Rusija ima tehnologije i mogućnosti za uspešnu realizaciju projekta stvaranja novog kosmičkog broda, naslednika „Burana", i mogla bi da bude prva u svetu u toj sferi, ocenjuju ruski eksperti, komentarišući vest da ruska kompanija „Molnija", koja je tvorac i legendarnog „Burana", razvija novi civilni kosmički šatl
Stručnjaci ističu da pojava takvih sistema kao što su navođeni hipersonični blokovi avangarda svedoči o tome da su mnogi tehnički problemi iz sovjetskog perioda uspešno rešeni. To sugeriše da Rusija, pored tehnologija, ima i materijale koji mogu da podnesu velika opterećenja i najviše temperature. Eksperti su zbog toga sigurni da bi Rusija mogla u toj oblasti da bude prva, ako objedini sve tehnologije i razvoj sovjetske ere i kombinuje ih sa onima koji su napravljeni poslednjih godina.
Šef vazduhoplovne laboratorije „Stratonavtika" Denis Jefremov ocenjuje da je razvoj svemirskih letelica za višenamensku upotrebu veoma perspektivan pravac.
- Sada svetska svemirska industrija pokušava da napravi upravo svemirske letelice za višekratnu upotrebu. U tome već postoje uspesi, barem među Amerikancima. Mislim da je ovo pravac koji veoma perspektivan i za nas - rekao je on.
Rusija će realizovati revolucionarne projekte
Olga Sokolova, generalna direktorka kompanije „Molnija" koja ulazi u sastav koncerna „Kalašnjikov" i „Rosteh" obelodanila je da je razvoj civilnog kompleksa za višekratnu upotrebu sa orbitalnom letelicom u punom jeku i da će kompleks „u narednih pet godina poleteti u kosmos".
Reč je zapravo o sistemu s orbitalnom letelicom s ljudskom posadom, koja će moći da sleti i na aerodrom. U avgustu prošle godine, Roskosmos je naložio specijalizovanim preduzećima da razviju projekte za takve brodove za servisne stanice.
Ruski mediji podsećaju da „Molnija" od početka osamdesetih razvija višenamenski avijaciono-kosmički sistem (MAKS), koji se sastoji od nosača aviona i orbitalne letelice. Glavna svrha MAKS-a bila je isporuka tereta i posada u orbitu, uključujući i na svemirske stanice.
Projekat je obnovljen 2012. godine. Radi se o aerokosmičkom sistemu za suborbitalne turističke letove i lansiranje satelita na orbitu. Krilata letelica može da poleti iz nosača aviona, da se ubrza i dostigne visinu od 105-120 kilometara, a zatim da samostalno sleti na aerodrom.
Još prošle godine je direktor svemirske agencije „Roskosmos" Dmitrij Rogozin rekoa da Rusija pravi svemirski brod za višekratnu upotrebu, za rad na niskim orbitama.
Eksperti objašnjavaju da je pitanje svemirskih nosača za višekratnu upotrebu ponovo postalo aktuelno zbog potrebe smanjenja troškova prilikom otpravke tereta u orbitu, a procenjuje se da takvi sistemi mogu desetostruko da smanje troškove. Pored toga, pojavom novih tehnologija i resursa, koncept višekratne orbitalne letelice slične sovjetskom „Buranu" postao je izvodljiviji, imajući u vidu da sada postoje novi materijali, tehnologije, mogućnosti u automatizaciji. Eksperti su ubeđeni da Moskva na osnovu njih može da napravi revolucionarne projekte, koji po svojim taktičkim i tehničkim karakteristikama neće biti inferiorni u odnosu na prethodne, a u mnogome će ih čak i nadmašiti.
Legendarni „Buran" odgovor na američki „Spejs-šatl"
„Buran" je sovjetska kosmički brod, koji je razvila upravo kompanija „Molnija", a prema mišljenjima stručnjaka, to je bio odgovor na sličan američki projekat „Spejs-šatl", zamišljen je kao vojni sistem, što je, ujedno, bio odgovor i na, kako se verovalo, planiranu upotrebu američkih šatlova u vojne svrhe.
Projekat „Buran" je odobren 1976. godine, a svoj prvi i jedini let ovaj kosmički brod je izvršio 15. novembra 1988. Tada je projekat zatvoren zbog visokih troškova. Savremeni pandan tog šatla trebalo bi da bude jeftiniji i leti dalje, smatra Jefremov.
- Ako su ranije brodovi za višekratnu upotrebu bili veoma skupi prilikom eksploatacije, sada ih pokušavaju učiniti jeftinijim. Ili bi, makar, ti takvi brodovi trebalo da omoguće da letite dalje nego ranije - objasnio je on.
„Buran" je u orbitu lansiran pomoću supermoćne rakete-nosača „Energija", koja je takođe razvijena u okviru ovog programa.
„Buran" je dva puta obleteo zemlju na visinama između 247 i 256 kilometara, a let je trajao ukupno 205 minuta. Let je bio bez posade, jer sistem za održavanje života do tada nije bio u potpunosti testiran. Ipak, let je bio uspešan, a „Buran" je postao prva svemirska letelica koja je sletela u automatskom režimu.
Računalo se da će „Buran" ostvariti stotinu letova, a bilo je planirano da se u okviru programa napravi pet takvih kosmičkih brodova. Međutim, zbog ekonomskih teškoća sa kojima se Sovjetski Savez tih godina suočavao, finansiranje projekta je praktično prestalo posle prvog leta, iako je zvanično projekat ukinut 1993. godine.
Ruski eksperti ističu da je uprkos svemu, SSSR tada napravio jedinstven proizvod koji je mogao automatski da poleće i manevriše u orbiti, kao i pri sletanju, dok su SAD to mogle ponoviti tek 2010. godine, kada su lansirale svoj prototip H-37B.
Raketa Cirkon ispaljena je četiri puta sa fregate Admiral Gorškov na Arktiku. Prema izveštajima, svaki put su rakete, koje mogu da putuju brzinom od 6.100 km / h, pogodile svoj cilj
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Raketa Cirkon ispaljena je četiri puta sa fregate Admiral Gorškov na Arktiku. Prema izveštajima, svaki put su rakete, koje mogu da putuju brzinom od 6.100 km / h, pogodile svoj cilj
Američki Stejt department oglasio se povodom najave da od sutra počinje strateški dijalog Srbije i Sjedinjenih Američkih Država, istakavši kako to odražava novu eru odnosa dve zemlje.
Tim od pet američkih tužilaca dolazi u ponedeljak u Derventu da istraži zločine koji su 1992. počinjeni nad Srbima u logoru Rabić, koji je bio pod kontrolom Hrvatskog vijeća odbrane (HVO).
Inspekcija Ministarstva zaštite životne sredine (MZŽS) danas je brzo reagovala po prijavama građana na kršenje propisa i nesavesno ponašanje odgovornih u opštinama Žabalj i Prijepolje koje su dostavljene preko portala "Ko si bre ti?", koji je inicirao predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Poznati pevač narodne muzike Milan Topalović Topalko, koji je u jednom trenutku odlučio da postane blokader, otvoreno se nudi za nosioca takozvane studentske liste.
Blokader Dragan Popović javno je priznao kako su se sudije birale po opštinskim odborima Demokratske stranke, a politički analitičar Uroš Piper je brutalnim odgovorom odmah poklopio opoziciju,
Držanje predsednika Srbije Aleksandra Vučića u Kijevu bilo je dostojanstveno, odgovorno i u skladu s osećanjima većine srpskog naroda, poručio je danas predsednik SNSD Milorad Dodik i istakao da je za srpski narod tragedija to što je došlo do sukoba dva bratska pravoslavna naroda - Rusa i Ukrajinaca.
Kineski elektromobil "ora ballet cat" osmišljen je isključivo za žene i nudi nešto što nijedno auto pre njega nije imao: ogledalo za šminkanje sa kristalima, deo za ruž i selfi kameru.
Ambasador Ruske Federacije u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko izjavio je danas da su razgovori između MOL-a i Gaspromnjefta o NIS-u u toku i da su takvi razgovori teška stvar.
Univezitetski klinički centar (UKC) Niš šalje sutra avionom Vlade Srbije svoj multidisciplinarni medicinski tim u Crnu Goru po pacijente povređene u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u nedelju na magistarlnom putu Lipci-Grahovo.
Dve osobe poginule su u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se u sredu oko 19 časova dogodila na raskrsnici državnih puteva DC-547 i DC-54 kod Obrovca, u blizini nekadašnje fabrike glinice.
Posle iznenadne smrti Vuka Matića (22) Šabac je ponovo zavijen u crno, kao 27. aprila kada je u teškoj saobraćajnoj nezgodi kod Hrtkovaca poginulo troje mladih ljudi iz ovog grada.
Epl je godinama imao drugačiji pristup od Android proizvođača i nije se upuštao u trku za što većim kapacitetom baterije. Međutim, dolazak Ajfona 18 serije mogao bi da označi veliki preokret, jer se očekuje da će AEpl napraviti značajne promene i ozbiljnije odgovoriti na konkurenciju kada je u pitanju trajanje baterije.
Iako su savremene drogerije prepune različitih preparata koji obećavaju jaču, gušću i zdraviju kosu, mnogi ljudi i dalje veruju tradicionalnim kućnim receptima. Među najpoznatijim takvim metodama nalazi se utrljavanje male količine domaće rakije u vlasište,
Iako važe za jedno od najlakših povrća za uzgoj, tikvicama je nekada potreban mali podsticaj kako bi davale plodove sve do jeseni. Tajna iskusnih baštovana krije se u jednom jednostavnom koraku pre same sadnje malčiranju zemljišta.
Voditelj Milan Milošević gostovao je u emisiji "Demanti", gde je otkrio da mu je nuđeno vrtoglavih 10.000 evra kako ne bi objavio jednu vest, što je on odbio.
Milan Milošević je u emisiji "Demanti" šokirao voditeljku kada je izjavio da je na paparaco fotkanju vukao "pimpek" voditelja i rijaliti učesnika Filipa Đukića jer se skupio od hladnoće!
U novoj epizodi naše emisije "Demanti" koja se emituje svakog četvrtka u 20h na YouTube kanalu "Informer Portal", Milan Milošević je pred našom voditeljkom Milicom Stanimirović konačno stavio tačku na sve spekulacije o svom životu i zaradi, ali i otkrio na koji način se skućio.
Pevačica Kaja Ostojić osvrnula se na performans poznatog repera Dragomira Despića Desingerice, koji je nedavno u Budvi šokirao javnost - ošišavši pola kluba.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.