NATO NIKADA NIJE DELOVAO OVAKO KRHKO! A ako dođe do sukoba sa Rusijom, presudan je mali region duž Baltika, on je "Ahilova peta" alijanse...
Podeli vest
Bezbednosna struktura NATO nikad nije delovala krhkije nego ovog proleća, posebno kad se posmatra iz ugla Litvanije, zemlje koja se dugo smatrala “Ahilovom petom” alijanse
Nezavisna republika od 1990, najjužnija od tri baltičke države graniči se sa ruskom saveznicom Belorusijom na istoku i ruskom enklavom Kalinjingrad na zapadnom boku, piše “Gardijan”.
Evropa je oprezna, izbegava da Putina nazove zločincem, zazire se od bilo kakve ideje o najavi smene režima, a genocid se za sada ne čini kao ideja iza koje bi stajali... Sve ovo je poslednjih dana mirno izjavio američki predsednik Džo Bajden. Skoro svake nedelje pruža nove stotine miliona dolara za pomoć Ukrajini sa oružjem
16.04.2022
18:47
Na ruskoj televiziji stručnjaci su otvoreno urgirali Kremlj da eskalira napad na Ukrajinu uvođenjem vojnog koridora duž područja Suvalki – kratke litvanske granice sa Poljskom – i time odseku Baltik od drugih NATO saveznica.
- Do prošlog novembra ruska vojska je bila prilično daleko od granica NATO. Sada je vojna aktivnost veoma blizu. Uz to, Litvanija leži između teritorije Belorusije i Kalinjingrada, što nas dovodi u stratešku situaciju koja je, takoreći, interesantna – rekao je Gabrijelius Landsbergis, ministar spoljnih poslova Litvanije.
Litvanski ministar odbrane Arvidas Anušauskas rekao je u četvrtak da Rusija već ima nuklearno oružje u baltičkom regionu, i da je ono raspoređeno u Kalinjingradu još pre početka ruske invazije. Predsednik ove baltičke zemlje je još početkom februara, dok su rasli strahovi od invazije na Ukrajinu, rekao da će zatražiti od Sjedinjenih Država da trajno stacioniraju trupe u Litvaniji. Viljnus je takođe saopštio početkom aprila da je u potpunosti prekinuo uvoz gasa iz Rusije i da je prva od 27 zemalja Evropske unije koja se oslobodila energetske zavisnosti od Moskve. U martu je litvanski parlament jednoglasno usvojio rezoluciju kojom se poziva na uspostavljanje zone zabrane letova iznad Ukrajine, pridruživši se apelu zemljama poput Estonije i Slovenije.
Od 2016, nakon ruske aneksije Krima, borbene grupe za “pojačano istureno prisustvo” (EFP) stacionirane su u četiri članice NATO-ovog istočnog boka – Poljska, Estonija, Litvanija i Letonija. Rat u Ukrajini naterao je alijansu da dodatno ojača svoju prisutnost u regionu, sa multinacionalnim bataljonima za slanje u Rumuniju, Bugarsku, Mađarsku i Slovačku.
Dok je američki predsednik Džo Bajden uoči invazije na Ukrajinu najavio slanje dodatnih trupa u Estoniju, Letoniju i Litvaniju, vojno prisustvo u Litvaniji se povećalo sa oko 1.200 na 1.600 vojnika i pojačano je novom opremom, poput laganog mobilnog protivvazdušnog sistema “ozelot” nemačke vojske, koji se može koristiti za zaštitu aerodrome od vazdušnih napada. Funkcija ovih vojnih jedinica ostaje podsetnik tvrdolinijašima u Kremlju da će invazija na ono što oni vide kao odmetnute secesionističke nacije bivšeg ruskog carstva automatski izazvati vojni konflikt sa drugim zapadnim evropskim državama. Ali, u njihovom trenutnom stanju, malo je sumnje da će jedinice EFP biti pregažene, piše “Gardijan”.
Foto: Reuters
Članice NATO pripremaju na sastanak u junu u Madridu, za koji je generalni sekretar Jens Stoltenberg najavio "resetovanje", a Litvanija - zajedno sa baltičkim susedom Estonijom – poziva alijansu da prilagodi svoj stav u regionu od odvraćanja na ono što naziva “isturenom odbranom”.
- Ono što vidimo u Rusiji i Belorusiji sada je opasna zemlja sa namerom da napada druge suverene države – rekao je Landsbergis.
- To je mač sa dve oštrice – sa jedne strane, Rusija je dokazala u Ukrajini da je regionalna sila u opadanju, a sa druge još uvek može da napravi dosta štete na svom putu ka dole, jer deluje da ne brine o sopstvenim gubicima. Mi moramo da branimo baltičke države, posebno one oje su geografski interesantne Rusiji.
"Osnivački akt neodrživ"
Prema Osnivačkom aktu o međusobnim odnosima, saradnji i bezbednosti, političkom sporazumu potpisanom između NATO i Rusije 1997, postoje ograničenja na to koliko je zapadnih savezničkih trupa dozvoljeno da se razmesti na Baltiku i koliko blizu mogu da budu stacionirane do granice.
Pojačano istureno prisustvo u Litvaniji, koje čini sedam evropskih nacija, a predvodi nemački Bundesvar, mora da se rotira svakih šest meseci uz veliki napor i troškove, sa stotinama vozila koja se transportuju putem, železnicom ili vazduhom pre svake promene. Dok zemlje poput Nemačke i Velike Britanije ostaju posvećene osnivačkom aktu, Litvanija i druge države iz regiona kažu da dokument više nije održiv kao sporazum.
- Smatramo ga ništavnim nakon onog što je Rusija uradila. Nova stvarnost koju moramo da prihvatimo je da sporazumi koje je izgradili staro bezbednosno okruženje sa Rusijom više ne postoje. Moramo da pogledamo to novim očima. Mora da postoji stalno vojno prisustvo sa svime što je potrebno za odbranu neba, mora i kopna baltičkih država – istakao je Landsbergis.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Milutin
pre 3 godine
Litvanija je sitna za Rusiju.pre će to biti poljska a saveznici neće smeti da joj pomognu
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da SAD više ne učestvuju finansijski u ratu u Ukrajini i da se njegova administracija fokusira na diplomatsko okončanje rata.
Da nije pokrenuta Specijalna vojna operacija, ne samo Baltičko, već i Crno more postalo bi „unutrašnje more NATO“, izjavio je potpredsednik Saveta Federacije Rusije Konstantin Kosačov.
Poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski izjavio je da Savet NATO–Rusija, konsultativno telo osnovano 2002. godine, više ne funkcioniše i da je time simbolično potvrđen kraj ere zajedničke bezbednosne arhitekture sa Moskvom, prenosi Gardijan.
Evropa je oprezna, izbegava da Putina nazove zločincem, zazire se od bilo kakve ideje o najavi smene režima, a genocid se za sada ne čini kao ideja iza koje bi stajali... Sve ovo je poslednjih dana mirno izjavio američki predsednik Džo Bajden. Skoro svake nedelje pruža nove stotine miliona dolara za pomoć Ukrajini sa oružjem
U poslovnom kompleksu „Grozni-Siti“, u samom centru prestonice Čečenije, jutros je odjeknula snažna eksplozija koja je teško oštetila fasadu i nekoliko spratova jedne od kula.
Profesor Filozofskog fakulteta Čedomir Antić uputio je oštru kritiku blokaderskom pokretu, upozorivši da retorika kojom se služe opasno klizi ka istorijskim obrascima najmračnijih režima 20. veka.
Vladimir Đukanović, advokat ministra kulture Nikole Selakovića, oglasio se na svom Iks nalogu povodom objave Marinke Tepić u vezi sa slučajem koji se vodi protiv Selakovića.
Gosti Info jutra Nikola Rađen, bivši vaterpolista, Dragan Vasiljković, fondacija "Kapetan Dragan" i Branko Babić, biznismen komentarisali su uvrede na račun Srba koje dolaze iz regiona.
Vesna Jović, novinarka Informera za Istočnu Srbiju i Aleksandar Jerković, iz Odbora za kontrolu i opservaciju gostujući u Info jutru komentarisali su izbore u Negotinu, Mionici i Sečnju.
Sve više malih prodavaca odlučuje da robu nabavlja putem popularnih trgovinskih lanaca "Temu" i "Shein", a kasnije iste artikle preprodaju desetostruko više!
Na dan kada je Presveta Bogorodica predata na službu Bogu koji vernici praznuju danas, 4. decembra kao Vavedenje, donosimo priču iz turskog grada Efesa gde je, prema predanju, Bogorodica živela posle Hristovog raspeća.
Vozač I.S. (23) iz Zaječara, koji je optužen da je 10. juna nadomak sela Malča kod Niša izazvao tešku saobraćajnu nesreću u kojoj je život izgubila trogodišnja devojčica, a tri osobe su teško povređene, izjavio je u istrazi da se samog udesa – ne seća.
Brajanu Volšu kom se sudi za ubistvo supruge Ane Volš, danas je nastavljeno suđenje, a u sudnici je pušten snimak sa nadzorne kamere za koji tužioci tvrde da je nastao nakon Aninog nestanka.
Pop zvezda Dua Lipa ponovo je dospela u centar skandala zbog postupka prema fanu na koncertu. Pevačica je poželala da napravi selfi, ali kada je videla da nije Ajfon odmah mu je vratila telefon.
Opera Đuzepa Verdija "Rigoleto", pod dirigentskom palicom Stefana Zekića, biće izvedena 7. decembra na Velikoj sceni Narodnog pozorišta, saopšteno je danas iz tog teatra.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar