Ovaj zloglasni događaj – nazvan misterija Đatlovljev prolaz – pokrenuo je desetine teorija zavere, uključujući napade jetija, vanzemaljace i eksperimente sa sovjetskim tajnim oružjem
Švajcarski naučnici tvrde da imaju verodostojno objašnjenje za jednu od najvećih misterija novije ruske istorije – šta je izazvalo smrt devetoro mladih planinara tokom sudbonosne ekspedicije 1959. godine na Planini mrtvih.
Ovaj zloglasni događaj – nazvan misterija Đatlovljev prolaz – pokrenuo je desetine teorija zavere, uključujući napade jetija, vanzemaljace i eksperimente sa sovjetskim tajnim oružjem. U relativno novoj filmskoj adaptaciji čak i mutanti koji se teleportuju utkani su u priču.
Za naučnike, uzrok ove tragedije je nešto drugo, iako su sa bilo kog stanovišta činjenice i jezive i čudne.
Kako je ovih devet iskusnih planinara i skijaša iznenada dočekalo smrt jedne noći na severnom Uralu?
Nakon što grupa nije uspela da stigne do krajnjeg odredišta, spasilačka ekipa je krenula po njih, a tragači su prvo otkrili njihov šator na padini planine Holatčahlj (ime koje na lokalnom mansi jeziku znači "planina mrtvih").
Šator je bio isečen iznutra, kao da su morali brzo da pobegnu iz svog noćnog skloništa, trčeći u ledeni mrak.
- Nešto neočekivano se dogodilo posle ponoći zbog čega su članovi ekspedicije iznenada presekli šator i pobegli prema šumi, više od jednog kilometra nizbrdo, bez odgovarajuće odeće, po izuzetno niskim temperaturama (ispod minus 25 stepeni Celzijusa) i usred jakih noćnih vetrova - objašnjavaju istraživači u novoj studiji koju je vodio naučnik mehanike snega Johan Gaume sa Institut za geotehničko inženjerstvo u Cirihu, piše “Sajens alert”.
Tela su otkrivena sledećeg dana, a neka danima i nedeljama kasnije, pa čak i posle nekoliko meseci.
- Iako je utvrđeno da je hipotermija glavni uzrok smrti, četvorica planinara su imala teške povrede grudnog koša ili lobanje, dvoje je pronađeno bez očiju, a jedan bez jezika. Neki su bili gotovo goli i bosi - navode Gaume i koautor Aleksandar Pucrin.
Usred sve maštovitijih nagađanja o tome šta se dogodilo, najutemeljenija objašnjenja ukazuju da je lavina bila glavni uzrok nesreće – prisiljavajući usnule, nespremne planinare da iznenada preseku šator i pobegnu, dalje podležući hladnoći ili povredama u mraku.
Međutim, neobične okolnosti događaja navele su mnoge da odbace ovaj uzrok: planina ima relativno plitak nagib, nema dovoljno dokaza da se dogodila lavina, a povrede planinara se razlikuju od povreda koje se obično dobijaju u lavinama.
Uzrok je jaka prirodna sila
Zbog neobjašnjivosti, prvobitna sovjetska istraga zaključila je da je "jaka prirodna sila" dovela do tragedije. Decenijama kasnije, nova ruska istraga objavila je ponovnu procenu uzroka tragedije, navevši da je najverovatniji uzrok lavina.
Sada je nezavisna istraga švajcarskih naučnika Gaumea i Pucrina došla do istog nalaza, ali sa novim naučnim dokazima koji potkrepljuju kako se lavina mogla dogoditi.
Simulacija ukazuje da plitkost Holatčahlj planine ne bi sprečila pokretanje lavine jer su nekoliko sati pre tragedije planinari zasekli sneg kako bi napravili prirodni zaklon od vetra.
- Da nisu napravili usek na padini, ništa se ne bi dogodilo - kaže Pucrin.
- To je bio okidač, ali samo to ne bi bilo dovoljno. Gorski noćni vetar je verovatno nanosio sneg i omogućavao polako nagomilavanje dodatnog tereta. U određenom trenutku stvorila se pukotina koja se širila, praveći snežnu ploču koja se obrušila.
Druge simulacije koje je sproveo tim istraživale su šta bi snežna ploča učinila ljudima koji leže preko skija, što je bila praksa spavanja u šatorima. Snaga udara preko planinara, zgnječenih između jakog snežnog nanosa i tvrdih skija ispod, mogla je da izazove neke od teških povreda.
Naravno, ostaje ipak i nekoliko neobjašnjivih teza u vezi sa incidentom na prolazu Đatlov, kojima se ova studija ne bavi.
Niko ne može očekivati da će ova tragična misterija – koja je sada postala deo ruskog folklora, šest decenija kasnije – izgubiti na snazi posle objašnjenja.
Palestinski predsednik godinama je trpeo pritiske saveznika i rivala da na okupiranoj teritoriji Zapadne obale i u pojasu Gaze održi izbore pošto mu je mandat istekao pre više od jedne decenije. Mahmud Abas se konačno saglasio da posle 15 godina zakazuje izbore za Palestinski zakonodavni savet (Parlament) za 22. maj, dok bi prvi predsednički izbori posle 16 godina bili održani krajem jula
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Palestinski predsednik godinama je trpeo pritiske saveznika i rivala da na okupiranoj teritoriji Zapadne obale i u pojasu Gaze održi izbore pošto mu je mandat istekao pre više od jedne decenije. Mahmud Abas se konačno saglasio da posle 15 godina zakazuje izbore za Palestinski zakonodavni savet (Parlament) za 22. maj, dok bi prvi predsednički izbori posle 16 godina bili održani krajem jula
Blokaderski advokat Čedomir Čeda Kokanović brutalno je izvređao veliki broj građana koji su danas prisustvovali istorijskom skupu "Srbija, jedna porodica" koji je održan u centru Beograda.
Od večeri 15. marta, kada su tokom petnaestominutne tišine na protestu u Beogradu nastale scena panike i, kako se kasnije ispostavilo režirane predstave od strane blokadera, srpska javnost našla se pod lavinom medijskih tvrdnji, kategoričnih zaključaka i senzacionalnih naslova o navodnoj upotrebi takozvanog zvučnog topa.
U Beogradu je danas održan veliki skup SNS-a, na kojem je, prema procenama MUP-a, bilo više od 200.000 ljudi, a to je, izgleda, zasmetalo hrvatskim medijima, koji su odmah počeli negativno da pišu o ovom skupu.
Lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik, koji je u Beogradu prisustvovao skupu "Srbija, jedna porodica", izjavio je da je za Republiku Srpsku važno da je Srbija stabilna i moćna.
Srpkinja je tokom letovanja u Kalitei doživela strašnu neprijatnost, kada je grupa tinejdžera tokom noći upala u dvorište smeštaja, a jedan od njih izvršio je veliku nuždu u bazenu.
Grupacija "Stelantis" najavila je povratak malih gradskih električnih automobila na tržište, a najveću pažnju privukla je nova "fiat panda", koja će se proizvoditi u Italiji. Početna cena iznosiće oko 15.000 evra.
Novootvorenom deonicom Moravskog koridora, od Čačka do Kraljeva, od zvaničnog puštanja u saobraćaj, pa do 16:00 sati, prošlo je 7.960 vozila, saopštilo je danas preduzeće "Putevi Srbije".
Ono što se dešava iza zatvorenih vrata izolovanih sredina i pod uticajem bolesnog uma nekada prevazilazi najgore horor filmove. Kada se u četiri zida ili u glavi pojedinca spoje nelečena šizofrenija, paranoja i okultizam, nastaje katastrofa.
Darko Vesković Prika, koji je brutalno likvidiran u ponedeljak 22. juna 2026. godine u kafiću u beogradskom naselju Kumodraž, danas je sahranjen na Centralnom groblju u Beogradu.
Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv Andrije S. (20) zbog sumnje da je 10. decembra 2025. godine u jednom ugostiteljskom objektu na Vračaru, pokušao da ubije Vuka Bajruševića, i jer je neovlašćeno nosio vatreno oružje i municiju.
Više javno tužilaštvo u Beogradu pokrenulo je istragu protiv četvorice muškaraca zbog postojanja osnova sumnje da su 5. juna 2026. godine izvršenjem različitih krivičnih dela učestvovali u bacanju bombe na porodičnu kuću S.Č. na teritoriji opštine Novi Beograd.
Slavni glumac i reditelj Radoš Bajić odlučio je da svoj godišnji odmor provede u Srbiji, tačnije u svom voljenom zavičaju, selu Medveđa kraj Trstenika.
Zaboravite na klasičnu "misionarsku" rutinu od dva minuta, donosimo vam 3 brutalne poze koje garantuju eksploziju u spavaćoj sobi i teraju žene na vrištanje.
Nemačka influenserka Eda Elisa našla se u neprijatnoj situaciji na aerodromu kada joj je, neposredno pred let, rečeno da ne može da uđe u avion zbog odeće koju je nosila.
Tokom jula, Bikove, Vodolije i Jarčeve očekuju povoljne okolnosti koje bi mogle da im donesu dodatne prihode, reše dugove i otvore vrata novim poslovnim prilikama.
Starleta Atina Ferari oglasila se nakon što je isplivao snimak sa jučerašnjeg koncerta "Južnog vetra" na kojem joj obezbeđenje nije davalo da uđe na ulaz koji je htela, te je objasnila šta se desilo.
Nekadašnja rijaliti učesnica Kristina Spalević nedavno je ponovo prijavila policiji bivšeg partnera Kristijana Golubovića, a sada je otkrila detalje o njihovom odnosu.
Viktor Živojinović, sin pevačice Lepe Brene i bivšeg tenisera Bobe Živojinovića, privukao je pažnju pokazavši kako porodica uživa na svojoj luksuznoj jahti.
Voditeljka Jovana Jeremić podelila je sa pratiocima slike sa dečkom Milošem Stojanovićem Tigrom, a njeno izvajano telo je izazvalo buru pozitivnih komentara.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.