozapadu Evrope, tokom ove nedelje zahvatiće veći deo kontinenta, a ekstremno visoke temperature i takozvana toplotna kupola stižu i u Srbiju.
Na auto-putu Subotica – Novi Sad, u blizini Molove pumpe, danas oko 15:46 časova dogodila se teška saobraćajna nezgoda kada je došlo do prevrtanja cisterne.
Adnan Lokvančić, koji je osumnjičen za nezapamćen zločin u naselju Hrasnica kada je lopatom usmrtio majku i brata, a potom majci odrubio glavu, prebačen je u Pritvorsku jedinicu KPZ Igman gde se nalazi pod strogim nadzorom.
Dečak U. P. (5) iz Grocke nastradao je juče u bazenu u akva parku Jugovo u Smederevu, a pred kućom tuge danas se okupljaju prijatelji i komšije. Otac dečaka ne može da govori, ulicom odjekuju jecaji.
Na autoputu iz pravca Subotice ka Novom Sadu, u blizini mesta Zmajevo, danas se dogodila teška saobraćajna nezgoda u kojoj je učestvovalo teretno vozilo.
Vilem Defo otkrio je da mu je uloga Isusa Hrista u filmu "Poslednje Hristovo iskušenje" bila fizički najzahtevnija u karijeri, a da je zbog nje privremeno i oslepeo.
Mala deca unose mnogo živosti, buke i nepredvidivih situacija u svakodnevni život, pa nisu sve rase pasa podjednako spremne da se prilagode takvom okruženju. Zbog toga pet rasa nisu najbolji izbor za porodice sa malom decom.
Ako želite jednostavan i prirodan način da posvetite pažnju svojoj koži, moguće je da se rešenje već krije u vašoj kuhinji. Ova domaća "botoks krema" priprema se od lako dostupnih sastojaka koje mnogi već imaju kod kuće.
Veštačka inteligencija koja pamti korisnike donosi više pogodnosti, ali otvara i potpuno novu vrstu rizika. Umesto da pokušaju da probiju zaštitu sistema, hakeri sada traže način da promene ono što AI smatra istinom.
Njujorški profesor ekonomije Nurijel Rubini, poznat kao Dr. Propast zbog svojih često mračnih projekcija, izneo je neuobičajeno optimističnu prognozu o uticaju veštačke inteligencije koja bi, prema njegovom mišljenju, mogla da donese globalni ekonomski rast od čak 10 odsto.
Bivša prijateljica Stanije Dobrojević Tamara Radoman došla je sinoć u Šimanovce kako bi podržala Anitu Stanojlović, pa progovorila i o svom odnosu sa starletom i Asminom Durdžićem.
Pojedine estradne ličnosti iza sebe nose priče ispunjene velikom tugom, kao što je gubitak deteta. Među njima su Mirko Kodić, Milić Vukašinović, Žika Todorović kao i Eva Ras.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.