Kada biste pitali osobu koja je preživela Aušvic šta je od svega bilo najgore, oni bi vam najverovatnije odgovorili da je to bio centar za ubijanje u Birekenauu. A ako biste zamolili nekoga ko je prošao kroz Birkenau da vam imenuje najstrašnijeg ubicu u tom kompleksu, dobili biste ime Jozef Mengele
Dana 6. juna 1985. brazilska policija u Sao Paulu iskopala je grob čoveka po imenu Volfgang Gerhard. Forenzički i kasniji genetski dokazi su ubedljivo pokazali da su ostaci zapravo pripadali Jozefu Mengeleu, koji je preminuo tokom plivanja.
Ko je bio ovaj čovek i kako je njegovo ime postalo noćna mora moderne istorije?
Jozef Mengele nije imao nesrećno detinjstvo u koje bismo uprli prstom kako bismo objasnili njegovu potrebu da povređuje druge ljude. Zapravo, Mengele je bio popularno, duhovito i dete iz bogate porodice čiji je otac vodio uspešan posao u Nemačkoj u vreme kada je nacionalna ekonomija bila u sunovratu.
Činilo se da su ga svi u školi voleli i da je imao odlične ocene. Bilo je prirodno da upiše fakultet i delovalo je da će da bude uspešan u svemu što zamisli.
Mengele je stekao svoj prvi doktorat iz antropologije na Univerzitetu u Minhenu 1935. Postdoktorski rad je radio u Frankfurtu kod dr Otmara Frajhera fon Veršuera, koji je bio potpuno indoktrinirani nacistički eugeničar. Nacionalsocijalizam je uvek smatrao da su pojedinci proizvod njihovog nasleđa, a fon Veršuer je bio jedan od nacističkih naučnika čiji rad je, čini se, legitimisao tu tvrdnju.
Fon Veršuerov rad se ticao naslednih uticaja na urođene deformitete kao što je rascep nepca.
Mengele je bio entuzijastičan asistent fon Veršueru i napustio je laboratoriju 1938. sa sjajnom preporukom i drugim doktoratom medicine. Tema njegove disertacije bila je uticaj rase na formiranje donje vilice.
Foto: Pixabay
Jozef Mengele se pridružio Nacističkoj partiji 1937, sa 26 godina, dok je još bio kod svog mentora u Frankfurtu. 1938. stupio je u SS i rezervnu jedinicu Vermahta. Njegova jedinica je pozvana 1940. godine i čini se da je dobrovoljno služio, čak se i dobrovoljno prijavio za medicinsku službu Vaffen-SS.
Između pada Francuske i invazije na Sovjetski Savez, Mengele je praktikovao eugeniku u Poljskoj procenjujući poljske državljane da li su za potencijalnu "germanizaciju" ili državljanstvo zasnovano na rasi u Rajhu.
Godine 1941. njegova jedinica je raspoređena u Ukrajinu u borbene redove. Jozef Mengele – bogato, popularno dete i izvanredan student – istakao se i na frontu hrabrošću koja se graničila sa herojstvom. Više puta je odlikovan, jednom za izvlačenje ranjenika iz zapaljenog rezervoara, i više puta pohvaljen za svoju posvećenost službi.
U januaru 1943. nemačka vojska se predala kod Staljingrada. Tog leta, još jedna nemačka vojna jedinica je uništena kod Kurska. Između dve bitke, tokom ofanzive kod Rostova, Mengele je teško ranjen i postao nesposoban za dalju akciju.
Foto: Pixabay
Otpremljen je kući u Nemačku, gde se ponovo povezao sa svojim starim mentorom fon Veršuerom. Dobio je značku za ranjavanje, unapređenje u kapetana i doživotni zadatak: u maju 1943. Mengele se prijavio na dužnost u koncentracioni logor u Aušvicu.
Mengele je stigao u Aušvic u periodu njegove transformacije. Logor je dugo bio mesto prinudnog rada ratnih zarobljenika i begunaca, ali je na zimu između 1942-43 godine, ubrzano postajao logor smrti, usredsređen na podlogor Birkenau, gde je Mengele bio raspoređen kao medicinski oficir.
Zbog pobuna i zatvaranja u logorima Treblinka i Sobibor, i sa pojačanim tempom programa ubijanja širom Istoka, Aušvic je bio veoma zauzet, a Mengele je bio u središtu te akcije.
Izveštaji koje su kasnije dali i preživeli i čuvari opisuju Jozefa Mengelea kao entuzijastičnog člana osoblja koji se dobrovoljno javljao za dodatne dužnosti, rukovodio operacijama koje su tehnički bile iznad njegovog platnog razreda i činilo se da je bio prisutan skoro svuda istovremeno.
Ambulanta smrti
Od svakog lekara u svom delu kampa se zahtevalo da se smeni kao službenik za selekciju – podelivši pristigle pošiljke između onih koji su trebali da rade i onih koji su odmah morali u gasne komore – i mnogi su smatrali da je posao depresivan. Jozef Mengele ga je obožavao i uvek je bio spreman da preuzme smene drugih doktora na rampi za dolazak.
Rukovodio je ambulantom u kojoj su pogubljavani bolesnici, pomagao je drugim lekarima, nadgledao medicinsko osoblje i sprovodio sopstveno istraživanje među hiljadama zatvorenika koje je lično birao za program eksperimenta nad ljudima.
Foto: Pixabay
Eksperimenti koje je sprovodio bili su toliko surovi da je na neke teško i pomisliti. Motivisan i podstaknut za njega morem osuđenih ljudskih bića koji su mu stavljeni na raspolaganje, Mengele je nastavio posao koji je započeo u Frankfurtu proučavanje uticaja genetike na različite fizičke osobine.
Jednojajčani blizanci su mu bili najinteresantniji za ovakva istraživanja jer imaju identične gene. Sve razlike između njih, dakle, moraju biti rezultat spoljašnjih i faktora sredine.
Mengele je "uzimao" stotine parova blizanaca, najčešće dece, i ponekad provodio sate mereći različite delove njihovih tela. Često bi jednom od blizanaca ubrizgavao misteriozne supstance i pratio bolest koja bi usledila. Stavljao je stege deci na udove kako bi izazvao gangrenu, ubrizgavao im je boju u oči koje bi posle smrti osobe slao u laboratoriju za patologiju u Nemačkoj.
Kada bi ispitanik preminuo, drugi blizanac bi odmah bio ubijen injekcijom hloroforma u srce, a onda bi zajedno bili secirani radi poređenja. Jednom prilikom, Jozef Mengele je na ovaj način ubio 14 parova blizanaca i proveo besanu noć vršeći obdukcije svojih žrtava.
Uprkos svim svojim metodičnim radnim navikama, Mengele je bio impulsivan. Tokom jedne selekcije — kada pri dolasku u logor stražari određuju ko ide na prinudan rad a ko ide u smrt — jedna žena srednjih godina, koja je izabrana za rad, odbila je da se odvoji od svoje 14-godišnje ćerke, kojoj je dodeljena smrt. Dok se otimala ogrebala je po licu čuvara koji je pokušao da ih razdvoji. Tada je stigao Mengele. Upucao je i majku i devojčicu, a selekciju zaustavio i sve pridošlice poslao u gasnu komoru.
Drugom prilikom, doktori iz Birkenaua su raspravljali oko toga da li dečak kog su svi voleli ima tuberkulozu. Mengele je izašao iz sobe i vratio se sat ili dva kasnije, izvinio se zbog svađe i priznao da je pogrešio. A kako je shvatio da je pogrešio? Tokom odsustva, upucao je dečaka, secirao ga i nije pronašao tragove bolesti.
Godine 1944. poletnost i entuzijazam su mu doneli rukovodeću poziciju u logoru. U ovom svojstvu, bio je odgovoran za mere javnog zdravlja u kampu, pored sopstvenog istraživanja koje nije prekidao.
Edi Jaku koji je preživeo Aušvic i strahote Holokausta u Drugom svetskom ratu i prošle godine objavio svoje memoare pod nazivom "Najsrećniji čovek na svetu" preminuo je danas u Sidneju u 102. godini
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Edi Jaku koji je preživeo Aušvic i strahote Holokausta u Drugom svetskom ratu i prošle godine objavio svoje memoare pod nazivom "Najsrećniji čovek na svetu" preminuo je danas u Sidneju u 102. godini
Darko Mladić, sin pokojnog srpskog generala Ratka Mladića, otkrio je danas na konferenciji za medije detalje o sahrani svog oca, ali i o uzrocima njegove smrti.
Nova i izuzetno opasna ofanziva na srpski identitet, istoriju i teritorijalni integritet ponovo se razbuktava, a na meti autošovinista i inostranih centara moći opet se našla naša severna pokrajina.
U trenucima kada celokupan srpski narod sa tugom i poštovanjem odaje počast i čuva sećanje na generala Ratka Mladića, koji je svoj život i slobodu položio u temelje Republike Srpske da bi spasao naš narod od potpunog zatiranja, neophodno je podsetiti javnost na to ko su i šta uče oni koji bi danas da ruše Srbiju.
Marija Pavković, ćerka pokojnog generala Nebojše Pavkovića, gostujući u Info jutru rekla je da je plakala dok je gledala scene sa aerodroma kada je avion sa telom generala Ratka Mladića stigao u Srbiju.
Informer televizija nastavila je celodnevnu dominaciju i u udarnom večernjem terminu - "Srpski dnevnik" bio je najgledanija televizijska emisija u Srbiji!
Televizija Informer bila je ubedljivo najgledanija tokom čitavog dana, a ogromnu pažnju publike privukao je program posvećen dolasku posmrtnih ostataka generala Ratka Mladića.
Arno Gujon, direktor Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju gostujući u Info jutru govorio je o teškom položaju Srba na Kosovu i Metohiji, pa otkrio šta je njega privuklo da postane naš državljanin.
Na društvenim mrežama osvanuo je snimak koji je izazvao oštre reakcije javnosti, a na kojem se vide devojčice za koje se sumnja da su prethodno pokušale da ukradu robu iz jedne prodavnice u beogradskom naselju Mirijevo.
Prvi humanoidni roboti kompanije "Mint", čija je proizvodnja počela u Šapcu, sišli su sa proizvodne trake, a planirano je dalje širenje kapaciteta na više od 200 radnih mesta.
Ruski avion Iljušin, stacioniran na niškom aerodromu, uključio se u gašenje požara koji je tokom prepodneva buknuo na Suvoj planini, iznad belopalanačkog sela Kosmovac.
Policijski službenici Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo uhapsili su 18-godišnjeg E. I., zbog sumnje da je počinio ubistvo u sarajevskom naselju Gorica.
Novinar Mladen Mijatović objavio je snimak hapšenja osumnjičenog piromana S. J. (32), koji je, kako se sumnja, skoro tri nedelje bežao od policije nakon serije paljenja automobila na području Futoga i Novog Sada.
Prvo osnovno javno tužilaštvo u Beogradu je u četvrtak, 3. septembra odredilo zadržavanje od 48 sati za N. J. (25) zbog sumnje da je izvršio produženo krivično delo teška krađa.
Film "Kum" pruža mnoge životne lekcije o moći, lojalnosti i porodici, koje su i danas relevantne za svakog ko želi da razume dinamiku uspeha i ljudskih odnosa.
Nezapamćeno i stravično višestruko ubistvo dogodilo se u gradu Atizapan de Saragosa u Meksiku, gde su vlasti u stanici policije i javnosti objavile jezive detalje masakra.
Američki glumac Nikolas Kejdž u predstojećem akcionom filmu "Fortitude" igra špijuna Duška Popova, po kome je britanski pisac Jan Fleming zasnovao lik čuvenog agenta Džejmsa Bonda.
Manekenka Stela Maksvel napravila je pravu pometnju na crvenom tepihu Filmskog festivala u Veneciji. Odevna kombinacija koju je ponela bila je glavna tema modnh kritičara.
Ljuska oraha sadrži sok koji može ostaviti tvrdokorne fleke na koži, u nijansama od žute do tamnosmeđe ili gotovo crne. Srećom, postoji nekoliko jednostavnih načina da uklonite ove mrlje sa ruku i to uz pomoć sode bikarbone i limuna.
Evija je idealna za odmor u septembru, jer je vreme uglavnom još uvek dovoljno toplo za plažu i kupanje, dok su gužve znatno manje nego u julu i avgustu.
Tamara Kalinić pojavila se na crvenom tepihu u Veneciji i glamuroznim izdanjem i otvorenom haljinom, koja je jedva zadržavala grudi, privukla brojne poglede.
Ako tražite brz i jednostavan desert koji se ne peče, torta sa ćeten alvom je odličan izbor. Ekipa magazina je probala, a rezultat je kremasta i preukusna poslastica kojoj je teško odoleti.
Voditeljka Jovana Jeremić najavila je da će jutarnji program u znak protesta voditi gola, ukoliko komentari na račun duge haljine koju je nosila nastave da se nižu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.