Povodom terorističkog napada u Kabulu, gde je prema Ministarstvu zdravlja Avganistana poginulo 170 osoba i 13 Amerikanaca (procene su različite), Stejt Department je najavio odmazdu Islamskoj državi, organizaciji koja je preuzela odgovornost za napad. Istaknuto je da koalicija i njeni partneri „ostaju odlučni neprijatelji tzv. Islamskoj državi"
U tom kontekstu apostrofirana je Islamska država Horasan, koja slovi kao ogranak Islamske države u Avganistanu.
Ujedno, Stejt Department upozorio je Amerikance koji putuju u Bosnu i Hercegovinu na opasnost od pandemije virusa korona, ukazao na nagazne mine i opasnost od terorizma. Upiranje prstom na BiH kao na moguće terorističko žarište vratilo je terorizam u medijski diskurs države, u kojoj su u poslednje vreme dominantna tema „Inckov zakon", a podtema - Kristijan Šmit.
Američko upozorenje nije naivno
U kojoj meri treba američko upozorenje shvatiti ozbiljno i šta bi nam se to moglo dogoditi, s obzirom da su se nedavno slična američka upozorenja vezano za Avganistan obistinila? Mislimo na jezivi napad na aerodrom u Kabulu, i drugi, najavljeni ali osujećeni teroristički napad američkom kontra-akcijom i neutralisanjem napadača.
U Srpskoj su nepodeljena mišljenja da saopštenje države koja ima razvijen sistem bezbednosti, i veliko iskustvo u borbi protiv terorizma, treba shvatiti ozbiljno i preduzeti konkretne mere zaštite.
U Federaciji nerado prihvataju američko upozorenje jer ono u javni prostor vraća terorizam kao temu, uz neminovno podsećanje da je BiH zemlja u kojoj je izrečeno više sudskih presuda za terorizam, a nekoliko terorističkih napada nije imalo sudski epilog jer su napadači poginuli, odnosno neutralisani od snaga bezbednosti.
Podsećanja radi, u Sarajevu je čak napadnuta Američka ambasada, ubijani su pripadnici Oružanih snaga, u Bugojnu je eksplozijom razneta policijska stanica. U Zvorniku se takođe dogodio napad na policijsku stanicu. I to nije sve.
Naravno da povratak terorizma kao bezbednosne pretnje u BiH političkom Sarajevu stvara nelagodu.
Foto: Tanjug
Tako je dobro išlo sa pričom o Rusima kao najvećom mogućom pretnjom i bezbednosnim rizikom, o Srbima kao „malim Rusima", i s Dodikom, koji je za sve kriv. Zar da ponovo govorimo o vehabijskom pokretu i njihovim enklavama u koje država ne sme ni da zaviri, o povratnicima iz Sirije koji su ratovali za račun Islamske države i Al Kaide, o El Mudžahidu?
Zar da opet slušamo Dževada Galijaševića da je Bosna i Hercegovina zemlja u kojoj teroristi mogu biti spokojni?
Čak se i izlazak iz zatvora Bilala Bosnića zbog regrutovanja pripadnika vehabijske zajednice da se pridruže Islamskoj državi, dogodio u nevreme.
Baš nezgodno.
Terorizam je nasilje i pretnja nasiljem, sejanje straha i nepoverenja u organe reda i oružane snage. Teroristi traže publiku, što više njihova akcija odjekne u javnosti, time je sfekat veći.
Za pojedine terorističke napade možemo reći da su poput teatarskog čina. Međutim, važna karakteristika terorističkog akta je politička motivisanost. Zato kažemo da je terorizam metod kojim pojedinac ili grupa žele ostvariti ideološke, odnosno političke ciljeve.
Drugi metod je misionarski rad, propovedanje, regrutovanje novih snaga. To je i bio razlog da se Bilalu Bosniću izrekne sedmogodišnja zatvorska kazna.
Za identično delo u Austriji je Mirsad Omerović, zvani Ebu Teima, osuđen na 20-godišnju zatvorsku kaznu.
Inače, Islamsku državu, nastalu prekonoć na sirijskom pijesku, prati puno nepoznanica.
Kako je moguće da se stvori enormno bogata, tehnički superiorna organizacija, snabdevena satelitskim snimcima protivničkih snaga? Za kratko vrijeme njene jedinice bile su pred kapijama Damaska.
Islamska država je u suštini bila obaveštajna organizacija sa specijalnim, lako pokretljivim timovima,uvijek dobro obaveštajno pripremljenim. Jedino su ruske vazdušno-kosmičke snage mogle s njom izaći na kraj.
Da je Damask pao, operacije bi se nastavile na Kavkazu i Bosni i Hercegovini. Rusi su dobro znali da ako u Siriji ne zaustave Islamsku državu - boriće se s njom na svom tlu.
Mnogo je nepoznanica oko te famozne kvazidržave. Kako je nastala i kome je bila potrebna? Ako to ne odgonetnemo, ona može da vaskrsne na nekoj drugoj tački na planeti.
Da li se to upravo dešava? Ugašena je u Siriji kao organizacija, ali je opstala kao ideja radikalnih grupa, i da li samo njih?
I šta znači informacija koju su preneli svi svetski mediji da je odgovornost za napad na aerodromu u Kabulu preuzela Islamska država?
Da li su se pojavili njeni lideri sa fantomkama i to saopštili?
Nisu.
Da li je predočen ijedan dokaz, saopšten razlog napada?
Traži li se nešto zauzvrat, kako bi napadi prestali?
Da li se ijedno ime spominje u tom „priznanju"?
Ne.
Kako uopšte znamo da je to uradila Islamska država i zašto tako lako prihvatamo tu informaciju?
Mediji su na isti način mogli objaviti da su odgovornost za napad preuzeli vanzemaljci. Ali nešto, odnosno neko postoji ko iz svojih razloga naručuje terorističke napade i predstavlja se kao Islamska država.
Da li su Kavkaz i BiH i dalje njeni ciljevi?
Sve su to razlozi da američko upozorenje shvatimo krajnje ozbiljno. Naročito je važno da ga ozbiljno shvate agencije za provođenje zakona i da ojačaju međusobnu saradnju. Na žalost, Bosna i Hercegovina je zemlja u kojoj svaki bezbednosni problem iz bezbednosnog brzo pređe u politički diskurs. Od bezbednosnog postane političko pitanje.
Foto: Tanjug/AP
Tako su nakon terorističkog akta u Zvorniku u javnosti vođene duge rasprave o tome da li je u pitanju terorizam ili krvna osveta mladića „kome su četnici ubili oca". Jedan visokotiražni dnevni list je objavio procentualne rezultate ankete u kojoj su se građani navodno izjašnjavali na tu temu.
Ono što se 25 godina održava kao tvrdnja, da se narativ o ubijenih 8.000 civila održava potpuno netaknut, usudiću se da kažem da je najveći propagandni uspeh od 1945. godine u Evropi, kaže Valter Manošek, profesor na Fakultetu političkih nauka u Beču
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ono što se 25 godina održava kao tvrdnja, da se narativ o ubijenih 8.000 civila održava potpuno netaknut, usudiću se da kažem da je najveći propagandni uspeh od 1945. godine u Evropi, kaže Valter Manošek, profesor na Fakultetu političkih nauka u Beču
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić primio je danas mlade sportiste iz Srbije, regiona i sveta, učesnike kampa "Srbija te zove 2026", a nakon prijema, predsednik se obratio medijima.
Ustaša Marko Skejo, bivši komandant 9. bataljona HOS-a "Rafael Boban, koji je poznat po hitlerovskim brkovima i činjenici da je devedesetih godina govore držao ispred portreta zločinca Anta Pavelića, pevao je juče u jednoj kafani u Kninu ustaške pesme, i to na uvce predsedniku Hrvatske Zoranu Milanoviću.
Predsednik Udruženih sindikata Srbije "Sloga" Željko Veselinović poručio je da se vidi jasna razlika između blokadera i predsednika Srbije Aleksandra Vučića!
Insajderi Informera koji su infiltrirani u blokaderske grupe na društvenim mrežama došli su do šok dokumenta koji otkriva da su zgubidani gori od komunističkih komesara!
Novinar Uroš Piper, bivši medijski koordinator Novog DSS-a, posetio je danas centralnu svoje nekadašnje stranke u centru Beograda i otkrio da tamo nema ni predsednika stranke i potpredsednika.
Više javno tužilaštvo u Beogradu najoštrije negoduje zbog insinuacija i konfabulacija koje pojedini advokati uporno plasiraju u javnosti u vezi sa smrću advokata Vladimira Cvijana, tvrdeći da je on ubijen, ne bi li doveli javnost u zabludu, iako prikupljeni podaci ukazuju da je smrt nastupila usled utopljenja, sa čime su isti upoznati neposrednim uvidom u predmet.
Operativni tim Republičkog štaba za vanredne situacije i danas je razmatrao situaciju u zemlji usled visokih temperatura i nepovoljnih vremenskih uslova.
Pripadnici Civilne garde u Albaseteu uhapsili su pet osoba starosti od 39 do 52 godine, državljane Srbije i Španije, zbog sumnje da su bili deo kriminalne grupe koja je počinila seriju pljački banaka i objekata za igre na sreću u čak devet provincija.
Vozač kamiona I.J. (40), koji je juče u saobraćajnoj nezgodi na brzoj saobraćajnici Šabac - Loznica usmrtio A. M. (59) i P. L. (62), radnike preduzeća "Signal" iz Sombora dok su izvodili radove na putu saslušan je u Osnovnom javnom tužilaštvu u Šapcu.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Večeras od 20 časova na Jutjub kanalu "Informer portal" premijerno pogledajte novu epizodu emisije "Demanti" u kojoj je gošća popularna voditeljka Ana Radulović.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.