Lideri evropskih zemalja, američkih saveznika, i stručnjaci za geopolitiku su "zbunjeni" izjavama američkog predsednika Džozefa Bajdena iz kojih proizilazi da je ratni cilj Vašingtona u ukrajinsko-ruskom sukobu promena vlasti u Moskvi, jer to evropski saveznici smatraju "suprotnim naporima Zapada da se ne pruži opravdanje za zaoštravanje ruske vojne akcije u Ukrajini"
To danas piše francuski list "Figaro", a svi evropski mediji ukazuju i na izjave francuskog predsednika Emanuela Makrona i nemačkog kancelara Olafa Šolca da je ključno rat u Ukrajini preokrenuti ka obustavi vatre i pregovorima, pa je zato nužno i razgovarati s čelnicima vlasti i u Kijevu i u Moskvi.
U ime EU se od Bajdenovog "ratnog cilja" ogradio i visoki predstavnik Žozep Borel, naglasivši da "mi ne težimo promeni režima, jer su ruski gradjani ti koji treba da odluče (ako žele promenu režima), ako oni, naravno, to mogu da odluče".
Ugledni nemački analitičar, novinar nemačkog izdanja "Fajnenšel tajmsa", Volfgang Munšau postavlja pitanje da li Bajdenova izjava znači i da Evropljani sad znaju koji im je strategijski cilj u podršci Kijevu u ukrajinskom ratu.
Munšau predočava da bi taj cilj značio da se kreće u rušenje režima koji ima strategijsku nuklearnu moć i postavlja pitanje "da li pretnja Putinu može da se protumači kako kome padne na pamet:kao trabunjanje nekog senilnog predsednika, ili je to objava rata"?
"Prva stvar koju lideri Evropske unije moraju da učine jeste da se jasno usredsrede i odluče medju sobom šta je tačno naš cilj u ovom ratu", ukazuje nemački analitičar.
"To jeste iznenadjujuće složeno pitanje s mnogim mogućim odgovorima...da li zaista želimo promenu (ruskog) režima, da li želimo da Putin bude zvanično poražen", pita Munšau.
I predočava da "sa evropskog vidika ništa dobro ne može doći od trućanja nekog američkog predsednika o promeni režima u Rusiji zato što to sobom nosi mogućnost nuklearnog rata u Evropi".
Makron će danas ponovo razgovarati telefonom s ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u pokušaju da se nadje osnov za suštinske pregovore o prekidu rata u Ukrajini, ali evropski mediji i analitičari postavljaju pitanje da li američki saveznici u EU i NATO znaju jasno šta je cilj velikog i višegodišnjeg američkog angažovanja u Ukrajini.
Tako se ukazuje i na to da je Bajden u Varšavi održao pravi "ratni savet" s poljskim predsednikom Dudom, šefovima diplomatija i ministrima odbrane SAD i Ukrajine, ali bez prisustva drugih ključnih evropskih saveznika, rekavši prvi put i da Amerikanci obučavaju ukrajinske vojnike u Poljskoj.
Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg je takodje rekao da su NATO stručnjaci obučili i opremili najsavremenijim oružjem "desetine hiljada ukrajinskih vojnika", a, kako su preneli i mediji, čime je rukovodio američki general Dučič.
Bajdenove izjave u Varšavi su, doduše , pokušali da neubedljivo opovrgnu zvaničnici u Vašingtonu, kao uostalom i da Bajden nije rekao to što je rekao, odnosno da "Putin ne može ostati na vlasti", već da je to samo njegov "moralni stav" a ne zvanična politika i cilj Vašingtona.
Francuski list "Mond" sažima veliku nedoumicu Evropljana u pogledu onoga što oni mogu i treba da učine da se okonča rat u Ukrajini u zaključak da "Zapadnjaci žele da zaustave rat a da u njemu ne učestvuju... Oni ne žele da budu direktno uvučeni u taj sukob, niti da se liše ruskog gasa".
Medinskije nakon završetka pregovora najavio da će Rusija razmotriti ukrajinske predloge, kao i da će o njima će biti obavešten ruski predsednik Vladimir Putin
Ne vidim kratkoročno rešenje za nestašicu raketa Patriot američke proizvodnje u Ukrajini, kaže Robin Niblet, istaknuti saradnik u Četam hausu, britanskom tink-tenku specijalizovanom za međunarodne poslove.
Ukrajinski i američki stručnjaci rastavljaju ostatke ruske balističke rakete srednjeg dometa „Orešnik“, upotrebljene u udaru na Belu Crkvu u Kijevskoj oblasti, a prvi rezultati otkrili su ono čemu se na Zapadu nisu nadali - projektil je napravljen gotovo bez zapadnih i kineskih delova.
SAD očekuju da će u narednim nedeljama biti preduzeti novi koraci ka obnovi pregovora između Rusije i Ukrajine, izjavio je američki državni sekretar Marko Rubio
Američki predsednik Donald Tramp promenio je mišljenje o Rusiji, a pobedu u SAD je odnela politička struja koja veruje da rat u Ukrajini može da bude nastavljen pod uslovima povoljnijim za Vašington – uz veći evropski račun i manji direktni američki teret.
Američki Senat odobrio je u drugom proceduralnom glasanju predlog zakona kojim se uvode nove sankcije Rusiji i Iranu, čime je inicijativa prošla još jednu važnu fazu zakonodavnog procesa.
Ruski precizni udari izolovali su Odesu od ostatka Ukrajine, rekao je profesor Univerziteta u Čikagu Džon Miršajmer na Jutjub kanalu britanskog voditelja Pirsa Morgana.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski postigao je podvig u Vašingtonu koji je pre samo godinu dana izgledao gotovo nemoguć – ubedio je američko političko rukovodstvo da Kijev ima realne šanse da pobedi u ratu protiv Rusije, piše Politiko.
U slučaju direktnog rata u Evropi, Rusija prvi udar ne bi usmerila na evropske države, već na teritoriju Sjedinjenih Američkih Država (SAD), ocenio je bivši šef izraelske specijalne službe „Nativ“ i stručnjak za međunarodnu bezbednost Jakov Kedmi.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Medinskije nakon završetka pregovora najavio da će Rusija razmotriti ukrajinske predloge, kao i da će o njima će biti obavešten ruski predsednik Vladimir Putin
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić boravio je danas na jugozapadu Srbije. On je posetu započeo u Prijepolju, a zatim je obišao veliki broj lokacija u Priboju i Novoj Varoši.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević pokazao je u Kolegijumu naše televizije fotografiju koju su napravili pripadnici GOSI službe, a na kojoj se se vidi šta je u centru Beograda danas radio tajkun Dragan Đilas, dok je predsednik Aleksandar Vučić obilazio Srbiju i razgovarao sa narodom.
Poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Milenko Jovanov u nekoliko rečenica rasturio je nekadašnjeg predsednika Srbije Borisa Tadića, koji se na društvenoj mreži Iks ostrvio na šefa naše države Aleksandra Vučića i politiku vladajuće partije.
Ministar za evropske integracije Nemanja Starović izjavio je danas da je cilj da do kraja 2027. godine Srbija bude spremna za pristupanje šengenskom prostoru i naveo da je za otvaranje Klastera 3, najvažnije priznanje to što je Evropska komisija početkom jula dala šestu uzastopnu preporuku, naglasivši da ta institucija ima adekvatne mehanizme da na meritoran način proceni ispunjenost obaveza.
Načelnik Sektora za vanredne situacije Luka Čaušić izjavio je danas da je situacija sa požarima u Deliblatskoj peščari trenutno mirnija i da su naselja za sada bezbedna, naročito naselje Šumarak koje je veoma bilo izloženo riziku od požara.
Manastir Palja važi za najstariju svetinju u ovom kraju, gde je poslednju noć u Srbiji proveo Sveti Sava, a poznat je i po izvorima koji leče bolest i sterilitet.
Nakon što se pojavila informacija da je kamion ušao u suprotnu traku na auto-putu Šabac-Loznica, lokalni mediji prenose da je došlo do kvara na vozilu, zbog čega je kamion ostao zaustavljen na kolovozu.
Aleksandra Stefanović i Miloš Gvozdenović odlučili su da svoje sudbonosno "da" izgovore u Guči, prestonici trube, i to u Crkvi Svetog arhangela Gavrila, mestu koje je snažno povezano sa tradicijom i istorijom Dragačevskog sabora trubača.
Smrtna kazna u Srbiji ukinuta je 2002. godine kada je veliki broj najsurovih i najmonstruoznijih ubica promenom zakona umesto pred streljačkim strojem završio u zatvoru na 40 godina.
Policija u Bečeјu, u saradnji sa Osnovnim јavnim tužilaštvom u Bečeјu, uhapsila je D. P. (30) iz okoline tog mesta, zbog sumnje da јe počinila tešku krađu.
Nestanak Nikole Mitića 10. avgusta 2020. godine isprva je tretiran kao običan slučaj nestale osobe, kada je porodica objavila njegovu fotografiju u javnosti, verujući da je reč o misterioznom nestanku.
Svrab, peckanje i neprijatan vaginalni sekret mogu da se povuku nakon terapije, ali kod mnogih žena kandida se ubrzo ponovo javlja. Razlog pritom nije uvek samo sama gljivica - određene navike i okolnosti pogoduju njenom ponovnom razvoju
Redakcija Informera došla do informacije da je Ava Karabatić danas viđena u Urgentnom centru u Beogradu, gde je, prema saznanjima do kojih smo došli, potražila lekarsku pomoć zbog vidljivih povreda na glavi i licu, a ona nam je sve to i potvrdila.
Popularna voditeljka Jovana Jeremić oglasila se na svom Instagram profilu veoma emotivnom objavom posvećenom svom pokojnom ocu, koja je privukla veliku pažnju javnosti i mnoge ostavila bez teksta.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.