Bezbednosna struktura NATO nikad nije delovala krhkije nego ovog proleća, posebno kad se posmatra iz ugla Litvanije, zemlje koja se dugo smatrala “Ahilovom petom” alijanse
Nezavisna republika od 1990, najjužnija od tri baltičke države graniči se sa ruskom saveznicom Belorusijom na istoku i ruskom enklavom Kalinjingrad na zapadnom boku, piše “Gardijan”.
Na ruskoj televiziji stručnjaci su otvoreno urgirali Kremlj da eskalira napad na Ukrajinu uvođenjem vojnog koridora duž područja Suvalki – kratke litvanske granice sa Poljskom – i time odseku Baltik od drugih NATO saveznica.
- Do prošlog novembra ruska vojska je bila prilično daleko od granica NATO. Sada je vojna aktivnost veoma blizu. Uz to, Litvanija leži između teritorije Belorusije i Kalinjingrada, što nas dovodi u stratešku situaciju koja je, takoreći, interesantna – rekao je Gabrijelius Landsbergis, ministar spoljnih poslova Litvanije.
Litvanski ministar odbrane Arvidas Anušauskas rekao je u četvrtak da Rusija već ima nuklearno oružje u baltičkom regionu, i da je ono raspoređeno u Kalinjingradu još pre početka ruske invazije. Predsednik ove baltičke zemlje je još početkom februara, dok su rasli strahovi od invazije na Ukrajinu, rekao da će zatražiti od Sjedinjenih Država da trajno stacioniraju trupe u Litvaniji. Viljnus je takođe saopštio početkom aprila da je u potpunosti prekinuo uvoz gasa iz Rusije i da je prva od 27 zemalja Evropske unije koja se oslobodila energetske zavisnosti od Moskve. U martu je litvanski parlament jednoglasno usvojio rezoluciju kojom se poziva na uspostavljanje zone zabrane letova iznad Ukrajine, pridruživši se apelu zemljama poput Estonije i Slovenije.
Od 2016, nakon ruske aneksije Krima, borbene grupe za “pojačano istureno prisustvo” (EFP) stacionirane su u četiri članice NATO-ovog istočnog boka – Poljska, Estonija, Litvanija i Letonija. Rat u Ukrajini naterao je alijansu da dodatno ojača svoju prisutnost u regionu, sa multinacionalnim bataljonima za slanje u Rumuniju, Bugarsku, Mađarsku i Slovačku.
Dok je američki predsednik Džo Bajden uoči invazije na Ukrajinu najavio slanje dodatnih trupa u Estoniju, Letoniju i Litvaniju, vojno prisustvo u Litvaniji se povećalo sa oko 1.200 na 1.600 vojnika i pojačano je novom opremom, poput laganog mobilnog protivvazdušnog sistema “ozelot” nemačke vojske, koji se može koristiti za zaštitu aerodrome od vazdušnih napada. Funkcija ovih vojnih jedinica ostaje podsetnik tvrdolinijašima u Kremlju da će invazija na ono što oni vide kao odmetnute secesionističke nacije bivšeg ruskog carstva automatski izazvati vojni konflikt sa drugim zapadnim evropskim državama. Ali, u njihovom trenutnom stanju, malo je sumnje da će jedinice EFP biti pregažene, piše “Gardijan”.
Foto: Reuters
Članice NATO pripremaju na sastanak u junu u Madridu, za koji je generalni sekretar Jens Stoltenberg najavio "resetovanje", a Litvanija - zajedno sa baltičkim susedom Estonijom – poziva alijansu da prilagodi svoj stav u regionu od odvraćanja na ono što naziva “isturenom odbranom”.
- Ono što vidimo u Rusiji i Belorusiji sada je opasna zemlja sa namerom da napada druge suverene države – rekao je Landsbergis.
- To je mač sa dve oštrice – sa jedne strane, Rusija je dokazala u Ukrajini da je regionalna sila u opadanju, a sa druge još uvek može da napravi dosta štete na svom putu ka dole, jer deluje da ne brine o sopstvenim gubicima. Mi moramo da branimo baltičke države, posebno one oje su geografski interesantne Rusiji.
"Osnivački akt neodrživ"
Prema Osnivačkom aktu o međusobnim odnosima, saradnji i bezbednosti, političkom sporazumu potpisanom između NATO i Rusije 1997, postoje ograničenja na to koliko je zapadnih savezničkih trupa dozvoljeno da se razmesti na Baltiku i koliko blizu mogu da budu stacionirane do granice.
Pojačano istureno prisustvo u Litvaniji, koje čini sedam evropskih nacija, a predvodi nemački Bundesvar, mora da se rotira svakih šest meseci uz veliki napor i troškove, sa stotinama vozila koja se transportuju putem, železnicom ili vazduhom pre svake promene. Dok zemlje poput Nemačke i Velike Britanije ostaju posvećene osnivačkom aktu, Litvanija i druge države iz regiona kažu da dokument više nije održiv kao sporazum.
- Smatramo ga ništavnim nakon onog što je Rusija uradila. Nova stvarnost koju moramo da prihvatimo je da sporazumi koje je izgradili staro bezbednosno okruženje sa Rusijom više ne postoje. Moramo da pogledamo to novim očima. Mora da postoji stalno vojno prisustvo sa svime što je potrebno za odbranu neba, mora i kopna baltičkih država – istakao je Landsbergis.
Evropa je oprezna, izbegava da Putina nazove zločincem, zazire se od bilo kakve ideje o najavi smene režima, a genocid se za sada ne čini kao ideja iza koje bi stajali... Sve ovo je poslednjih dana mirno izjavio američki predsednik Džo Bajden. Skoro svake nedelje pruža nove stotine miliona dolara za pomoć Ukrajini sa oružjem
Rusija bi mogla da upotrebi nuklearno oružje u eventualnom sukobu sa evropskim članicama NATO-a ukoliko Sjedinjene Američke Države odustanu od vojne zaštite Evrope, upozorava američki Forbs, pozivajući se na procenu stručnjaka za rusku nuklearnu politiku sa Harvardskog univerziteta Spensera Vorena.
Zapad stvara stalni mehanizam vojnog snabdevanja Ukrajine u okviru formata "Ramštajn“ i 'koalicije voljnih", izjavio je stalni predstavnik Rusije pri Organizaciji za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) Dmitrij Poljanski.
Evropske države koje se graniče sa Rusijom i Belorusijom ubrzano pripremaju stanovništvo za mogućnost velikog rata, a mere koje sprovode odavno su prevazišle jačanje vojske i nabavku naoružanja.
Rumunija je donela odluku o hitnom jačanju vojne odbrane u Crnom moru nakon serije napada na trgovačke brodove, u kojima je najmanje 30 pomoraca poginulo ili nestalo.
Sjedinjene Američke Države pripremaju novi pokušaj okončanja rata u Ukrajini, a mirovni plan koji se razmatra predviđa demilitarizovanu zonu u Donbasu, odustajanje Kijeva od članstva u NATO-u i obnovu velikih ekonomskih veza između Vašingtona i Moskve.
Ruski predsednik Vladimir Putin lično je naredio intenziviranje sabotaža i tajnih operacija protiv zemalja NATO, tvrdi američki Volstrit žurnal, pozivajući se na obaveštajne podatke SAD.
Evropske vojne snage pripremaju se za moguću misiju u Ukrajini, a prvi veliki korak biće vojne vežbe u Poljskoj, na kojima će najmanje 1.500 vojnika iz Velike Britanije, Francuske, Nemačke i Poljske uvežbavati raspoređivanje trupa i snabdevanje jedinica na terenu.
Letonska vojska proglasila je u nedelju ujutru vazdušnu opasnost u tri oblasti zemlje i zatražila od stanovništva da hitno potraži sklonište, dok su borbeni avioni NATO podignuti zbog moguće pretnje u vazdušnom prostoru.
NATO je danas „mrtvorođen organizam“ koji nije sposoban da vodi strateški rat protiv Rusije, dok je Ukrajina došla u situaciju da se više ne postavlja pitanje njenog ulaska u Alijansu, već opstanka kao nezavisne države.
Litvanija je pokrenula postupak izmene Ustava kako bi omogućila razmeštanje nuklearnog oružja na svojoj teritoriji, ponudila Sjedinjenim Američkim Državama da finansira izgradnju njihove stalne vojne baze i rasporedila dodatne vojnike na granici sa ruskom Kalinjingradskom oblašću.
Evropa je oprezna, izbegava da Putina nazove zločincem, zazire se od bilo kakve ideje o najavi smene režima, a genocid se za sada ne čini kao ideja iza koje bi stajali... Sve ovo je poslednjih dana mirno izjavio američki predsednik Džo Bajden. Skoro svake nedelje pruža nove stotine miliona dolara za pomoć Ukrajini sa oružjem
Gradonačelnica Smedereva Jasmina Vojinović odlučno i hrabro suprostavila se blokaderskom teroru i onima koji sebe nazivaju grupom građana i koji su sebe samoproglasili onima koji treba da odlučuju o nečijim ostavkama.
Ginter Felinger, NATO lobista i osvedočeni antisrbin, zagovornik nezavisnog Kosova, po svoj prilici najzadovoljniji je ishodom vanrednih parlamentarnih izbora u Srbiji na kojima je pobedila blokaderska lista.
Policija je danas upala u prostorije Niš TV i uhapsila Luku Avramovića (19), sina glavnog i odgovornog urednika te televizije Bojana Avramovića. Nedužni mladić, koji je u tom trenutku radio na televiziji, odveden je u policiju bez ikakvog objašnjenja i bez pokazanog naloga.
V. d. predsednika Srbije, Ana Brnabić, oglasila se na svom Iks nalogu i brutalno raskrinkala Studentsku listu i blokadere, koji su odmah po okončanju izbora potrčali u zagrljaj zagrebačkim medijima.
Adam Šukalo, član Srpske napredne stranke (SNS), podneo je krivičnu prijavu protiv NN lica koja su 26. oktobra sprovela jezivo nasilje nad Draganom J. Vučićevićem i zaposlenima Informera.
Radomir Saičić, jedan od lidera blokadera i, kako se čini, njihov kandidat za predsednika Srbije, fotografisao se sa Milojem Stevanovićem, poznatijim kao grešni Miloje, koji je taj nadimak dobio nakon što je pre nekoliko godina izbačen iz crkve.
Crveni tim odneo je ubedljivu pobedu rezultatom 8:2 u večerašnjem izdanju najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija, koji se emituje na Informer televiziji!
Među polovnim gradskim automobilima za 5.000 do 6.000 evra, kao najpouzdaniji izdvajaju se "citroen c1", "ford ka+" i "fijat 500", "tojota ajgo" i "pežo 108".
Policija u Beogradu, UKP, Službe za borbu protiv organizovanog kriminala, Odeljenje za suzbijanje organizovanog krijumčarenja droga, sa Odeljenjem za opservaciju i Odeljenjem za hapšenje, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, uhapsila je T.N. (48) iz Beograda zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Teža saobraćajna nezgoda dogodila se danas u popodnevnim satima na starom putu između Čačka i Kraljeva, u mestu Babsko polje, kada je vozač teretnog vozila izgubio kontrolu nad kamionom i sleteo van kolovoza.
Saobraćajna policija u Smederevu, danas oko 11 časova isključila je iz saobraćaja muškarca D.M. (36) koji je upravljao automobilom marke "mg" zbog prekoračenja brzine.
Pripadnici MUP, Uprave saobraćajne policije u Direkciji policije, presretačem su danas oko 11 časova u Smederevu zaustavili vozilo marke "MG" koje se kretalo brzinom od 157 kilometara na čas, na delu puta u naselju gde je ograničenje brzine 50 kilometara na čas.
Gitara koju je muzičar Džordž Majkl svirao u spotu za pesmu "Faith" iz 1987. godine prodata je za 215.000 evra na aukciji u Velikoj Britaniji, uprkos sporu između članova porodice njegove nekadašnje lične asistentkinje Šivon Bejli i njenog supruga, koji je predmete ponudio na prodaju.
Prelazak na 5G mrežu isplati se samo ukoliko često preuzimate velike fajlove i koristite zahtevne aplikacije, ali ako uglavnom surfujete nećete primetiti značajniju razliku.
Voditeljka Jovana Jeremić reagovala je nakon što se na društvenoj mreži Iks pojavio profil sa njenim imenom i fotografijom, sa kojeg je objavljena poruka o podršci studentima i otkrila da to nije njen profil.
Pevačica Vesna Zmijanac meta je hajke na društvenim mrežama, budući da u Sarajevu traže da joj se zabrani koncert u Zetri, a pokrenut je i poziv na bojkot, jer je pevala pesmu "Đenerale", koju Srbi posvećuju heroju Ratku Mladiću.
Pevačica Goca Lazarević sinoć je održala koncert u beogradskoj Akademiji 28, a posebnu pažnju privuklo je pojavljivanje pevačice Ane Bekute, koja joj je bila specijalna gošća.
Komentari