Povodom terorističkog napada u Kabulu, gde je prema Ministarstvu zdravlja Avganistana poginulo 170 osoba i 13 Amerikanaca (procene su različite), Stejt Department je najavio odmazdu Islamskoj državi, organizaciji koja je preuzela odgovornost za napad. Istaknuto je da koalicija i njeni partneri „ostaju odlučni neprijatelji tzv. Islamskoj državi"
U tom kontekstu apostrofirana je Islamska država Horasan, koja slovi kao ogranak Islamske države u Avganistanu.
Ujedno, Stejt Department upozorio je Amerikance koji putuju u Bosnu i Hercegovinu na opasnost od pandemije virusa korona, ukazao na nagazne mine i opasnost od terorizma. Upiranje prstom na BiH kao na moguće terorističko žarište vratilo je terorizam u medijski diskurs države, u kojoj su u poslednje vreme dominantna tema „Inckov zakon", a podtema - Kristijan Šmit.
Američko upozorenje nije naivno
U kojoj meri treba američko upozorenje shvatiti ozbiljno i šta bi nam se to moglo dogoditi, s obzirom da su se nedavno slična američka upozorenja vezano za Avganistan obistinila? Mislimo na jezivi napad na aerodrom u Kabulu, i drugi, najavljeni ali osujećeni teroristički napad američkom kontra-akcijom i neutralisanjem napadača.
U Srpskoj su nepodeljena mišljenja da saopštenje države koja ima razvijen sistem bezbednosti, i veliko iskustvo u borbi protiv terorizma, treba shvatiti ozbiljno i preduzeti konkretne mere zaštite.
U Federaciji nerado prihvataju američko upozorenje jer ono u javni prostor vraća terorizam kao temu, uz neminovno podsećanje da je BiH zemlja u kojoj je izrečeno više sudskih presuda za terorizam, a nekoliko terorističkih napada nije imalo sudski epilog jer su napadači poginuli, odnosno neutralisani od snaga bezbednosti.
Podsećanja radi, u Sarajevu je čak napadnuta Američka ambasada, ubijani su pripadnici Oružanih snaga, u Bugojnu je eksplozijom razneta policijska stanica. U Zvorniku se takođe dogodio napad na policijsku stanicu. I to nije sve.
Naravno da povratak terorizma kao bezbednosne pretnje u BiH političkom Sarajevu stvara nelagodu.
Foto: Tanjug
Tako je dobro išlo sa pričom o Rusima kao najvećom mogućom pretnjom i bezbednosnim rizikom, o Srbima kao „malim Rusima", i s Dodikom, koji je za sve kriv. Zar da ponovo govorimo o vehabijskom pokretu i njihovim enklavama u koje država ne sme ni da zaviri, o povratnicima iz Sirije koji su ratovali za račun Islamske države i Al Kaide, o El Mudžahidu?
Zar da opet slušamo Dževada Galijaševića da je Bosna i Hercegovina zemlja u kojoj teroristi mogu biti spokojni?
Čak se i izlazak iz zatvora Bilala Bosnića zbog regrutovanja pripadnika vehabijske zajednice da se pridruže Islamskoj državi, dogodio u nevreme.
Baš nezgodno.
Terorizam je nasilje i pretnja nasiljem, sejanje straha i nepoverenja u organe reda i oružane snage. Teroristi traže publiku, što više njihova akcija odjekne u javnosti, time je sfekat veći.
Za pojedine terorističke napade možemo reći da su poput teatarskog čina. Međutim, važna karakteristika terorističkog akta je politička motivisanost. Zato kažemo da je terorizam metod kojim pojedinac ili grupa žele ostvariti ideološke, odnosno političke ciljeve.
Drugi metod je misionarski rad, propovedanje, regrutovanje novih snaga. To je i bio razlog da se Bilalu Bosniću izrekne sedmogodišnja zatvorska kazna.
Za identično delo u Austriji je Mirsad Omerović, zvani Ebu Teima, osuđen na 20-godišnju zatvorsku kaznu.
Inače, Islamsku državu, nastalu prekonoć na sirijskom pijesku, prati puno nepoznanica.
Kako je moguće da se stvori enormno bogata, tehnički superiorna organizacija, snabdevena satelitskim snimcima protivničkih snaga? Za kratko vrijeme njene jedinice bile su pred kapijama Damaska.
Islamska država je u suštini bila obaveštajna organizacija sa specijalnim, lako pokretljivim timovima,uvijek dobro obaveštajno pripremljenim. Jedino su ruske vazdušno-kosmičke snage mogle s njom izaći na kraj.
Da je Damask pao, operacije bi se nastavile na Kavkazu i Bosni i Hercegovini. Rusi su dobro znali da ako u Siriji ne zaustave Islamsku državu - boriće se s njom na svom tlu.
Mnogo je nepoznanica oko te famozne kvazidržave. Kako je nastala i kome je bila potrebna? Ako to ne odgonetnemo, ona može da vaskrsne na nekoj drugoj tački na planeti.
Da li se to upravo dešava? Ugašena je u Siriji kao organizacija, ali je opstala kao ideja radikalnih grupa, i da li samo njih?
I šta znači informacija koju su preneli svi svetski mediji da je odgovornost za napad na aerodromu u Kabulu preuzela Islamska država?
Da li su se pojavili njeni lideri sa fantomkama i to saopštili?
Nisu.
Da li je predočen ijedan dokaz, saopšten razlog napada?
Traži li se nešto zauzvrat, kako bi napadi prestali?
Da li se ijedno ime spominje u tom „priznanju"?
Ne.
Kako uopšte znamo da je to uradila Islamska država i zašto tako lako prihvatamo tu informaciju?
Mediji su na isti način mogli objaviti da su odgovornost za napad preuzeli vanzemaljci. Ali nešto, odnosno neko postoji ko iz svojih razloga naručuje terorističke napade i predstavlja se kao Islamska država.
Da li su Kavkaz i BiH i dalje njeni ciljevi?
Sve su to razlozi da američko upozorenje shvatimo krajnje ozbiljno. Naročito je važno da ga ozbiljno shvate agencije za provođenje zakona i da ojačaju međusobnu saradnju. Na žalost, Bosna i Hercegovina je zemlja u kojoj svaki bezbednosni problem iz bezbednosnog brzo pređe u politički diskurs. Od bezbednosnog postane političko pitanje.
Foto: Tanjug/AP
Tako su nakon terorističkog akta u Zvorniku u javnosti vođene duge rasprave o tome da li je u pitanju terorizam ili krvna osveta mladića „kome su četnici ubili oca". Jedan visokotiražni dnevni list je objavio procentualne rezultate ankete u kojoj su se građani navodno izjašnjavali na tu temu.
Ono što se 25 godina održava kao tvrdnja, da se narativ o ubijenih 8.000 civila održava potpuno netaknut, usudiću se da kažem da je najveći propagandni uspeh od 1945. godine u Evropi, kaže Valter Manošek, profesor na Fakultetu političkih nauka u Beču
Ono što se 25 godina održava kao tvrdnja, da se narativ o ubijenih 8.000 civila održava potpuno netaknut, usudiću se da kažem da je najveći propagandni uspeh od 1945. godine u Evropi, kaže Valter Manošek, profesor na Fakultetu političkih nauka u Beču
Lider opozicije Aleksandar Vučić oglasio se povodom skandaloznog upada i nasilja pristalica blokaderske liste u prostorije televizije i portala Informer.
Istoričar i politički analitičar Čedomir Antić brutalno je ogolio lažI koji su mesecima gurali tajkunski mediji - priča o navodnoj diktaturi srušila se u samo jednoj izbornoj noći!
Udruzenje sudija i tuzilaca Srbije, ostro odgovorilo pojedincima i neformalnim grupama, euforija nece dovesti do novog politickog progona u pravosudju kao 2009.godine.
Ilija Srdanović, prvi na blokaderskoj listi koja je pobedila na oktobarskim izborima, po svoj prilici namera da se izvinjava političkom Sarajevu i političkom Zagrebu.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Sveta Petka je, prema verovanjima, mnogima pomogla, a legenda govori da se vernicima koji joj se mole ukazuje kao žena u crnom plaštu i tako predstavlja ili spas, ili kaznu.
Prilikom kupovine polovnog automobila, pre probne vožnje, dok je motor još hladan, potrebno je proveriti kako se vozilo ponaša pri pokretanju. Na ovaj način uočavaju se problemi koji mogu nastati nakon zagrevanja.
Prava filmska potera odigrala se sinoć na magistralnom putu kroz Prijepolje, kada su pripadnici policije, nakon potere, uhapsili dvojicu muškaraca iz Beograda. Prema nezvaničnim saznanjima tokom bekstva iz vozila oni su odbacili kesu sa materijom za koju se sumnja da je kokain.
U Zaječaru je sinoć došlo do saobraćajne nezgode kada je voz na pruzi Zaječar - Niš udario u automobil. Srećom, nema nastradalih, ali je jedna devojka teže povređena.
Violinista Stefan Milenković održao je sinoć koncert sa Niškim simfonijskim orkestrom u Kolarčevoj zadužbini, u okviru programa 58. Beogradskih muzičkih svečanosti (BEMUS).
Til Lindeman, frontmen nemačkog benda Ramštajn (Rammstein), nastupiće 19. novembra 2027. godine u Beogradskoj areni, u okviru velike svetske solo turneje koja će obuhvatiti više od 50 koncerata širom sveta.
Gita Lindeman, novinarka i dugogodišnja urednica kulturne redakcije javnog servisa NDR u pokrajini Meklenburg-Prednja Pomeranija, preminula je u 87. godini.
Lazar Ristovski jedan je od najprepoznatljivijih glumaca domaće kinematografije, igrao je u kultnim filmovima, oprobao se kao reditelj, producent i pisac, a njegov životni put obeležili su veliki snovi, upornost i ljubav prema umetnosti.
Retrogradna Venera se vratila u Vagu, znak kojim vlada, pa će se u narednom periodu u prvi plan vratiti ljubav, stare emocije i pitanja koja smo pokušali da gurnemo pod tepih. Ovaj astrološki period najviše će pogoditi Vage, Ovnove, Rakove i Jarčeve.
Bubuljice koje se uporno vraćaju na čelo, nos, obraze ili bradu nisu uvek posledica iste stvari. Na njih mogu da utiču hormoni, kozmetika, pojačano lučenje masnoće, ali i svakodnevne navike kojih često nismo ni svesni.
Finansijska afera u Turskoj dobila je novi obrt nakon što su, pored poternica i zaplene imovine supruge i tasta Mustafe Sandala, nadležni organi u okviru istrage malverzacija sa fondovima zaplenili i tri miliona dolara sa računa njene majke.
RTS priprema dokumentarni serijal o Marini Tucaković, a poziv da učestvuje i govori o njihovoj saradnji prihvatila je Jelena Karleuša, što označava i pomirenje pevačice sa Javnim servisom.
Komentari