Čuveni američki diplomata je još pre osam godina analizirao situaciju u Ukrajini i predložio načela za rasplet krize u toj zemlji. Tada je naveo da Ukrajina ne treba da uđe u NATO
Rat u Ukrajini je ušao u drugu nedelju. Henri Kisindžer, američki političar i diplomata, pre osam godina analizirao je situaciju u Ukrajini i predložio načela za rasplet krize u toj zemlji. Naveo je da Ukrajina ne treba da uđe u NATO već da treba da ima pravo da slobodno bira svoje ekonomsko i političko udruživanje.
Ovako je pisao u Vašington postu Henri Kisindžer baš na današnji dan, 5. marta 2014.
Javna diskusija o Ukrajini je sva o konfrontaciji. Ali znamo li kuda idemo? U životu sam video četiri rata koja su počela sa velikim entuzijazmom i javnom podrškom, svi za koje nismo znali kako da ih završimo i od kojih smo se u tri jednostrano povukli. Test politike je kako se ona završava, a ne kako počinje.
Prečesto se ukrajinsko pitanje postavlja kao obračun - da li će se Ukrajina pridružiti Istoku ili Zapadu? Ali ako Ukrajina želi da preživi i napreduje, ona ne sme da bude ispostava nijedne strane protiv one druge, trebalo bi da funkcioniše kao most između njih.
Rusija mora da prihvati da bi pokušaj da primora Ukrajinu da dobije status satelita, i time ponovo pomeri ruske granice, osudilo Moskvu na to da ponovi sopstvenu istoriju samoispunjenih ciklusa recipročnih pritisaka sa Evropom i Sjedinjenim Američkim Državama.
Zapad mora da shvati da za Rusiju Ukrajina nikada ne može biti samo strana zemlja. Ruska istorija je počela u onome što se zvalo Kijevska Rusija. Odatle se širila ruska religija. Ukrajina je vekovima bila deo Rusije, a njihove istorije su se pre toga preplitale.
Foto: Reuters/Fotoilustracija
Neke od najvažnijih bitaka za rusku slobodu, počev od Poltavske bitke 1709. godine, vođene su na ukrajinskom tlu. Crnomorska flota, rusko sredstvo za projektovanje moći u Sredozemnom moru, zasniva se na dugoročnom zakupu u Sevastopolju, na Krimu.
Čak su i poznati disidenti, poput Aleksandra Solženjicina i Josifa Brodskog, insistirali na tome da je Ukrajina sastavni deo ruske istorije i, zaista, Rusije.
Evropska unija mora da prizna da su njena birokratska tromost i podređivanje strateškog elementa domaćoj politici u pregovorima o odnosima Ukrajine sa Evropom, doprineli pretvaranju pregovora u krizu. Spoljna politika je umetnost utvrđivanja prioriteta.
Ukrajinci su odlučujući element. Oni žive u zemlji sa složenom istorijom i višejezičnim sastavom.
Zapadni deo je uključen u Sovjetski Savez 1939. godine, kada su Staljin i Hitler podelili plen. Krim, čijih 60 odsto stanovništva čine Rusi, ušao je u sastav Ukrajine tek 1954. godine, kada ga je Nikita Hruščov, rođeni Ukrajinac, poklonio u čast proslave 300. godišnjice ruskog sporazuma sa kozacima.
Zapad je uglavnom katolički. Na istoku su uglavnom ruski pravoslavci. Zapad govori ukrajinski, na istoku se uglavnom govori ruski. Svaki pokušaj jednog krila Ukrajine da dominira nad drugim, kao što je bio obrazac, na kraju bi doveo do građanskog rata ili raspada.
Tretiranje Ukrajine decenijama kao dela za sukobljavanje između Istoka i Zapada, uništilo bi svaku perspektivu da se Rusija i Zapad, posebno Rusija i Evropa, uvedu u sistem međunarodne saradnje.
Ukrajina je nezavisna samo 23 godine, prethodno je još od 14. veka bila pod nekom stranom vlašću. Nije čudno to što njeni lideri nisu stekli veštinu za postizanje kompromisa, a još manje onu za istorijsku perspektivu.
Ukrajinska politika nakon sticanja nezavisnosti pokazuje da koren problema leži u nastojanju ukrajinskih političara da nametnu svoju volju neposlušnim delovima zemlje, prvo od strane jedne, a zatim i druge frakcije.
To je suština sukoba Viktora Janukoviča i njegovog glavnog političkog rivala Julije Timošenko. Oni predstavljaju dva krila Ukrajine i nisu bili voljni da dele vlast.
Mudra politika Sjedinjenih Američkih Država prema Ukrajini tražila bi način kako da dva dela ove zemlje uzajamno sarađuju. Treba da tražimo pomirenje, a ne dominaciju neke frakcije.
Rusija i Zapad, niti razne frakcije u Ukrajini, nisu delovali prema ovom principu. Svaki je pogoršavao situaciju. Rusija ne bi mogla da nametne vojno rešenje, a da se ne izoluje u trenutku kada su mnoge njene granice već nesigurne, ugrožene.
„SAD treba da izbegnu da tretiraju Rusiju kao otpadnika"
Za Zapad, demonizacija Vladimira Putina nije politika, to je alibi za odsustvo iste.
Putin bi trebalo da shvati da bi, bez obzira na njegove pritužbe, politika vojnog nametanja proizvela još jedan hladni rat.
Sa svoje strane, Sjedinjene Američke Države treba da izbegnu da tretiraju Rusiju kao otpadnika kojeg će strpljivo podučavati pravilima ponašanja koje je uspostavio Vašington.
Putin je ozbiljan strateg, na premisama ruske istorije. Razumevanje vrednosti i psihologije SAD nisu mu jača strana. Ni razumevanje ruske istorije i psihologije nije bila jača strana kreatora američke politike.
Foto: Tanjug/Pixabay/fotomontaža
Lideri svih strana treba da se vrate ispitivanju onoga šta treba da budu rezultati, a ne da se takmiče u nastupu.
Predlog načela za rasplet krize u Ukrajini
Evo moje ideje o rezultatima koji su kompatibilni sa vrednostima i bezbednosnim interesima svih strana:
1. Ukrajina treba da ima pravo da slobodno bira svoje ekonomsko i političko udruživanje, uključujući i Evropu.
2. Ukrajina ne treba da uđe u NATO, stav je koji sam zauzeo i pre sedam godina, kada je ovo poslednji put i iskrslo.
3. Ukrajina bi trebalo da bude slobodna da formira bilo koju vladu koja je u skladu sa izraženom voljom svog naroda. Mudri ukrajinski lideri bi se potom opredelili za politiku pomirenja između različitih delova svoje zemlje.
Na međunarodnom planu, trebalo bi da zauzmu stav koji se može uporediti sa onim u Finskoj. Ta nacija ne ostavlja nikakvu sumnju u svoju žestoku nezavisnost i sarađuje sa Zapadom u većini oblasti, ali pažljivo izbegava institucionalno neprijateljstvo prema Rusiji.
4. Nespojivo je sa pravilima postojećeg svetskog poretka da Rusija pripoji Krim. Ali trebalo bi da bude moguće da se odnos Krima i Ukrajine stavi na manje tešku osnovu. U tom cilju Rusija bi priznala suverenitet Ukrajine nad Krimom.
Ona bi trebalo da ojača autonomiju Krima na izborima održanim u prisustvu međunarodnih posmatrača. Proces bi uključivao otklanjanje svih nejasnoća o statusu Crnomorske flote u Sevastopolju.
„Načela neće biti prijatna za sve strane"
Ovo su načela, a ne recepti. Ljudi koji poznaju region znaće da neće svi biti prijatni za sve strane. Ovaj test nije o apsolutnom zadovoljstvu, već uravnoteženom nezadovoljstvu.
Ukoliko se neko rešenje, zasnovano na ovim, ili sličnim načelima ne bude postiglo, pomeranje ka sukobu će se ubrzati. Uskoro će doći vreme za to.
Ruski predsednik Vladimir Putin spreman je za mir sa Ukrajinom ukoliko budu stvoreni odgovarajući uslovi, izjavio je danas specijalni izaslanik američkog predsednika Džared Kušner tokom trilateralnih pregovora Rusije, SAD i Ukrajine u Abu Dabiju.
Visoka predstavnica Evropske unije (EU) za spoljne poslove i bezbednosnu politiku Kaja Kalas izjavila je danas da SAD već gotovo dve godine pokušavaju da nateraju Ukrajinu na kapitulaciju i ocenila da je evropska podrška jedini razlog zbog kojeg Kijev i dalje može da se odupire Rusiji.
Američki pregovarači pokrenuli su, nakon poslednje runde mirovnih pregovora sa Rusijom u Abu Dabiju, pitanje mogućeg povlačenja Ukrajine sa teritorije Donbasa, u zamenu za članstvo u NATO-u, izjavio je danas ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov oštro je odgovorio na pitanje zbog čega Moskva ne dozvoljava evropskim predstavnicima da učestvuju u mirovnim pregovorima o Ukrajini u Abu Dabiju, iako su brojne evropske delegacije već doputovale u Ujedinjene Arapske Emirate.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da se sastao sa specijalnim izaslanikom ruskog predsednika Vladimira Putina Kirilom Dmitrijevim i dodao da se nije sastao sa ukrajinskom delegacijom.
Specijalni predstavnik predsednika Rusije za investicionu i ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kiril Dmitrijev i ombudsman Jana Lantratova predstavljaće Rusiju 5. novembra na sastanku sa prvom damom SAD Melanijom Tramp, "ako se reše sva logistička pitanja", saopštio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Prva dama Sjedinjenih Američkih Država Melanija Tramp okupiće u četvrtak, 5. novembra, predstavnike Rusije i Ukrajine u Beloj kući, povodom postizanja prekida vatre u gradu Oleški i okolnom delu Hersonske oblasti, saopštila je danas Bela kuća.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Potpredsednica GO SNS-a i v.d. predsednika Republike Ana Brnabić oštro je reagovala na društvenoj mreži Iks povodom skandaloznih priloga i laži kojima je otvoren Dnevnik 2 na Radio-televiziji Srbije.
Dekan Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja Patrik Drid na današnjoj vanrednoj sednici Nastavno-naučnog veća u Novom Sadu nije razrešen sa mesta dekana.
Član Predsedništva SNS-a, Milenko Jovanov, oglasio se na društvenoj mreži Iks i jednom rečenicom pokazao razliku između demokratskih standarda koje je poštovao Aleksandar Vučić dok je bio na vlasti i aktuelnih poteza nove skupštinske većine uoči sutrašnje konstitutivne sednice Narodne skupštine Republike Srbije.
Lider SNS-a Miloš Vučević oglasio se putem svog Instagram naloga povodom izjave predsednika Demokratske stranke Srđana Milivojevića da će rad SNS-a morati da bude zabranjen.
Asocijacija novinara Srbije (ANS) najoštrije je osudila pokušaje da se novinari u Srbiji ućutkaju sudskim postupcima, zabranama rada i političkim etiketiranjem.
Takmičarka "Exatlona" Ivana Ivanović je izgubila u borbi za život i ispala iz takmičena, sada je otkrila da ne žali zbog ispadanja, već da joj je drago.
U ćilibaru iz Mjanmara pronađen je fosil bogomoljke star oko 98 miliona godina, koji predstavlja najstariji poznati dokaz oponašanja biljaka kod ovih insekata. Posebnost ovog primerka je trbuh sa strukturama koje izgledom podsećaju na listove drevne biljke.
Nedaleko od Zlatibora, u selu Rožanstvo, nalazi se Tošina banja, mesto koje privlači pažnju kako zbog svog prirodnog izvora mineralne vode, tako i zbog neobičnog zdanja koje izgleda poput zamka iz bajke.
Policija je po nalogu tužilaštva počela sa hapšenjem osoba sa snimka nadzornih kamera od 21. oktobra u sobi u kojoj je kao pacijent bio smešten Kristijan Josip Periš (32), a za čiju su smrt osumnjičena četiri medicinska tehničara.
Po nalogu javnog tužioca Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, policijski službenici PS Zemun doneli su rešenje o zadržavanju do 48 časova osumnjičenom M.Ž. (31) zbog sumnje da je izvršio krivično delo ugrožavanje sigurnosti.
Šamčanin R.B. osumnjičen je da je oko tri meseca u svojoj kući za vreme držanja privatnih časova iz sviranja klavijature, u više navrata ostvarivao fizičke neželjene kontakte sa maloletnicom (14), a za njega je predložen pritvor zbog sumnje da je počinio krivično delo obljuba sa detetom mlađim od petnaest godina.
U Višem sudu u Nišu danas je nastavljano o suđenje roditeljima dečaka M. M. (13) iz Niške Banje koji je osumnjičen da je 5. oktobra 2023. godine na tavanu porodične kuće ubio svog vršnjaka Andreja Simića, a u znak podrške porodici ubijenog dečaka, stanovici Niške Banje organizovali su skup podrške u parku ispred zgrade suda.
Serija "Pupin", posvećena životu i delu jednog od najznačajnijih srpskih naučnika Mihajla Pupina, premijerno je prikazana prošlog petka na RTS-u, ali umesto očekivanih pohvala, na društvenim mrežama usledio je talas kritika.
Jedan od najvećih srpskih pesnika i slikara 19. veka, Đura Jakšić, imao je život ispunjen umetnošću, boemstvom, ali i sukobima sa moćnicima svog vremena.
Ispred kuće pevačice Aleksandre Prijović i Filipa Živojinovića jutro nakon paljenja džipa nalazi se obezbeđenje koje porodicu čuva nakon sinoćne drame.
Atina Tošić, ćerka pevačice Jelene Karleuše, privukla je pažnju na društvenim mrežama nakon što je na svom Instagram profilu objavila fotografiju na kojoj je pokazala još jedno veoma luksuzno izdanje.
Kada je pre nekoliko meseci zapevao na trgu u Kraljevu kao gost Aleksandra Ace Sofronijevića i njegovog orkestra, Milanče Radosavljević je sa kraljevačkom publikom podelio veče koje je ostalo u lepom sećanju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.