NATO NIKADA NIJE DELOVAO OVAKO KRHKO! A ako dođe do sukoba sa Rusijom, presudan je mali region duž Baltika, on je "Ahilova peta" alijanse...
Podeli vest
Bezbednosna struktura NATO nikad nije delovala krhkije nego ovog proleća, posebno kad se posmatra iz ugla Litvanije, zemlje koja se dugo smatrala “Ahilovom petom” alijanse
Nezavisna republika od 1990, najjužnija od tri baltičke države graniči se sa ruskom saveznicom Belorusijom na istoku i ruskom enklavom Kalinjingrad na zapadnom boku, piše “Gardijan”.
Evropa je oprezna, izbegava da Putina nazove zločincem, zazire se od bilo kakve ideje o najavi smene režima, a genocid se za sada ne čini kao ideja iza koje bi stajali... Sve ovo je poslednjih dana mirno izjavio američki predsednik Džo Bajden. Skoro svake nedelje pruža nove stotine miliona dolara za pomoć Ukrajini sa oružjem
16.04.2022
18:47
Na ruskoj televiziji stručnjaci su otvoreno urgirali Kremlj da eskalira napad na Ukrajinu uvođenjem vojnog koridora duž područja Suvalki – kratke litvanske granice sa Poljskom – i time odseku Baltik od drugih NATO saveznica.
- Do prošlog novembra ruska vojska je bila prilično daleko od granica NATO. Sada je vojna aktivnost veoma blizu. Uz to, Litvanija leži između teritorije Belorusije i Kalinjingrada, što nas dovodi u stratešku situaciju koja je, takoreći, interesantna – rekao je Gabrijelius Landsbergis, ministar spoljnih poslova Litvanije.
Litvanski ministar odbrane Arvidas Anušauskas rekao je u četvrtak da Rusija već ima nuklearno oružje u baltičkom regionu, i da je ono raspoređeno u Kalinjingradu još pre početka ruske invazije. Predsednik ove baltičke zemlje je još početkom februara, dok su rasli strahovi od invazije na Ukrajinu, rekao da će zatražiti od Sjedinjenih Država da trajno stacioniraju trupe u Litvaniji. Viljnus je takođe saopštio početkom aprila da je u potpunosti prekinuo uvoz gasa iz Rusije i da je prva od 27 zemalja Evropske unije koja se oslobodila energetske zavisnosti od Moskve. U martu je litvanski parlament jednoglasno usvojio rezoluciju kojom se poziva na uspostavljanje zone zabrane letova iznad Ukrajine, pridruživši se apelu zemljama poput Estonije i Slovenije.
Od 2016, nakon ruske aneksije Krima, borbene grupe za “pojačano istureno prisustvo” (EFP) stacionirane su u četiri članice NATO-ovog istočnog boka – Poljska, Estonija, Litvanija i Letonija. Rat u Ukrajini naterao je alijansu da dodatno ojača svoju prisutnost u regionu, sa multinacionalnim bataljonima za slanje u Rumuniju, Bugarsku, Mađarsku i Slovačku.
Dok je američki predsednik Džo Bajden uoči invazije na Ukrajinu najavio slanje dodatnih trupa u Estoniju, Letoniju i Litvaniju, vojno prisustvo u Litvaniji se povećalo sa oko 1.200 na 1.600 vojnika i pojačano je novom opremom, poput laganog mobilnog protivvazdušnog sistema “ozelot” nemačke vojske, koji se može koristiti za zaštitu aerodrome od vazdušnih napada. Funkcija ovih vojnih jedinica ostaje podsetnik tvrdolinijašima u Kremlju da će invazija na ono što oni vide kao odmetnute secesionističke nacije bivšeg ruskog carstva automatski izazvati vojni konflikt sa drugim zapadnim evropskim državama. Ali, u njihovom trenutnom stanju, malo je sumnje da će jedinice EFP biti pregažene, piše “Gardijan”.
Foto: Reuters
Članice NATO pripremaju na sastanak u junu u Madridu, za koji je generalni sekretar Jens Stoltenberg najavio "resetovanje", a Litvanija - zajedno sa baltičkim susedom Estonijom – poziva alijansu da prilagodi svoj stav u regionu od odvraćanja na ono što naziva “isturenom odbranom”.
- Ono što vidimo u Rusiji i Belorusiji sada je opasna zemlja sa namerom da napada druge suverene države – rekao je Landsbergis.
- To je mač sa dve oštrice – sa jedne strane, Rusija je dokazala u Ukrajini da je regionalna sila u opadanju, a sa druge još uvek može da napravi dosta štete na svom putu ka dole, jer deluje da ne brine o sopstvenim gubicima. Mi moramo da branimo baltičke države, posebno one oje su geografski interesantne Rusiji.
"Osnivački akt neodrživ"
Prema Osnivačkom aktu o međusobnim odnosima, saradnji i bezbednosti, političkom sporazumu potpisanom između NATO i Rusije 1997, postoje ograničenja na to koliko je zapadnih savezničkih trupa dozvoljeno da se razmesti na Baltiku i koliko blizu mogu da budu stacionirane do granice.
Pojačano istureno prisustvo u Litvaniji, koje čini sedam evropskih nacija, a predvodi nemački Bundesvar, mora da se rotira svakih šest meseci uz veliki napor i troškove, sa stotinama vozila koja se transportuju putem, železnicom ili vazduhom pre svake promene. Dok zemlje poput Nemačke i Velike Britanije ostaju posvećene osnivačkom aktu, Litvanija i druge države iz regiona kažu da dokument više nije održiv kao sporazum.
- Smatramo ga ništavnim nakon onog što je Rusija uradila. Nova stvarnost koju moramo da prihvatimo je da sporazumi koje je izgradili staro bezbednosno okruženje sa Rusijom više ne postoje. Moramo da pogledamo to novim očima. Mora da postoji stalno vojno prisustvo sa svime što je potrebno za odbranu neba, mora i kopna baltičkih država – istakao je Landsbergis.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Milutin
pre 3 godine
Litvanija je sitna za Rusiju.pre će to biti poljska a saveznici neće smeti da joj pomognu
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da SAD više ne učestvuju finansijski u ratu u Ukrajini i da se njegova administracija fokusira na diplomatsko okončanje rata.
Ruska rublja zabeležila je rast od čak 45 odsto od početka 2025. godine i time postala najjača valuta u odnosu na američki dolar, navodi agencija Blumberg. Uprkos zapadnim sankcijama i ranijim tvrdnjama Vašingtona da će ruska ekonomija biti slomljena, rublja je pokazala izuzetnu otpornost i stabilnost.
Ruski predsednik Vladimir Putin upozorio je još 2008. godine tadašnjeg američkog predsednika Džordža Buša Mlađeg da bi namera Vašingtona da primi Ukrajinu u NATO dovela do dugotrajnog sukoba između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, pokazuju deklasifikovani dokumenti američke vlade koje je objavio Nacionalni bezbednosni arhiv pri Univerzitetu Džordž Vašington u Vašingtonu, prenosi TASS.
Evropa je oprezna, izbegava da Putina nazove zločincem, zazire se od bilo kakve ideje o najavi smene režima, a genocid se za sada ne čini kao ideja iza koje bi stajali... Sve ovo je poslednjih dana mirno izjavio američki predsednik Džo Bajden. Skoro svake nedelje pruža nove stotine miliona dolara za pomoć Ukrajini sa oružjem
Proruski vojni blogeri izvestili su o ozbiljnom preokretu na ratištu, navodeći da su ukrajinske snage u velikoj meri ponovo preuzele kontrolu nad Kupjanskom, ključnim železničkim čvorištem u Harkovskoj oblasti, o čemu ruski generali nisu obavestili ruskog predsednika Vladimira Putina.
Srbija je na pravom putu, a u budućnosti treba da obezbedi vrhunsko obrazovanje na fakultetima u saradnji sa vodećim univerzitetima širom sveta i izgradi data centre kako bi bila konkurentna na međunarodnom nivou, izjavio je američki profesor ekonomije, akademik i svetski priznati geopolitički analitičar Džefri Saks u intervjuu koji je vodio ministar finansija Srbije Siniša Mali.
Nenada Rašića, Kurtijevog slugu, napustila je i Gordana Mihajlović, jedini kandidat za poslanika na vanrednim parlamentarnim izborima iz Zubinog Potoka ispred njegove stranke Za slobodu, pravdu i opstanak.
Izraelski istoričar Gideon Grajf izjavio je danas da se u Srebrenici desio zločin tokom ratnih dejstava devedesetih, ali da to nije bio genocid, dodajući da su Srbi optuženi za zločine koje nisu počinili.
Ministar kulture Nikola Selaković gostovao je u emisiji "Da se ne lažemo" na Informer TV i govorio o, između ostalog, višemesečnim pokušajima rušenja države.
Ministar pravde Nenad Vujić poručio je da zakazivanje elektronske sednice od strane predsednika Saveta Branka Stamenkovića nije u skladu sa Poslovnikom o radu Visokog saveta tužilaštva.
Sezona prazničnog darivanja je počela, a roditelji, bake i deke tradicionalno pripremaju paketiće za svoje najmlađe. Informerova računica prikazuje raspon cena, kao i najpovoljniji način da mališane obradujete poklonima.
Premijer Đuro Macut danas je u Vladi Srbije razgovarao sa predstavnicima mlekara i trgovinskih lanaca o prevazilaženju eventualnih posledica krize proizvodnje mleka na evropskom tržištu po srpsko tržište.
Viši sud u Beogradu osudio je danas Nemanju Šućurovića (42) na 14 godina zatvora jer je kontinuirano zlostavljao 50-godišnju vanbračnu suprugu u njenom stanu, što je za posledicu imalo njenu smrt 21. juna 2024. godine.
Aleksandar P. (40) iz Beograda, koji je uhapšen u velikoj akciji policijskih službenika UKP-SBPOK u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu kao organizator kriminalne grupe koja je sumnjiči da je imala velike laboratorije za uzgoj marihuane ima krcat dosije a dobro je poznat i javnosti.
Policija Crne Gore objavila je fotografije muškarca za kog se sumnja da je mogući napadač na Podgoričanina Đ. V., koji je 11. decembra ranjen u blizini Stare Varoši.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Policijske uprave za grad Beograd, UKP, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu identifikovali su napadača koji je d 6. decembra 2025. godine u restoranu u Novom Beogradu izrešetao Nemanju Krstića (30).
Dok se sve češće govori o nepotizmu i privilegijama u filmskoj industriji, zaboravlja se da su mnoge najveće svetske zvezde do uspeha stigle potpuno same.
Film bivšeg rijaliti učesnika Lazara Čolića Zole inspirisan porodicom Kulić ponovo je onlajn, a on poručije da neće odustati od prikazivanja uprkos pretnjama.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar