Bezbednosna struktura NATO nikad nije delovala krhkije nego ovog proleća, posebno kad se posmatra iz ugla Litvanije, zemlje koja se dugo smatrala “Ahilovom petom” alijanse
Nezavisna republika od 1990, najjužnija od tri baltičke države graniči se sa ruskom saveznicom Belorusijom na istoku i ruskom enklavom Kalinjingrad na zapadnom boku, piše “Gardijan”.
Na ruskoj televiziji stručnjaci su otvoreno urgirali Kremlj da eskalira napad na Ukrajinu uvođenjem vojnog koridora duž područja Suvalki – kratke litvanske granice sa Poljskom – i time odseku Baltik od drugih NATO saveznica.
- Do prošlog novembra ruska vojska je bila prilično daleko od granica NATO. Sada je vojna aktivnost veoma blizu. Uz to, Litvanija leži između teritorije Belorusije i Kalinjingrada, što nas dovodi u stratešku situaciju koja je, takoreći, interesantna – rekao je Gabrijelius Landsbergis, ministar spoljnih poslova Litvanije.
Litvanski ministar odbrane Arvidas Anušauskas rekao je u četvrtak da Rusija već ima nuklearno oružje u baltičkom regionu, i da je ono raspoređeno u Kalinjingradu još pre početka ruske invazije. Predsednik ove baltičke zemlje je još početkom februara, dok su rasli strahovi od invazije na Ukrajinu, rekao da će zatražiti od Sjedinjenih Država da trajno stacioniraju trupe u Litvaniji. Viljnus je takođe saopštio početkom aprila da je u potpunosti prekinuo uvoz gasa iz Rusije i da je prva od 27 zemalja Evropske unije koja se oslobodila energetske zavisnosti od Moskve. U martu je litvanski parlament jednoglasno usvojio rezoluciju kojom se poziva na uspostavljanje zone zabrane letova iznad Ukrajine, pridruživši se apelu zemljama poput Estonije i Slovenije.
Od 2016, nakon ruske aneksije Krima, borbene grupe za “pojačano istureno prisustvo” (EFP) stacionirane su u četiri članice NATO-ovog istočnog boka – Poljska, Estonija, Litvanija i Letonija. Rat u Ukrajini naterao je alijansu da dodatno ojača svoju prisutnost u regionu, sa multinacionalnim bataljonima za slanje u Rumuniju, Bugarsku, Mađarsku i Slovačku.
Dok je američki predsednik Džo Bajden uoči invazije na Ukrajinu najavio slanje dodatnih trupa u Estoniju, Letoniju i Litvaniju, vojno prisustvo u Litvaniji se povećalo sa oko 1.200 na 1.600 vojnika i pojačano je novom opremom, poput laganog mobilnog protivvazdušnog sistema “ozelot” nemačke vojske, koji se može koristiti za zaštitu aerodrome od vazdušnih napada. Funkcija ovih vojnih jedinica ostaje podsetnik tvrdolinijašima u Kremlju da će invazija na ono što oni vide kao odmetnute secesionističke nacije bivšeg ruskog carstva automatski izazvati vojni konflikt sa drugim zapadnim evropskim državama. Ali, u njihovom trenutnom stanju, malo je sumnje da će jedinice EFP biti pregažene, piše “Gardijan”.
Foto: Reuters
Članice NATO pripremaju na sastanak u junu u Madridu, za koji je generalni sekretar Jens Stoltenberg najavio "resetovanje", a Litvanija - zajedno sa baltičkim susedom Estonijom – poziva alijansu da prilagodi svoj stav u regionu od odvraćanja na ono što naziva “isturenom odbranom”.
- Ono što vidimo u Rusiji i Belorusiji sada je opasna zemlja sa namerom da napada druge suverene države – rekao je Landsbergis.
- To je mač sa dve oštrice – sa jedne strane, Rusija je dokazala u Ukrajini da je regionalna sila u opadanju, a sa druge još uvek može da napravi dosta štete na svom putu ka dole, jer deluje da ne brine o sopstvenim gubicima. Mi moramo da branimo baltičke države, posebno one oje su geografski interesantne Rusiji.
"Osnivački akt neodrživ"
Prema Osnivačkom aktu o međusobnim odnosima, saradnji i bezbednosti, političkom sporazumu potpisanom između NATO i Rusije 1997, postoje ograničenja na to koliko je zapadnih savezničkih trupa dozvoljeno da se razmesti na Baltiku i koliko blizu mogu da budu stacionirane do granice.
Pojačano istureno prisustvo u Litvaniji, koje čini sedam evropskih nacija, a predvodi nemački Bundesvar, mora da se rotira svakih šest meseci uz veliki napor i troškove, sa stotinama vozila koja se transportuju putem, železnicom ili vazduhom pre svake promene. Dok zemlje poput Nemačke i Velike Britanije ostaju posvećene osnivačkom aktu, Litvanija i druge države iz regiona kažu da dokument više nije održiv kao sporazum.
- Smatramo ga ništavnim nakon onog što je Rusija uradila. Nova stvarnost koju moramo da prihvatimo je da sporazumi koje je izgradili staro bezbednosno okruženje sa Rusijom više ne postoje. Moramo da pogledamo to novim očima. Mora da postoji stalno vojno prisustvo sa svime što je potrebno za odbranu neba, mora i kopna baltičkih država – istakao je Landsbergis.
Evropa je oprezna, izbegava da Putina nazove zločincem, zazire se od bilo kakve ideje o najavi smene režima, a genocid se za sada ne čini kao ideja iza koje bi stajali... Sve ovo je poslednjih dana mirno izjavio američki predsednik Džo Bajden. Skoro svake nedelje pruža nove stotine miliona dolara za pomoć Ukrajini sa oružjem
Zemlje Evropske unije i NATO-a pokušavaju da u Baltičkom moru isprobaju mehanizme kontrole i blokiranja međunarodne plovidbe, kako bi ih kasnije koristile protiv država koje Zapad smatra „nepoželjnim“, izjavio je ruski diplomata Artjom Bulatov.
Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas mogla bi da se okrene protiv ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog zbog haosa koji su, kako tvrdi, izazvali ukrajinski dronovi u Pribaltiku, rekao je kiparski novinar Alek Hristoforu ocenio je da bi š
Letonija je ponovo morala da diže avione NATO zbog drona koji je ušao u njen vazdušni prostor, a incident je odmah otvorio isto pitanje koje već mesecima nervira Rigu: kako letelice iz rata u Ukrajini uspevaju da prelete granicu članice Alijanse.
Norveška planira vojne razgovore sa Rusijom o očuvanju stabilnosti na Arktiku, u trenutku kada NATO pojačava aktivnosti u tom strateški važnom regionu, izjavio je portparol štaba Oružanih snaga Norveške Rune Harstad.
Vojni stručnjak Aleksandar Stepanov izneo je šokantnu tvrdnju da bi zajedničko lansiranje ruskih raketnih sistema „sarmat“ i „orešnik“ bilo dovoljno da u potpunosti neutrališe celokupnu vojnu infrastrukturu NATO pakta u Evropi.
Poljska vojska je saopštila da je aktivirala borbene avione, helikoptere i sisteme protivvazdušne odbrane nakon novog masovnog napada ruskih dronova na ukrajinsku teritoriju.
Finska je ušla u NATO računajući da će se Rusija urušiti i da će Helsinki iz takvog raspleta moći nešto da izvuče, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Milutin
pre 4 godine
Litvanija je sitna za Rusiju.pre će to biti poljska a saveznici neće smeti da joj pomognu
Evropa je oprezna, izbegava da Putina nazove zločincem, zazire se od bilo kakve ideje o najavi smene režima, a genocid se za sada ne čini kao ideja iza koje bi stajali... Sve ovo je poslednjih dana mirno izjavio američki predsednik Džo Bajden. Skoro svake nedelje pruža nove stotine miliona dolara za pomoć Ukrajini sa oružjem
Kramatorsk je pretrpeo jedan od najtežih ruskih udara od početka rata, tvrde zapadni monitoring-kanali koji prate dešavanja na frontu. Prema njihovim navodima, na ciljeve u gradu obrušilo se najmanje 15 vođenih avio-bombi.
Nekadašnja predsednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica svojevremeno je pred tužilaštvom sopstvenog sina Miloša Medenicu opisala kao čoveka koji se godinama bori sa zavisnošću od kokaina, koji „živi u deluzijama“, jedan dan misli da je Donald Tramp, a drugi Robin Hud, te da je više puta pokušavala da ga odvede na lečenje.
U toku je još jedan udar na predsednika Aleksandra Vučića i Srbiju, koji dolazi od islamističko-albanskog dvojca, što samo potvrđuje ono što odavno znamo.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Od davnina su naši stari verovali da kad lasta svije gnezdo pod strehom, dolazi sreća i bogatstvo u taj dom. Zato lastina gnezda ne valja dirati, ali ove ptice selice, svakog proleća se kuće iznova.
U Srbiji će biti malo do umereno oblačno sa sunčanim intervalima, a na jugu i jugozapadu Srbije se, uz više oblačnosti, posle podne ponegde očekuje kiša ili lokalni pljusak uz mogućnost grmljavine. Temperature od 5 do 23 stepena.
U nedelju, 24. maja, u manastiru Tumane svečano će biti obeležena dva velika jubileja – 90 godina od obretenja moštiju Svetog Zosima Tumanskog Čudotvorca i deset godina od obnove velike tumanske litije.
Veljko Belivuk i Marko Miljković kojima se pred sudom u Beogradu sudi za sedam ubistava, a pred Višim sudom u Podgorici za likvidacije Damira Hodžića i Adisa Spahića, zatražili su da im se omogući da suđenja u Crnoj Gori pate uživo, putem video-linka.
Na današnji dan navršava se osam godina od brutalnog ubistva Luke Stevića iz sela Jablanica kod Lopara, čije je telo pronađeno 19. maja 2018. godine, tri dana nakon nestanka. Za njegovo ubistvo optužen je, a potom i osuđen, njegov kum Đorđe Bojkić.
Krvavi tragovi, sona kiselina, spaljeni dokazi i nestanci bez objašnjenja postali su novi obrazac najtežih zločina u regionu. Iako tela žrtava nikada nisu pronađena, istražitelji sve češće uspevaju da rekonstruišu ubistva do detalja, oslanjajući se na forenziku, kamere i digitalne tragove.
Mnogi korisnici interneta smatraju da znaju kako da naprave bezbednu lozinku, ali stručnjaci za sajber bezbednost upozoravaju da su brojna pravila kojih se ljudi godinama pridržavaju danas zastarela i nedovoljna za zaštitu naloga.
Ruže mogu uspešno da se gaje i u saksijama, ali samo uz pravilnu negu i odgovarajuće uslove. Stručnjaci otkrivaju kako da vaše ruže budu bujne i pune cvetova, ali i koje greške obavezno treba izbegavati.
Ljubavni život Anite Stanojlović godinama intrigira javnost, iza nje su brojne turbulentne veze i romanse, a ovo je spisak njenih partnera iz rijalitija.
Aleksandra Mladenović odlučila je da javno progovori o izuzetno teškom periodu kroz koji je prolazila, otkrivši da se godinama unazad borila sa anksioznošću.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar