Bajdenov pad simbolički pokazuje da smo u eri velikih promena. Ogromnih. SAD su i dalje dominantna sila u kontekstu traženja rešenja za uređenje međunarodnih odnosa. Ali, više se ne može govoriti o dominaciji Zapada u kontekstu upravljanja procesima i oblikovanja ideoloških matrica kroz koje će ti procesi biti interpretirani
Berlin, avgusta 1994. godine - Sovjetski Savez više nije postojao, a zaostali kontingent ruske vojske nakon pola veka napuštao je teritoriju nekadašnje Istočne Nemačke. Uspostavljana je nova bezbednosna arhitektura, u globalnim razmerama, anlaizira Dušan Proroković, iz Instituta za međunarodnu politiku.
Svako kreće svojim putem
Ništa nije ilustrativnije opisivalo ovaj proces od ponašanja Borisa Jeljcina tog dana.
Klatio se na bini, potom malo igrao, malo pevao, saplitao se dok je hodao, u pozdravnom govoru zaboravio prezime kancelara Kola („moj prijatelj Helmut..."). I sve to na radost „hladnoratovskih pobednika" koji su svoj „pohod ka Istoku" mogli bezbrižno nastaviti. Rusija u tom trenutku za njih više nije predstavljala ravnopravnog takmaca.
Poslednje što ih je plašilo, ruska vojska u centralnoevropskim zemljama, odlazilo je natovareno na železničke kompozicije ka Moskvi, zajedno sa pod dejstvom votke razveseljenim Jeljcinom.
„Sovjetski Savez je Gornja Volta sa nuklearnim oružjem", često je govoreno osamdesetih godina. To su čak u formi citata saopštavali i zvaničnici nekih evropskih zemalja. Iako je realnost, i pored svih sistemskih problema sa kojima se komunistička „superdržava u perestrojci" susretala, mogla biti drugačija, slika iz tog avgustovskog dana vezala je navedenu parolu za predstavu o postsovjetskoj Rusiji u zapadnom delu sveta.
Jeljcina, jednostavno, od „značajnih igrača" u međunarodnoj politici više niko nije ozbiljno shvatao. Samim tim, niti su obećanja davana predsedniku Rusije (po pravilu, usmenog karaktera) anticipirana kao neprikosnovena, niti su preuzimane obaveze shvatane kao nove datosti koje je neophodno ispunjavati. Međunarodni odnosi su, u celini, krenuli drugim smerom, struktura svetskog političkog sistema postala je jednopolarna, američka imperijalna matrica počinje se širiti po celom svetu.
Foto: AP photo
Ovo je prva asocijacija danas, kada vidimo Džozefa Bajdena kako tri puta pada prilikom ulaska u avion. Njega nije razveselila votka, oborio ga je jak vetar! „Amerika više nije supersila", sve se češće govori, to čak (in)direktno saopštavaju i lideri važnih zemalja. Iako je istina, da i pored svih problema sa kojima se suočavaju, SAD ostaju dominantna velika sila, neizostavan akter u svim budućim pregovorima o međunarodnoj bezbednosti, slika iz ovog martovskog dana veže navedenu ocenu za predstavu o današnjoj Americi u „ostatku" sveta.
Bajdena, jednostavno, među „značajnim igračima" u međunarodnoj politici sve manje njih shvata ozbiljno. Samim tim, niti su obavezujući dogovori sa njim mogući, niti iko računa da će preuzete obaveze nova administracija u Vašingtonu ispunjavati. Jer paralelno sa „istorijskim padom" došao je i Bajdenov potvrdan odgovor na pitanje da li smatra Putina ubicom.
Problem Jeljcina bio je u zabludi da će ga na Zapadu prihvatiti kao ravnopravnog sagovornika, reformatora, političara sa kojim će se dogovarati. Problem Bajdena je u zabludi da će ga ceo svet prihvatiti kao nespornog globalnog lidera, autoriteta koji može da kvalifikuje i klasifikuje stavove drugih, samim tim i nameće odluke. Jeljcin je na svet gledao iz ugla osamdesetih godina, Bajden na svet gleda iz ugla prve decenije dvadesetprvog veka. Iako su se okolnosti promenile.
I kao što je prva zabluda ostavila dramatične posledice na buduća dešavanja u evroazijskom prostoru, tako će i ova druga ostaviti posledice na buduća dešavanja u globalnoj ravni.
U reakciji Vladimira Putina na Bajdenove reči ističe se: „Iako oni misle da smo isti kao oni, mi smo različiti ljudi. Imamo drugačiji genetski i kulturno-moralni kod. Ali umemo da branimo sopstvene interese. I radićemo sa njima. Ali u onim oblastima za koje smo i sami zainteresovani. I pod onim uslovima koje smatramo korisnim za sebe".
Još je dodao da se svest američke elite oblikovala tokom osvajanja kontinenta koje je povezano „sa direktnim genocidom indijanskih plemena", uz (staru, opet ponovljenu) opasku da su „SAD jedina država na svetu koja je upotrebila nuklearno atomsko oružje, štaviše, protiv nenuklearne države" u trenutku kada to nije imalo bilo kakav vojni smisao.
Putin razlike u odnosu na SAD više ne sagledava samo kroz prizmu klasičnog upoređivanja vojne, političke i ekonomske moći i potencijalnih geopolitičkih sučeljavanja, već i kroz prizmu civilizacijskih razlika, koje uključuju i istorijski razvoj i stratešku kulturu, čak i genetski kod.
Početak nove etape
Bajdenov pad označava početak jedne nove etape, verovatno i logične kada se sagleda širi kontekst dešavanja na međunarodnom planu poslednjih deceniju i po, koja se temelji na zaokruživanju i nuđenju sasvim drugačijih (neameričkih i nezapadnih) vrednosnih obrazaca narodima, društvima i pojedincima.
Foto: Fotoilustracija/AP/Reuters
To je početak rapidne delegitimizacije zapadnog monopola na definisanje i determinisanje „politički korektnog", „demokratskog i dopuštenog", „savremenog i progresivnog".
Poruke Kine i Turske
I u tome, Putin uopšte nije sam. Istog dana kada se oglasio predsednik Rusije, u uvodnom delu američko-kineskih pregovora na Aljasci izbila je žestoka prepirka, tokom koje je zvaničnik iz Pekinga Jang Đijenči odbrusio državnom sekretaru Blinkenu da su Amerikanci ti koji krše ljudska prava, ubijaju nenaoružane civile, zloupotrebljavaju pojam nacionalne bezbednosti i „koriste svoju vojnu silu i finansijsku hegemoniju za sprovođenje dugoročnih interesa i vršenje pritisaka na druge zemlje."
Nije manje bitno i što Turska istupa iz sprovođenja Istanbulske konvencije.
- Naša iskrena borba da položaj turske žene u društvu dovedemo na nivo koji ona zaslužuje nastaviće se uz očuvanje naših tradicionalnih vrednosti - istakao je potpredsednik Fuat Oktaj.
Očigledno, Turska odbacuje (neoliberalni, od političkog Zapada promovisani) koncept rodne ravnopravnosti kao okvir za rešavanje problema zbog kojih je odnosna Konvencija i usvajana.
Britanski premijer Boris Džonson, nemačka kancelarka Angela Merkel, francuski predsednik Emanuel Makron i drugi svetski lideri pozvali su na globalni sporazum kako bi se države zaštitile od pandemije korona virusa, slično sporazumu nakon Drugog svetskog rata, piše "Dejli mejl"
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Britanski premijer Boris Džonson, nemačka kancelarka Angela Merkel, francuski predsednik Emanuel Makron i drugi svetski lideri pozvali su na globalni sporazum kako bi se države zaštitile od pandemije korona virusa, slično sporazumu nakon Drugog svetskog rata, piše "Dejli mejl"
Levica je osvojila 25,7 odsto glasova na izborima za parlament Berlina, dok je AfD sa 38,2 odsto bila najjača stranka u Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji. CDU nemačkog kancelara Fridriha Merca u toj pokrajini nije prešao cenzus od pet odsto, što je on ocenio kao "propast".
Florijan Biber, profesor političkih nauka i "stručnjak" za Balkan na univerzitetu u austrijskom Gracu, poručio je za blokaderski Danas da se "tzv. studentski pokret neće rešiti bez završetka Vučićevog režima".
Nakon što je uplašen od naroda i televizijskog duela sa predsednikom Aleksandrom Vučićem sam ugasio svoj Instagram nalog, Ilija Srdanović je potrčao pred kamere da slaže građane Srbije kako mu je nalog "ugašen od strane vlasti", da bi ga svega nekoliko sati kasnije - sam ponovo aktivirao.
Studentkinja medicine i kandidatkinja za poslanika na listi Srpske napredne stranke Marija Stanković brutalno je začepila usta blokaderima nakon jezivih snimaka i pretnji funkcionerima te stranke, ali i svim ženama u Srbiji koje slobodno misle.
Poznati analitićar Saša Borojević uputio je javni apel roditeljima studenata, ali i samim studentima, poručivši da smatra da su mladi kidnapovani i uzurpirani.
Na blokaderskoj listi se nalaze profesori interesdžije koji katedru koriste isključivo za lični, materijalni ili karijerni interes, a kako bi do toga došli na brži i lakši način, često posežu za članstvom u političkim partijama.
Prvi dan u Dominikani takmičari Exatlona započeli su raznoliko, a dok su se Strahinja i Nemanja odmah bacili na trening Boris je meditirao od rane zore.
Voditeljka emisije "Druga strana Exatlona" Tijana Jović doživela je nesvakidašnju, ali i prilično neprijatnu situaciju tokom snimanja na jednom od najzahtevnijih poligona.
Voditeljka "Druge strane Exatlona" Tijana Jović i mentorka Plavih Anabela Zonai priznale su pred kamerama Informera koje muške učesnike Exatlona su sanjale.
Tijana Jović, voditeljka emisije "Druga strana Exatlona", pokazala je kako izgleda čuveni Rajski poligon, jedna od najatraktivnijih lokacija na kojoj se odvijaju igre u ovom spektakularnom takmičenju.
Svi koji do sada nisu poslali prijavu za pomoć države imaju još malo vremena da to učine. Već u sutra, 22. septembra, počeće isplata građanima, koja će trajati do petka, 25. septembra.
Nova geofizička merenja egipatskih istraživača ukazuju da se ispod čuvene Tutankamonove grobnice u Dolini kraljeva možda kriju skriveni hodnici i prostorije.
Malog psa Žuću kojeg je, najverovatnije, bezdušni vlasnik bacio sa mosta u Savu, spašen je u dramatičnoj akciji koju je organizovao veliki ljubitelj životinja.
Pripadnici Saobraćajne policijske iz Pančeva, u kratkom roku identifikovali su vozača D. S. (63) iz Beograda, koji se sumnjiči da je 19. septembra, oko 19.20 časovau naselju Skrobara u Pančevu, u Ulici maršala Tita, upravljajući vozilom udario ženu pešaka S. M. (71) iz Pančeva, koja je tom prilikom smrtno stradala, saopšteno je iz Osnovnog javnog tužilaštva u Pančevu.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu su, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Novom Sadu, uhapsili A. R. (30) iz ovog grada jer su u njegovom stanu pronašli više od kilogram kokaina.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova uhapsili su V.P. (33) zbog sumnje da je izvršio krivično delo silovanje na štetu 25-godišnjeg muškarca.
Glumac Teo Džejms kaže da je druga sezona serije "The Gentlemen" mnogo surovija od prve i da je njegov lik Edi sada postao mnogo pohlepniji i da želi sve.
Prvi zvanični trejler je konačno ugledao svetlsot dana za dugoočekivano filmsko ostvarenje reditelja Lordana Zafranovića, "Zlatni rez '42: Djeca Kozare".
Smrt Preslija Gerbera, sina slavne manekenke Sindi Kraford, ponovo je otvorila priču o jednom od najmračnijih fenomena popularne kulture – takozvanom "Klubu 27".
Pevačica Vesna Vukelić Vendi više od dve decenije bila je jedno od zaštitnih lica Šabačkog vašara, ali je pre dve godine prekinula saradnju sa organizatorima nakon žestokog sukoba.
Bokser Veljko Ražnatović još jednom je pokazao kako izgleda njegovo imanje u Titelu, gde je pored farme svinja izgradio i privatnu ergelu koja privlači veliku pažnju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.