Povodom terorističkog napada u Kabulu, gde je prema Ministarstvu zdravlja Avganistana poginulo 170 osoba i 13 Amerikanaca (procene su različite), Stejt Department je najavio odmazdu Islamskoj državi, organizaciji koja je preuzela odgovornost za napad. Istaknuto je da koalicija i njeni partneri „ostaju odlučni neprijatelji tzv. Islamskoj državi"
U tom kontekstu apostrofirana je Islamska država Horasan, koja slovi kao ogranak Islamske države u Avganistanu.
Ujedno, Stejt Department upozorio je Amerikance koji putuju u Bosnu i Hercegovinu na opasnost od pandemije virusa korona, ukazao na nagazne mine i opasnost od terorizma. Upiranje prstom na BiH kao na moguće terorističko žarište vratilo je terorizam u medijski diskurs države, u kojoj su u poslednje vreme dominantna tema „Inckov zakon", a podtema - Kristijan Šmit.
Američko upozorenje nije naivno
U kojoj meri treba američko upozorenje shvatiti ozbiljno i šta bi nam se to moglo dogoditi, s obzirom da su se nedavno slična američka upozorenja vezano za Avganistan obistinila? Mislimo na jezivi napad na aerodrom u Kabulu, i drugi, najavljeni ali osujećeni teroristički napad američkom kontra-akcijom i neutralisanjem napadača.
U Srpskoj su nepodeljena mišljenja da saopštenje države koja ima razvijen sistem bezbednosti, i veliko iskustvo u borbi protiv terorizma, treba shvatiti ozbiljno i preduzeti konkretne mere zaštite.
U Federaciji nerado prihvataju američko upozorenje jer ono u javni prostor vraća terorizam kao temu, uz neminovno podsećanje da je BiH zemlja u kojoj je izrečeno više sudskih presuda za terorizam, a nekoliko terorističkih napada nije imalo sudski epilog jer su napadači poginuli, odnosno neutralisani od snaga bezbednosti.
Podsećanja radi, u Sarajevu je čak napadnuta Američka ambasada, ubijani su pripadnici Oružanih snaga, u Bugojnu je eksplozijom razneta policijska stanica. U Zvorniku se takođe dogodio napad na policijsku stanicu. I to nije sve.
Naravno da povratak terorizma kao bezbednosne pretnje u BiH političkom Sarajevu stvara nelagodu.
Foto: Tanjug
Tako je dobro išlo sa pričom o Rusima kao najvećom mogućom pretnjom i bezbednosnim rizikom, o Srbima kao „malim Rusima", i s Dodikom, koji je za sve kriv. Zar da ponovo govorimo o vehabijskom pokretu i njihovim enklavama u koje država ne sme ni da zaviri, o povratnicima iz Sirije koji su ratovali za račun Islamske države i Al Kaide, o El Mudžahidu?
Zar da opet slušamo Dževada Galijaševića da je Bosna i Hercegovina zemlja u kojoj teroristi mogu biti spokojni?
Čak se i izlazak iz zatvora Bilala Bosnića zbog regrutovanja pripadnika vehabijske zajednice da se pridruže Islamskoj državi, dogodio u nevreme.
Baš nezgodno.
Terorizam je nasilje i pretnja nasiljem, sejanje straha i nepoverenja u organe reda i oružane snage. Teroristi traže publiku, što više njihova akcija odjekne u javnosti, time je sfekat veći.
Za pojedine terorističke napade možemo reći da su poput teatarskog čina. Međutim, važna karakteristika terorističkog akta je politička motivisanost. Zato kažemo da je terorizam metod kojim pojedinac ili grupa žele ostvariti ideološke, odnosno političke ciljeve.
Drugi metod je misionarski rad, propovedanje, regrutovanje novih snaga. To je i bio razlog da se Bilalu Bosniću izrekne sedmogodišnja zatvorska kazna.
Za identično delo u Austriji je Mirsad Omerović, zvani Ebu Teima, osuđen na 20-godišnju zatvorsku kaznu.
Inače, Islamsku državu, nastalu prekonoć na sirijskom pijesku, prati puno nepoznanica.
Kako je moguće da se stvori enormno bogata, tehnički superiorna organizacija, snabdevena satelitskim snimcima protivničkih snaga? Za kratko vrijeme njene jedinice bile su pred kapijama Damaska.
Islamska država je u suštini bila obaveštajna organizacija sa specijalnim, lako pokretljivim timovima,uvijek dobro obaveštajno pripremljenim. Jedino su ruske vazdušno-kosmičke snage mogle s njom izaći na kraj.
Da je Damask pao, operacije bi se nastavile na Kavkazu i Bosni i Hercegovini. Rusi su dobro znali da ako u Siriji ne zaustave Islamsku državu - boriće se s njom na svom tlu.
Mnogo je nepoznanica oko te famozne kvazidržave. Kako je nastala i kome je bila potrebna? Ako to ne odgonetnemo, ona može da vaskrsne na nekoj drugoj tački na planeti.
Da li se to upravo dešava? Ugašena je u Siriji kao organizacija, ali je opstala kao ideja radikalnih grupa, i da li samo njih?
I šta znači informacija koju su preneli svi svetski mediji da je odgovornost za napad na aerodromu u Kabulu preuzela Islamska država?
Da li su se pojavili njeni lideri sa fantomkama i to saopštili?
Nisu.
Da li je predočen ijedan dokaz, saopšten razlog napada?
Traži li se nešto zauzvrat, kako bi napadi prestali?
Da li se ijedno ime spominje u tom „priznanju"?
Ne.
Kako uopšte znamo da je to uradila Islamska država i zašto tako lako prihvatamo tu informaciju?
Mediji su na isti način mogli objaviti da su odgovornost za napad preuzeli vanzemaljci. Ali nešto, odnosno neko postoji ko iz svojih razloga naručuje terorističke napade i predstavlja se kao Islamska država.
Da li su Kavkaz i BiH i dalje njeni ciljevi?
Sve su to razlozi da američko upozorenje shvatimo krajnje ozbiljno. Naročito je važno da ga ozbiljno shvate agencije za provođenje zakona i da ojačaju međusobnu saradnju. Na žalost, Bosna i Hercegovina je zemlja u kojoj svaki bezbednosni problem iz bezbednosnog brzo pređe u politički diskurs. Od bezbednosnog postane političko pitanje.
Foto: Tanjug/AP
Tako su nakon terorističkog akta u Zvorniku u javnosti vođene duge rasprave o tome da li je u pitanju terorizam ili krvna osveta mladića „kome su četnici ubili oca". Jedan visokotiražni dnevni list je objavio procentualne rezultate ankete u kojoj su se građani navodno izjašnjavali na tu temu.
Ono što se 25 godina održava kao tvrdnja, da se narativ o ubijenih 8.000 civila održava potpuno netaknut, usudiću se da kažem da je najveći propagandni uspeh od 1945. godine u Evropi, kaže Valter Manošek, profesor na Fakultetu političkih nauka u Beču
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ono što se 25 godina održava kao tvrdnja, da se narativ o ubijenih 8.000 civila održava potpuno netaknut, usudiću se da kažem da je najveći propagandni uspeh od 1945. godine u Evropi, kaže Valter Manošek, profesor na Fakultetu političkih nauka u Beču
Rusija je tokom noći izvela veliki kombinovani raketni i napad dronovima na više regiona Ukrajine, a eksplozije su odjekivale u Kijevu, Odesi, Zaporožju, Krivom Rogu i Kremenčugu, dok su ukrajinske vlasti potvrdile da ima ranjenih i pogođenih objekata.
Video-obraćanje Volodimira Zelenskog, navodno snimljeno kod oznake „Zaporožje“, našlo se pod lupom nakon što su gledaoci primetili neobičan detalj – pred sam kraj snimka u pozadini se iznenada pojavljuju kamion i terenac kojih nekoliko trenutaka ranije nije bilo na istom mestu.
Milija Knežević, otac malog Andrije, devetogodišnjeg dečaka koji boluje od izuzetno retke Mojamoja bolesti napisao je priču o svemu kroz šta su kao porodica prošli, a posebnu zahvalnost izrazio je prema državi, predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću, i funkcionerima koji su pomogli da se njegov sin leči u Švajcarskoj.
Blokaderka Ana Mirković izvela je nezapamćeni napad i najprizemniju diskreditaciju Aleksandra Vučića, prosipajući besramne dijagnoze, mržnju i dehumanizujuće uvrede bez ikakvog blama!
Marko Vidojković, idol blokadera i tajkunska dvorska luda, napisao je najužasniji tekst ikada u kom je Srbe iz Republike Srpske Krajine nazvao otpadom.
Voditeljka emisije "Druga strana Exatlona" Tijana Jović pozirala je na Cirkus poligonu u nesvakidašnjem izdanju, privukavši pažnju upečatljivom šminkom i atraktivnim stajlingom.
Dva dobro poznata lica kriju se među takmičarima "Exatlona 2", a reč je o bivšim učesnicima rijalitija "Elita" koji će se ovog puta oprobati u potpuno drugačijem izazovu – na zahtevnim sportskim poligonima.
Reper Pavle Bošković, poznatiji kao Gazda Paja, novi je učesnik druge sezone Exatlona, a iza sebe ima bogatu karijeru punu zabave i šokantnih dešavanja.
Skijanje na vodi bio je preveliki izazov za bivšu takmičarku "Exatlona" Sanju Kalinović, koja je odustala i pre nego što je pokušala da savlada ovu disciplinu, dok je šampion rijalitija Marko Nikolić uspeo da pokaže umeće!
U ranim jutarnjim satima 28. avgusta, ljubitelji astronomije biće u prilici da posmatraju još jedan nebeski spektakl, "Krvavi Mesec" ili potpuno pomračenje Meseca.
Pre Svetog pričešća ne uzimamo ni hranu, ni kafu, ni cigaretu — pred Hrista dolazimo čisti i praznog stomaka. Uzdržavanje od ponoći nije samo pravilo, već način da naš prvi susret tog dana bude susret sa Isusom.
Republički hidrometeorološki zavod Srbije objavio je upozorenje za područje Deliblatske peščare na nepovoljne meteorološke uslove sa aspekta nastanka i brzog širenja požara na otvorenom.
Letnja škola, koja se tradicionalno održava u Vrdniku od 24. do 28. avgusta 2026. godine, otvorena je juče u prisustvu ministarke za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milice Đurđević Stamenkovski, Biljane Barošević, pomoćnika ministra u Sektoru za zaštitu osoba sa invaliditetom, sa saradnicima, kao i Tatjane Stojšić Petković, predsednice NOOIS-a, Ivanke Jovanović, izvršne direktorke NOOIS-a i mentorke Akademije, i Tine Dragićević.
Energetska tranzicija menja poslovanje velikih naftnih kompanija, koje pored nafte i gasa, sve više ulaze i u proizvodnju i trgovinu električnom energijom.
U stravičnoj nezgodi koja se dogodila jutros u 06.42 časova u Barajevu, u Ulici Nova 27 kod kućnog broja 1, teške telesne povrede zadobili su motociklista B. M. (29) i putnica iz autobusa V. E. (54).
Protiv M. H. (35) iz Prijepolja policija će podneti krivičnu prijavu zbog sumnje da je požarom u mestu Zalug izazvao opasnost za imovinu većeg obima na štetu Javnog preduzeća "Srbijašume".
Drugi dan Međunarodnog filmskog festivala u Nišu doneo je novu dozu vrhunske zabave, krcate tribine Letnje pozornice i sjajne reakcije publike na premijerna ostvarenja i prateće sadržaje.
Istraživači su otkrili mehanizam u mozgu mužjaka miševa koji bi mogao da pokreće veću želju za alkoholom kada su životinje socijalno izolovane, navedeno je u istraživanju koje je objavljeno u časopisu "Nature Neuroscience".
Američka kompanija Meta, vlasnik Fejsbuka i Instagrama, pristala je danas da plati najviše 16,68 milijardi dolara i uvede značajne promene na svojim platformama kako bi okončala spor sa 29 saveznih država SAD, koje su je optužile da je društvene mreže dizajnirala tako da izazivaju zavisnost kod dece.
Pojava prvih sedih vlasi često nas zabrine jer odmah pomislimo na česta farbanja i sate provedene kod frizera. Ipak, savremeni trendovi u nezi kose nude praktična rešenja koja izgledaju prirodno, moderno i zahtevaju manje održavanja. Među njima se posebno izdvaja jedna topla jesenja nijansa.
Transrodna pevačica Nataša Maza tvrdi da je ostala bez krova nad glavom i novca, da joj porodica nije pružila pomoć, kao i da već danima nema šta da jede.
Folker Stanko Nedeljković Bađi decenijama važi za jednog od najtraženijih pevača kada su u pitanju privatna veselja, a mi smo došli do detalja iz privatnog života!
Bivša rijaliti učesnica, Marija Ana Smiljanić, podelila je sliku sa sinom i istakla da je u novoj fazi života u kojoj joj mir i tišina najviše prijaju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.