Bajdenov pad simbolički pokazuje da smo u eri velikih promena. Ogromnih. SAD su i dalje dominantna sila u kontekstu traženja rešenja za uređenje međunarodnih odnosa. Ali, više se ne može govoriti o dominaciji Zapada u kontekstu upravljanja procesima i oblikovanja ideoloških matrica kroz koje će ti procesi biti interpretirani
Berlin, avgusta 1994. godine - Sovjetski Savez više nije postojao, a zaostali kontingent ruske vojske nakon pola veka napuštao je teritoriju nekadašnje Istočne Nemačke. Uspostavljana je nova bezbednosna arhitektura, u globalnim razmerama, anlaizira Dušan Proroković, iz Instituta za međunarodnu politiku.
Svako kreće svojim putem
Ništa nije ilustrativnije opisivalo ovaj proces od ponašanja Borisa Jeljcina tog dana.
Klatio se na bini, potom malo igrao, malo pevao, saplitao se dok je hodao, u pozdravnom govoru zaboravio prezime kancelara Kola („moj prijatelj Helmut..."). I sve to na radost „hladnoratovskih pobednika" koji su svoj „pohod ka Istoku" mogli bezbrižno nastaviti. Rusija u tom trenutku za njih više nije predstavljala ravnopravnog takmaca.
Poslednje što ih je plašilo, ruska vojska u centralnoevropskim zemljama, odlazilo je natovareno na železničke kompozicije ka Moskvi, zajedno sa pod dejstvom votke razveseljenim Jeljcinom.
„Sovjetski Savez je Gornja Volta sa nuklearnim oružjem", često je govoreno osamdesetih godina. To su čak u formi citata saopštavali i zvaničnici nekih evropskih zemalja. Iako je realnost, i pored svih sistemskih problema sa kojima se komunistička „superdržava u perestrojci" susretala, mogla biti drugačija, slika iz tog avgustovskog dana vezala je navedenu parolu za predstavu o postsovjetskoj Rusiji u zapadnom delu sveta.
Jeljcina, jednostavno, od „značajnih igrača" u međunarodnoj politici više niko nije ozbiljno shvatao. Samim tim, niti su obećanja davana predsedniku Rusije (po pravilu, usmenog karaktera) anticipirana kao neprikosnovena, niti su preuzimane obaveze shvatane kao nove datosti koje je neophodno ispunjavati. Međunarodni odnosi su, u celini, krenuli drugim smerom, struktura svetskog političkog sistema postala je jednopolarna, američka imperijalna matrica počinje se širiti po celom svetu.
Foto: AP photo
Ovo je prva asocijacija danas, kada vidimo Džozefa Bajdena kako tri puta pada prilikom ulaska u avion. Njega nije razveselila votka, oborio ga je jak vetar! „Amerika više nije supersila", sve se češće govori, to čak (in)direktno saopštavaju i lideri važnih zemalja. Iako je istina, da i pored svih problema sa kojima se suočavaju, SAD ostaju dominantna velika sila, neizostavan akter u svim budućim pregovorima o međunarodnoj bezbednosti, slika iz ovog martovskog dana veže navedenu ocenu za predstavu o današnjoj Americi u „ostatku" sveta.
Bajdena, jednostavno, među „značajnim igračima" u međunarodnoj politici sve manje njih shvata ozbiljno. Samim tim, niti su obavezujući dogovori sa njim mogući, niti iko računa da će preuzete obaveze nova administracija u Vašingtonu ispunjavati. Jer paralelno sa „istorijskim padom" došao je i Bajdenov potvrdan odgovor na pitanje da li smatra Putina ubicom.
Problem Jeljcina bio je u zabludi da će ga na Zapadu prihvatiti kao ravnopravnog sagovornika, reformatora, političara sa kojim će se dogovarati. Problem Bajdena je u zabludi da će ga ceo svet prihvatiti kao nespornog globalnog lidera, autoriteta koji može da kvalifikuje i klasifikuje stavove drugih, samim tim i nameće odluke. Jeljcin je na svet gledao iz ugla osamdesetih godina, Bajden na svet gleda iz ugla prve decenije dvadesetprvog veka. Iako su se okolnosti promenile.
I kao što je prva zabluda ostavila dramatične posledice na buduća dešavanja u evroazijskom prostoru, tako će i ova druga ostaviti posledice na buduća dešavanja u globalnoj ravni.
U reakciji Vladimira Putina na Bajdenove reči ističe se: „Iako oni misle da smo isti kao oni, mi smo različiti ljudi. Imamo drugačiji genetski i kulturno-moralni kod. Ali umemo da branimo sopstvene interese. I radićemo sa njima. Ali u onim oblastima za koje smo i sami zainteresovani. I pod onim uslovima koje smatramo korisnim za sebe".
Još je dodao da se svest američke elite oblikovala tokom osvajanja kontinenta koje je povezano „sa direktnim genocidom indijanskih plemena", uz (staru, opet ponovljenu) opasku da su „SAD jedina država na svetu koja je upotrebila nuklearno atomsko oružje, štaviše, protiv nenuklearne države" u trenutku kada to nije imalo bilo kakav vojni smisao.
Putin razlike u odnosu na SAD više ne sagledava samo kroz prizmu klasičnog upoređivanja vojne, političke i ekonomske moći i potencijalnih geopolitičkih sučeljavanja, već i kroz prizmu civilizacijskih razlika, koje uključuju i istorijski razvoj i stratešku kulturu, čak i genetski kod.
Početak nove etape
Bajdenov pad označava početak jedne nove etape, verovatno i logične kada se sagleda širi kontekst dešavanja na međunarodnom planu poslednjih deceniju i po, koja se temelji na zaokruživanju i nuđenju sasvim drugačijih (neameričkih i nezapadnih) vrednosnih obrazaca narodima, društvima i pojedincima.
Foto: Fotoilustracija/AP/Reuters
To je početak rapidne delegitimizacije zapadnog monopola na definisanje i determinisanje „politički korektnog", „demokratskog i dopuštenog", „savremenog i progresivnog".
Poruke Kine i Turske
I u tome, Putin uopšte nije sam. Istog dana kada se oglasio predsednik Rusije, u uvodnom delu američko-kineskih pregovora na Aljasci izbila je žestoka prepirka, tokom koje je zvaničnik iz Pekinga Jang Đijenči odbrusio državnom sekretaru Blinkenu da su Amerikanci ti koji krše ljudska prava, ubijaju nenaoružane civile, zloupotrebljavaju pojam nacionalne bezbednosti i „koriste svoju vojnu silu i finansijsku hegemoniju za sprovođenje dugoročnih interesa i vršenje pritisaka na druge zemlje."
Nije manje bitno i što Turska istupa iz sprovođenja Istanbulske konvencije.
- Naša iskrena borba da položaj turske žene u društvu dovedemo na nivo koji ona zaslužuje nastaviće se uz očuvanje naših tradicionalnih vrednosti - istakao je potpredsednik Fuat Oktaj.
Očigledno, Turska odbacuje (neoliberalni, od političkog Zapada promovisani) koncept rodne ravnopravnosti kao okvir za rešavanje problema zbog kojih je odnosna Konvencija i usvajana.
Britanski premijer Boris Džonson, nemačka kancelarka Angela Merkel, francuski predsednik Emanuel Makron i drugi svetski lideri pozvali su na globalni sporazum kako bi se države zaštitile od pandemije korona virusa, slično sporazumu nakon Drugog svetskog rata, piše "Dejli mejl"
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Britanski premijer Boris Džonson, nemačka kancelarka Angela Merkel, francuski predsednik Emanuel Makron i drugi svetski lideri pozvali su na globalni sporazum kako bi se države zaštitile od pandemije korona virusa, slično sporazumu nakon Drugog svetskog rata, piše "Dejli mejl"
Ruski televizijski propagandista Vladimir Solovjov pozvao je u programu državne televizije da Rusija raketira fabriku u Velikoj Britaniji u kojoj se proizvode krstareće rakete „storm šedou“, nakon izveštaja da su ti projektili korišćeni u ukrajinskim napadima na ciljeve duboko na ruskoj teritoriji.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je 28. juna, u nedelju rano ujutru, prisustvovao potpisivanju ugovora o donaciji za završetak radova na Hramu Svetog Save u Beogradu i tom prilikom istakao kako se "na Vidovdan sve vidi" - i upravo je tako i bilo.
Austrijska Slobodarska partija (FPÖ) oštro je osudila brutalno postupanje kosovske policije prema Srbima koji su mirno obeležavali Vidovdan na Gazimestanu, na Kosovu i Metohiji.
Predsednik Republike Srbije Aleksadar Vučić juče je predstavio sveobuhvatni paket državnih mera, koje su usmerene na podizanje životnog standarda i ekonomsko osnaživanje građana. Jedna od mera, jeste smanjenje cena lekova.
Krenuli ste na letovanje? Završavate veliki broj svakodnevnih obaveza na različitim delovima grada? Idete sa društvom na izlet? Za sve vozače, imamo odličnu vest!
Biljana Paunović, majka devojčice ubijene u masakru u OŠ "Vladislav Ribnikar", Adriane Dukić, gostujući u jednom podkastu napomenula je da je jedino ono za šta ona sada živi momenat kad će se ponovo susresti sa svojom ćerkom.
Mlađi muškarac, čiji identitet još nije poznat, popeo se na limeni krov koji spaja zgrade Policijske uprave u Smederevu, Istražnog zatvora i suda, u samom centru grada, uz pretnje da će izvršiti samoubistvo.
Antenna Entertainment – deo Antenna Group, jedne od vodećih međunarodnih medijskih i entertainment grupacija, otkupila je prava za emitovanje odabranih naslova iz produkcije TS Media, čime se dodatno potvrđuje rastuće interesovanje globalnih emitera za domaći audiovizuelni sadržaj.
Crteži na zidovima česta su pojava u domovima sa malom decom, ali pre nego što posegnete za četkom i farbom, isprobajte jednostavan trik sa lakom za kosu koji mnogi roditelji hvale.
Visoke temperature ne znače da morate da birate između udobnosti i dobrog stila, uz lagane materijale, prozračne krojeve i nekoliko pažljivo odabranih detalja možete izgledati elegantno čak i tokom najvećih vrućina.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.