Povodom terorističkog napada u Kabulu, gde je prema Ministarstvu zdravlja Avganistana poginulo 170 osoba i 13 Amerikanaca (procene su različite), Stejt Department je najavio odmazdu Islamskoj državi, organizaciji koja je preuzela odgovornost za napad. Istaknuto je da koalicija i njeni partneri „ostaju odlučni neprijatelji tzv. Islamskoj državi"
U tom kontekstu apostrofirana je Islamska država Horasan, koja slovi kao ogranak Islamske države u Avganistanu.
Ujedno, Stejt Department upozorio je Amerikance koji putuju u Bosnu i Hercegovinu na opasnost od pandemije virusa korona, ukazao na nagazne mine i opasnost od terorizma. Upiranje prstom na BiH kao na moguće terorističko žarište vratilo je terorizam u medijski diskurs države, u kojoj su u poslednje vreme dominantna tema „Inckov zakon", a podtema - Kristijan Šmit.
Američko upozorenje nije naivno
U kojoj meri treba američko upozorenje shvatiti ozbiljno i šta bi nam se to moglo dogoditi, s obzirom da su se nedavno slična američka upozorenja vezano za Avganistan obistinila? Mislimo na jezivi napad na aerodrom u Kabulu, i drugi, najavljeni ali osujećeni teroristički napad američkom kontra-akcijom i neutralisanjem napadača.
U Srpskoj su nepodeljena mišljenja da saopštenje države koja ima razvijen sistem bezbednosti, i veliko iskustvo u borbi protiv terorizma, treba shvatiti ozbiljno i preduzeti konkretne mere zaštite.
U Federaciji nerado prihvataju američko upozorenje jer ono u javni prostor vraća terorizam kao temu, uz neminovno podsećanje da je BiH zemlja u kojoj je izrečeno više sudskih presuda za terorizam, a nekoliko terorističkih napada nije imalo sudski epilog jer su napadači poginuli, odnosno neutralisani od snaga bezbednosti.
Podsećanja radi, u Sarajevu je čak napadnuta Američka ambasada, ubijani su pripadnici Oružanih snaga, u Bugojnu je eksplozijom razneta policijska stanica. U Zvorniku se takođe dogodio napad na policijsku stanicu. I to nije sve.
Naravno da povratak terorizma kao bezbednosne pretnje u BiH političkom Sarajevu stvara nelagodu.
Foto: Tanjug
Tako je dobro išlo sa pričom o Rusima kao najvećom mogućom pretnjom i bezbednosnim rizikom, o Srbima kao „malim Rusima", i s Dodikom, koji je za sve kriv. Zar da ponovo govorimo o vehabijskom pokretu i njihovim enklavama u koje država ne sme ni da zaviri, o povratnicima iz Sirije koji su ratovali za račun Islamske države i Al Kaide, o El Mudžahidu?
Zar da opet slušamo Dževada Galijaševića da je Bosna i Hercegovina zemlja u kojoj teroristi mogu biti spokojni?
Čak se i izlazak iz zatvora Bilala Bosnića zbog regrutovanja pripadnika vehabijske zajednice da se pridruže Islamskoj državi, dogodio u nevreme.
Baš nezgodno.
Terorizam je nasilje i pretnja nasiljem, sejanje straha i nepoverenja u organe reda i oružane snage. Teroristi traže publiku, što više njihova akcija odjekne u javnosti, time je sfekat veći.
Za pojedine terorističke napade možemo reći da su poput teatarskog čina. Međutim, važna karakteristika terorističkog akta je politička motivisanost. Zato kažemo da je terorizam metod kojim pojedinac ili grupa žele ostvariti ideološke, odnosno političke ciljeve.
Drugi metod je misionarski rad, propovedanje, regrutovanje novih snaga. To je i bio razlog da se Bilalu Bosniću izrekne sedmogodišnja zatvorska kazna.
Za identično delo u Austriji je Mirsad Omerović, zvani Ebu Teima, osuđen na 20-godišnju zatvorsku kaznu.
Inače, Islamsku državu, nastalu prekonoć na sirijskom pijesku, prati puno nepoznanica.
Kako je moguće da se stvori enormno bogata, tehnički superiorna organizacija, snabdevena satelitskim snimcima protivničkih snaga? Za kratko vrijeme njene jedinice bile su pred kapijama Damaska.
Islamska država je u suštini bila obaveštajna organizacija sa specijalnim, lako pokretljivim timovima,uvijek dobro obaveštajno pripremljenim. Jedino su ruske vazdušno-kosmičke snage mogle s njom izaći na kraj.
Da je Damask pao, operacije bi se nastavile na Kavkazu i Bosni i Hercegovini. Rusi su dobro znali da ako u Siriji ne zaustave Islamsku državu - boriće se s njom na svom tlu.
Mnogo je nepoznanica oko te famozne kvazidržave. Kako je nastala i kome je bila potrebna? Ako to ne odgonetnemo, ona može da vaskrsne na nekoj drugoj tački na planeti.
Da li se to upravo dešava? Ugašena je u Siriji kao organizacija, ali je opstala kao ideja radikalnih grupa, i da li samo njih?
I šta znači informacija koju su preneli svi svetski mediji da je odgovornost za napad na aerodromu u Kabulu preuzela Islamska država?
Da li su se pojavili njeni lideri sa fantomkama i to saopštili?
Nisu.
Da li je predočen ijedan dokaz, saopšten razlog napada?
Traži li se nešto zauzvrat, kako bi napadi prestali?
Da li se ijedno ime spominje u tom „priznanju"?
Ne.
Kako uopšte znamo da je to uradila Islamska država i zašto tako lako prihvatamo tu informaciju?
Mediji su na isti način mogli objaviti da su odgovornost za napad preuzeli vanzemaljci. Ali nešto, odnosno neko postoji ko iz svojih razloga naručuje terorističke napade i predstavlja se kao Islamska država.
Da li su Kavkaz i BiH i dalje njeni ciljevi?
Sve su to razlozi da američko upozorenje shvatimo krajnje ozbiljno. Naročito je važno da ga ozbiljno shvate agencije za provođenje zakona i da ojačaju međusobnu saradnju. Na žalost, Bosna i Hercegovina je zemlja u kojoj svaki bezbednosni problem iz bezbednosnog brzo pređe u politički diskurs. Od bezbednosnog postane političko pitanje.
Foto: Tanjug/AP
Tako su nakon terorističkog akta u Zvorniku u javnosti vođene duge rasprave o tome da li je u pitanju terorizam ili krvna osveta mladića „kome su četnici ubili oca". Jedan visokotiražni dnevni list je objavio procentualne rezultate ankete u kojoj su se građani navodno izjašnjavali na tu temu.
Ono što se 25 godina održava kao tvrdnja, da se narativ o ubijenih 8.000 civila održava potpuno netaknut, usudiću se da kažem da je najveći propagandni uspeh od 1945. godine u Evropi, kaže Valter Manošek, profesor na Fakultetu političkih nauka u Beču
Ono što se 25 godina održava kao tvrdnja, da se narativ o ubijenih 8.000 civila održava potpuno netaknut, usudiću se da kažem da je najveći propagandni uspeh od 1945. godine u Evropi, kaže Valter Manošek, profesor na Fakultetu političkih nauka u Beču
Lider opozicije Aleksandar Vučić oglasio se povodom skandaloznog upada i nasilja pristalica blokaderske liste u prostorije televizije i portala Informer.
Nakon što je blokaderska rulja upala u zgradu naše televizije, Nova S, sada prorežimski medij, objavila je da su "revoltirani građani "ušli" u Informer TV.
Istoričar i politički analitičar Čedomir Antić brutalno je ogolio lažI koji su mesecima gurali tajkunski mediji - priča o navodnoj diktaturi srušila se u samo jednoj izbornoj noći!
Udruzenje sudija i tuzilaca Srbije, ostro odgovorilo pojedincima i neformalnim grupama, euforija nece dovesti do novog politickog progona u pravosudju kao 2009.godine.
Ilija Srdanović, prvi na blokaderskoj listi koja je pobedila na oktobarskim izborima, po svoj prilici namera da se izvinjava političkom Sarajevu i političkom Zagrebu.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 27. oktobra obeležavaju praznik Svete Petke, jedne od najpoštovanijih svetiteljki u našem narodu. Za ovaj praznik vezuju se brojni običaji i verovanja, a posebnu simboliku ima veče uoči same svetkovine.
U sudaru kamiona sa prikolicom i autobusa na magistralnom putu između Mostara i Čapljine, u mestu Žitomislići, povređen je jedan putnik iz autobusa koji je, prema nezvaničnim informacijama, prevozio učenike na ekskurziju.
Zbog sumnje da je u autobusu koji je saobraćao na liniji Podgorica–Pljevlja prevozio više od kilogram marihuane, policija je uhapsila N. M. (20) iz Pljevalja, saopšteno je iz Uprave policije.
U sudaru teretnog vozila sa prikolicom i autobusa na magistralnom putu između Mostara i Čapljine, u mestu Žitomislići, povređen je putnik iz autobusa, koji je, prema nezvaničnim informacijama, prevozio učenike na ekskurziju.
Gita Lindeman, novinarka i dugogodišnja urednica kulturne redakcije javnog servisa NDR u pokrajini Meklenburg-Prednja Pomeranija, preminula je u 87. godini.
Lazar Ristovski jedan je od najprepoznatljivijih glumaca domaće kinematografije, igrao je u kultnim filmovima, oprobao se kao reditelj, producent i pisac, a njegov životni put obeležili su veliki snovi, upornost i ljubav prema umetnosti.
Iza nekih holivudskih promašaja stoje desetine ili čak stotine miliona dolara gubitaka, pogrešne odluke producenata, skupi nastavci koji nikome nisu bili potrebni i filmovi u koje su studiji uložili ogromne pare, a publika ih nije prihvatila.
Sezona je prehlada, ali pre nego što posegnete za sprejevima za otčepljivanje važno je da znate da ne bi trebalo da ih koristite duže od 10 dana u kontinuitetu.
Prebacivanje fotografija, snimaka i dokumenata sa jednog telefona na drugi ne mora da bude komplikovano. Postoji besplatna aplikacija koja omogućava brz prenos fajlova između Androida, Ajfona i računara, bez kablova i gubitka kvaliteta.
Pevačica Nadežda Biljić bila otvorila je dušu o najtežim životnim trenucima, borbi sa karcinomom grlića materice, braku sa Tomom Panićem, kao i predrasudama koje je imala na početku njihove veze.
Komentari