Sukob u Pojasu Gaze, gusto naseljenom području koje čini uzak primorski pojas između Izraela i Egipta, dužine 40 i širine 10 kilometara, deo je arapsko-izraelskog sukoba koji traje od nastanka države Izrael
Nakon raspada Osmanlijskog carstva, deo njegovih teritorija na Bliskom istoku bio je pod britanskom kontrolom pod mandatom Lige naroda. Generalna skupština UN-a je 1947. godine usvojila Rezoluciju prema kojoj je britanski mandat prestao da postoji i preporučeno je da se na toj teritoriji do 1948. osnuju dve države - arapska i jevrejska.
Arapska zajednica je ovu podelu Palestine smatrala nepoštenom, jer su na teritoriji živeli mnogi Arapi koji su, prema planu UN-a, dodeljeni jevrejskoj državi. Odmah nakon proglašenja Izraela maja 1948, Liga arapskih država objavila je rat novoj zemlji. U napadu na Izrael bili su uključeni Egipat, Sirija, Transjordan, Irak i Liban. Tako je počeo arapsko-izraelski sukob, koji se smatra jednim od najdužih u modenoj istoriji.
Srž konflikta nalazi se u tome da Palestina traži punu nezavisnost od Izraela, te napuštanje svih izraelskih vojnika sa njenih teritorija, dok izraelski ortodoksni Jevreji, nacionalisti i desničari to odbijaju, jer smatraju da Zapadna obala i Gaza istorijski pripadaju Jevrejima.
Foto: Tanjug/AP
Smatraju da Palestinci nisu narod, da nisu postojali pre osnivanja države Izrael 1948. godine, već da su palestinski nacionalizam izmislile arapski vođe kako bi uništili Izrael.
Uprkos dugogodišnjim naporima međunarodne zajednice da se reši ovaj spor i uprkos tome što je Izrael sklopio mir sa Egiptom i Jordanom, Izraelci i Palestinci do danas nisu uspeli da postignu mirovni dogovor.
Glavni kamen spoticaja su status Jerusalima, koji obe strane smatraju svetim mestom, međusobno priznanje, granice, bezbednost, pravo na vodu uz reku Jordan, izraelska naselja na Zapadnoj obali, palestinska sloboda kretanja i pravo Palestinaca na povratak unutar granica Izraela nakon egzodusa nastalog usled izraelskog rata za nezavisnost.
Arafat i Abas
Prestanak sukoba se često navodi kao moguće rešenje dve države, a prema istraživanjima većina Izraelaca i Palestinaca smatra da je to najbolja solucija. Ipak, nepoverenje i trzavice su često znale da eskaliraju: prva i druga intifada su odnele na hiljade života na obe strane, uz izostanak bilo kakvog rešenja.
Foto: Tanjug/AP
Obe strane su odbile da dele istu teritoriju sa drugom stranom, iz straha od dominacije. Jaser Arafat postao je formalni vođa pokreta za samostalnu Palestinu u 20. veku, ali izraelski službenici gledali su na njega negativno i optuživali ga da podržava terorizam protiv Jevreja.
Nakon Arafatove smrti 2004, njegov naslednik Mahmud Abas pokušao je da pokrene novu rundu mirovnih pregovora, ali bez uspeha. Iako se odnos u međuvremenu poboljšao sa Zapadnom obalom, stanje ostaje eksplozivno u Gazi, gde su vođena dva rata, od kojih je poslednji bio 2014. godine.
Između 1993. i 2000. broj izraelskih doseljenika povećao se za 117 odsto u Gazi i najmanje 46 procenata u Zapadnoj obali. Izrael je, takođe, ukinuo dozvole za prebivalište palestinskim prebivaocima u istočnom Jerusalimu koji nisu imali dokumente kojim bi dokazali da je njihovo središte života unutar Jerusalima.
Terorizam i odmazde
Tako je 1.641 Palestininac izgubio pravo na boravak u Jerusalimu između 1996. i 1998. godine. Sukob je odneo preko 20.000 života od 1948. na obe strane. Posljednji mirovni pregovori prekinuti su 2014. godine.
Foto: Tanjug/AP
Izraelski premier Benjamin Netanjahu izjavio je 2015. da neće dozvoliti palestinsku državu zapadno od Jordana. Od 50-ih godina 20. veka, grupe terorista redovno su se infiltrirale na teritoriju Izraela iz pojasa Gaze, organizirajući sabotaže i terorističke napade.
Izraelska vojska preduzela je odmazde, a zbog akcija arapskih terorista Izrael je preuzeo kontrolu nad pojasom Gaze. Područje Gaze čini uzak primorski pojas između Izraela i Egipta, dužine 40 i širine 10 kilometara.
Nakon proglašenja nezavisnosti Izraela 1948, tu je formirano nekoliko izbegličkih kampova za proterane Palestince, u kojima se još uvek nalazi oko 500.000 ljudi. Sa ukupno milion i po stanovnika, Gaza je jedno od najgušće naseljenih i istovremeno najsiromašnijih područja na svetu.
Zid i brisani prostor
Rašireno siromaštvo, zajednička granica sa Egiptom preko koje se mogu prokrijumčariti oružje i eksploziv i pre svega, krvavi obračuni sa Izraelcima stvorili su od nje najtvrđe uporište ekstremističkih palestinskih organizacija. Hamas, Islamski džihad i ostali uvek su u Gazi imali više pristalica nego na Zapadnoj obali. Ni izraelsko povlačenje 2005. nije mnogo promenilo situaciju.
Foto: Tanjug/AP
Duž čitave granice sa Izraelom sagrađen je visok zid sa dosta brisanog prostora sa palestinske strane, da bi sprečio upade militantnih odreda i bombaša samoubica. Izrael pod kontrolom drži i granične prelaze, vazdušni prostor i obalu, dovod vode i struje, uvoz i izvoz, naplatu poreza i čitav protok novca sa inostranstvom uključujući i donacije, tako da se Gaza može vrlo brzo i efikasno izolovati od ostatka sveta.
Najnoviji sukobi između Izraelaca i Palestinaca eskalirali su od ponedeljka kad je u sukobima u Jerusalimu povređeno oko 300 Palestinaca i 20-ak policajaca. Policija je upala i u džamiju Al Aksa, što Palestinci smatraju skrnavljenjem te islamske svetinje. Istog dana su Jevreji slavili Dan Jerusalima, godišnjicu zauzimanja Istočnog Jerusalima u Šestodnevnom ratu 1967. godine.
Masovni protesti Palestinaca počeli su zbog najave da bi neke porodice mogle biti izbačene iz kuća koje su ranije pripadale Jevrejima u arapskoj četvrti Šeik Džarah. Prema zakonu, Jevreji čiji su preci odande proterani u ratu 1948. mogu dobiti kuće nazad, dok to pravilo ne važi za proterane Palestince.
Centralna komanda vazduhoplovnih snaga Sjedinjenih Država (USAFCENT) saopštila je u četvrtak da su borbeni avioni F-18 ("hornet", u prevodu "stršljen") raspoređeni u Saudijskoj Arabiji radi unapređenja bezbednosti i stabilnosti usred eskalirajućeg nasilja na Bliskom istoku
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Centralna komanda vazduhoplovnih snaga Sjedinjenih Država (USAFCENT) saopštila je u četvrtak da su borbeni avioni F-18 ("hornet", u prevodu "stršljen") raspoređeni u Saudijskoj Arabiji radi unapređenja bezbednosti i stabilnosti usred eskalirajućeg nasilja na Bliskom istoku
Vest da je general Ratko Mladić preminuo u pritvorskoj jedinici u Hagu, još jednom je pokazala kakvo je pravo lice blokadera koji po društvenim mrežama histerično slave njegovu smrt.
Veselin Petrović tvrdi da su „građani izvršili pritisak“ na Slanačkom putu i zahtevali dolazak načelnika Komunalne milicije. Međutim, na snimku koji je sam objavio u prvom planu je upravo Petrović, koji insistira, naređuje?!?! da komunalni milicajac telefonom pozove svog nadređenog.
Od Rio de Žaneira, preko Helsinborga, Ljubljane, Graca, Rima, Pariza i Dubaija, pa sve do Amerike i Kanarskih ostrva, Užičani iz svih krajeva sveta šalju istu poruku: Srbija se okuplja u Užicu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odgovorio je na sve pritiske i analize koje dolaze iz regiona povodom ubrzane modernizacije i snaženja Vojske Srbije, poručivši da naša zemlja nastavlja sopstvenim putem jačanja odbrambenih kapaciteta kako bi osigurala mir za sve svoje građane.
Poznati blokaderski glumac i politički marginalac Sergej Trifunović pridružio se kampanji mržnje, povodom smrti generala Mladića, pokazavši, po ko zna koji put, da nema ni trunke poštovanja prema ljudskom životu i osnovnom redu.
Voditeljka Tijana Jović pokazala je zanosnu liniju i otkrila koje vežbe radi kako bi održala formu pred početak druge sezone "Exatlona", u kojoj će se pojaviti u ulozi voditeljke sportskog rijalitija.
Nakon što smo objavili vest da Mensur Ajdarpašić ulazi u "Exatlon", komentari ispod Informerove objave na Instagramu samo pršte, a oglasio se i Dejan Dragojević koji je pozdravio potez kolege iz drugog rijalitija!
Pavle Bošković, poznatiji kao Gazda Paja, od septembra ulazi u "Exatlon Srbija", gde će morati da pokaže koliko su mu fizička spremnost, disciplina i izdržljivost na zavidnom nivou., a ovo je njegov profil
Nemanja Radovanović, nekadašnji takmičar "Exatlona", otvoreno je govorio o iskustvu u sportskom rijalitiju, teškim poligonima, povredama, ali i odnosu sa Sanjom, za koju kaže da je postala njegov veliki prijatelj.
Mensur Ajdarpašić, jedan od najprepoznatljivijih bivših učesnika "Zadruge", od septembra će se oprobati u potpuno drugačijoj ulozi – kao takmičar najpoznatijeg sportskog rijalitija "Exatlona".
Ratko Mladić, koji je danas preminuo u Hagu, bivši je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske tokom rata u Bosni i Hercegovini, kojeg je Haški tribunal osudio na doživotnu kaznu zatvora.
Novinarka Olivera Miletović gostovala je u Info jutru i tom prilikom govorila o napadima na predsednika Srbije Aleksandra Vučića, ali i otkrila detalj iz prošlosti dok su se ona i lider države privatno družili.
Televizijska produkcija dobija novu adresu za velike priče, aktuelne teme i atraktivan program od 1. septembra. U Novom Sadu je otvoren novi studio za emisije, osmišljen tako da spoji savremeni dizajn, najnoviju tehnologiju i uslove koji odgovaraju najvišim produkcijskim standardima.
Nikšićka policija uhapsila je P.N. (19), dok je protiv još četiri osobe podnela krivične prijave zbog sumnje da su počinile krivično delo nasilničko ponašanje na štetu sugrađanina, kojeg su, prema prijavi, najpre udarili vozilom, a potom metalnim šipkama udarali po njegovom automobilu.
U saobraćajnoj nesreći koja se dogodila juče oko 14.50 časova u Ulici Frenklina Ruzvelta u Skoplju, teže je povređen biciklista (71) nakon žestokog sudara sa motociklom.
Ljubavne prevare, tajne veze i ljubavni trouglovi sami po sebi nisu ništa novo. Ljudi već vekovima uspevaju da od odnosa naprave emocionalni haos, pa se većina takvih priča ipak završi svađom, raskidom ili razvodom. Međutim, u pojedinim slučajevima ljubomora, opsesija ili želja da se partner ukloni kao prepreka doveli su do mnogo strašnijeg kraja.
Holivudski glumac Žan-Klod Van Dam, gost Međunarodnog filmskog festivala u Nišu, sastao se juče sa gradonačelnikom Niša Dragoslavom Pavlovićem, a u Gradskoj kući susreo se i sa mladim karatistima Karate kluba "Niš".
Nacionalni festival filma i televizije - NAFFIT 2026 biće održan od 3. do 6. septembra na Zlatiboru, uz četiri dana projekcija, razgovora, susreta i festivalskih programa posvećenih domaćoj kinematografiji, televiziji i stvaraocima koji su obeležili srpsku audiovizuelnu scenu.
Srpska književnost ima dugu tradiciju humora, satire i komedije, a pojedina dela uspela su da nadžive vreme i ostanu jednako zanimljiva i današnjim čitaocima.
Ako vam parket posle brisanja i dalje izgleda mutno ili je neprijatno lepljiv pod nogama, možda pravite jednu jednostavnu grešku. Nekoliko kapi glicerina može pomoći da pod izgleda čistije i urednije, bez skupih preparata.
Pošto nije imao potrebnu sumu za izdavanje albuma, morao je da razmišlja o sponzorima i pozajmicama, ali mu je otac tada dao savet koji je Dr Iggy zapamtio za ceo život.
Pevač Dr Iggy nekada je važio za velikog zavodnika, a za emisiju "Demanti" govorio je o svojoj prvoj velikoj ljubavi kao i o "menjanju devojaka po smeni".
Voditeljka Jovana Jeremić još jednom je uspela da privuče ogromnu pažnju javnosti, a putem Instagrama podelila je fotografiju na kojoj se strastveno ljubi sa partnerom Milošem Stojanovićem Tigrom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.