Povodom terorističkog napada u Kabulu, gde je prema Ministarstvu zdravlja Avganistana poginulo 170 osoba i 13 Amerikanaca (procene su različite), Stejt Department je najavio odmazdu Islamskoj državi, organizaciji koja je preuzela odgovornost za napad. Istaknuto je da koalicija i njeni partneri „ostaju odlučni neprijatelji tzv. Islamskoj državi"
U tom kontekstu apostrofirana je Islamska država Horasan, koja slovi kao ogranak Islamske države u Avganistanu.
Ujedno, Stejt Department upozorio je Amerikance koji putuju u Bosnu i Hercegovinu na opasnost od pandemije virusa korona, ukazao na nagazne mine i opasnost od terorizma. Upiranje prstom na BiH kao na moguće terorističko žarište vratilo je terorizam u medijski diskurs države, u kojoj su u poslednje vreme dominantna tema „Inckov zakon", a podtema - Kristijan Šmit.
Američko upozorenje nije naivno
U kojoj meri treba američko upozorenje shvatiti ozbiljno i šta bi nam se to moglo dogoditi, s obzirom da su se nedavno slična američka upozorenja vezano za Avganistan obistinila? Mislimo na jezivi napad na aerodrom u Kabulu, i drugi, najavljeni ali osujećeni teroristički napad američkom kontra-akcijom i neutralisanjem napadača.
U Srpskoj su nepodeljena mišljenja da saopštenje države koja ima razvijen sistem bezbednosti, i veliko iskustvo u borbi protiv terorizma, treba shvatiti ozbiljno i preduzeti konkretne mere zaštite.
U Federaciji nerado prihvataju američko upozorenje jer ono u javni prostor vraća terorizam kao temu, uz neminovno podsećanje da je BiH zemlja u kojoj je izrečeno više sudskih presuda za terorizam, a nekoliko terorističkih napada nije imalo sudski epilog jer su napadači poginuli, odnosno neutralisani od snaga bezbednosti.
Podsećanja radi, u Sarajevu je čak napadnuta Američka ambasada, ubijani su pripadnici Oružanih snaga, u Bugojnu je eksplozijom razneta policijska stanica. U Zvorniku se takođe dogodio napad na policijsku stanicu. I to nije sve.
Naravno da povratak terorizma kao bezbednosne pretnje u BiH političkom Sarajevu stvara nelagodu.
Foto: Tanjug
Tako je dobro išlo sa pričom o Rusima kao najvećom mogućom pretnjom i bezbednosnim rizikom, o Srbima kao „malim Rusima", i s Dodikom, koji je za sve kriv. Zar da ponovo govorimo o vehabijskom pokretu i njihovim enklavama u koje država ne sme ni da zaviri, o povratnicima iz Sirije koji su ratovali za račun Islamske države i Al Kaide, o El Mudžahidu?
Zar da opet slušamo Dževada Galijaševića da je Bosna i Hercegovina zemlja u kojoj teroristi mogu biti spokojni?
Čak se i izlazak iz zatvora Bilala Bosnića zbog regrutovanja pripadnika vehabijske zajednice da se pridruže Islamskoj državi, dogodio u nevreme.
Baš nezgodno.
Terorizam je nasilje i pretnja nasiljem, sejanje straha i nepoverenja u organe reda i oružane snage. Teroristi traže publiku, što više njihova akcija odjekne u javnosti, time je sfekat veći.
Za pojedine terorističke napade možemo reći da su poput teatarskog čina. Međutim, važna karakteristika terorističkog akta je politička motivisanost. Zato kažemo da je terorizam metod kojim pojedinac ili grupa žele ostvariti ideološke, odnosno političke ciljeve.
Drugi metod je misionarski rad, propovedanje, regrutovanje novih snaga. To je i bio razlog da se Bilalu Bosniću izrekne sedmogodišnja zatvorska kazna.
Za identično delo u Austriji je Mirsad Omerović, zvani Ebu Teima, osuđen na 20-godišnju zatvorsku kaznu.
Inače, Islamsku državu, nastalu prekonoć na sirijskom pijesku, prati puno nepoznanica.
Kako je moguće da se stvori enormno bogata, tehnički superiorna organizacija, snabdevena satelitskim snimcima protivničkih snaga? Za kratko vrijeme njene jedinice bile su pred kapijama Damaska.
Islamska država je u suštini bila obaveštajna organizacija sa specijalnim, lako pokretljivim timovima,uvijek dobro obaveštajno pripremljenim. Jedino su ruske vazdušno-kosmičke snage mogle s njom izaći na kraj.
Da je Damask pao, operacije bi se nastavile na Kavkazu i Bosni i Hercegovini. Rusi su dobro znali da ako u Siriji ne zaustave Islamsku državu - boriće se s njom na svom tlu.
Mnogo je nepoznanica oko te famozne kvazidržave. Kako je nastala i kome je bila potrebna? Ako to ne odgonetnemo, ona može da vaskrsne na nekoj drugoj tački na planeti.
Da li se to upravo dešava? Ugašena je u Siriji kao organizacija, ali je opstala kao ideja radikalnih grupa, i da li samo njih?
I šta znači informacija koju su preneli svi svetski mediji da je odgovornost za napad na aerodromu u Kabulu preuzela Islamska država?
Da li su se pojavili njeni lideri sa fantomkama i to saopštili?
Nisu.
Da li je predočen ijedan dokaz, saopšten razlog napada?
Traži li se nešto zauzvrat, kako bi napadi prestali?
Da li se ijedno ime spominje u tom „priznanju"?
Ne.
Kako uopšte znamo da je to uradila Islamska država i zašto tako lako prihvatamo tu informaciju?
Mediji su na isti način mogli objaviti da su odgovornost za napad preuzeli vanzemaljci. Ali nešto, odnosno neko postoji ko iz svojih razloga naručuje terorističke napade i predstavlja se kao Islamska država.
Da li su Kavkaz i BiH i dalje njeni ciljevi?
Sve su to razlozi da američko upozorenje shvatimo krajnje ozbiljno. Naročito je važno da ga ozbiljno shvate agencije za provođenje zakona i da ojačaju međusobnu saradnju. Na žalost, Bosna i Hercegovina je zemlja u kojoj svaki bezbednosni problem iz bezbednosnog brzo pređe u politički diskurs. Od bezbednosnog postane političko pitanje.
Foto: Tanjug/AP
Tako su nakon terorističkog akta u Zvorniku u javnosti vođene duge rasprave o tome da li je u pitanju terorizam ili krvna osveta mladića „kome su četnici ubili oca". Jedan visokotiražni dnevni list je objavio procentualne rezultate ankete u kojoj su se građani navodno izjašnjavali na tu temu.
Ono što se 25 godina održava kao tvrdnja, da se narativ o ubijenih 8.000 civila održava potpuno netaknut, usudiću se da kažem da je najveći propagandni uspeh od 1945. godine u Evropi, kaže Valter Manošek, profesor na Fakultetu političkih nauka u Beču
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Istina
pre 4 godine
Kakvo licemerje SAD! Upozoravaju na mogući terorizam u BiH preko radikalnog islama, a sve rade da skrše Dejtonski sporazum, da jačaju islamski faktor i da ukinu Republiku Srpsku!
Ono što se 25 godina održava kao tvrdnja, da se narativ o ubijenih 8.000 civila održava potpuno netaknut, usudiću se da kažem da je najveći propagandni uspeh od 1945. godine u Evropi, kaže Valter Manošek, profesor na Fakultetu političkih nauka u Beču
Hrvatski premijer Andrej Plenković ispostavio je ultimatum Crnoj Gori na njenom putu u Evropsku uniju čime je Podgorici srušio Sneška i euforiju koja vlada u montenegrinskim medijma.
Urednik dnevnog lista "Vijesti" i nekadašnji predsednik Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS) Vukašin Obradović ocenio je da su odnosi Crne Gore i Srbije u poslednjih mesec dana ozbiljno narušeni, te da su dešavanja uoči Samita EU - Zapadni Balkan, uključujući slučaj zadržavanja u Tivtu i vraćanja čarter leta iz Beograda, posledica šire političke operacije čiji je cilj bio prikrivanje neuspeha SNS vlasti u Srbiji na polju EU integracija.
Bivši višestruki predsednik i premijer Crne Gore i počasni predsednik Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović ocenio je da su dešavanja uoči Samita EU - Zapadni Balkan, vezana za zadržavanje u Tivtu i vraćanje čarter leta iz Beograda, posledica "neodgovorne politike koja koja ne vodi računa o dobrosusedskim odnosima niti o zajedničkom evropskom putu regiona".
Predsednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević obišao je danas selo Kolut kod Sombora, gde je razgovarao sa građanima i poručio da su upravo građani Srbije pokazali odgovornost i sačuvali stabilnost države u prethodnom periodu punom izazova.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
U prethodnoj epizodi Informerove emisije “Na merama” otkrili smo koga to traži novinar blokader Mladen Savatović, čime se zanima političar u pokušaju Đorđe Stanković, gde se skriva najbolji drugar rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović, kako se opušta propali aktivista Petar Đurić…
Prvi put se objavljuju pisma igumana Jefrema iz atinskog zatvora, gde je 2011. bio pritvoren zbog spora oko zemljišta pre nego što je potpuno oslobođen.
Samo obična voda često nije dovoljna za pravu rehidrataciju organizma jer joj fale ključni minerali, a nutricionistkinja Jovana Srejić otkriva recept za savršen domaći napitak.
Sitno se odbrojava do početka berbe malina, a voćari u Arilju već sad u malinjacima imaju pune ruke posla. Kako kažu očekuje se rod sličan, ili nešto bolji od prošlogodišnjeg.
Policija je uhapsila crnogorskog državljanina R. C. (42), za kojim je NCB Interpola Podgorica raspisao međunarodnu poternicu radi izdržavanja kazne zatvora u trajanju od šest meseci zbog krivičnog dela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
U Splitskoj ulici u Mostaru sinoć se dogodila saobraćajna nezgoda u kojoj je oštećen veći broj parkiranih vozila i saobraćajnih znakova, a prema nezvaničnim informacijama vozač je bio pod dejstvom alkohola.
Američki glumac Džejms Hendi poznat po ulogama u filmovima Top Gan: Maverik i Džumandži, izboden je na smrt u vlastitom domu u Los Anđelesu, saopštila je policija.
Pozorište lutaka "Pinokio" sa ponosom najavljuje premijeru predstave "Luna Luna Park", u režiji Fabricija Montekija, koja će se održati u subotu 6.juna u 19:00 časova.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
Sredina juna donosi značajne finansijske promene za Bikove, Device i Ribe, a 15. jun se izdvaja kao datum kada bi moglo doći do olakšanja u vezi sa novcem i dugovima.
Britanska manekenka Peni Lejn privukla je veliku pažnju na reviji kupaćih kostima u Majamiju, gde je na pisti predstavila dva različita i veoma efektna izdanja.
Bivša stjuardesa Barbara Bačilijeri, koja je godinama radila u kabinskom osoblju, upozorila je na najčešće greške koje putnici prave tokom spavanja u avionu i objasnila zašto neke navike mogu biti nehigijenske, neprijatne, pa čak i opasne.
Kompanija Meta počela je širom sveta da uvodi novu pretplatničku uslugu za Instagram, čime određene funkcije po prvi put postaju dostupne isključivo korisnicima koji plaćaju mesečnu članarinu.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar