Na dan kada je Presveta Bogorodica predata na službu Bogu koji vernici praznuju danas, 4. decembra kao Vavedenje, donosimo priču iz turskog grada Efesa gde je, prema predanju, Bogorodica živela posle Hristovog raspeća.
Kompleks u kome se nalazi kamena prizemna kuća na padini planine Bulbul iznad Efesa, danas je veoma posećeno mesto hodočasnika iz svih krajeva sveta.
Ovo sveto mesto obišla je i ekipa Informera na poziv Ministarstva kulture i turizma Turske.
Prema hrišćanskoj tradiciji i Novom zavetu, kada je Isus bio na krstu, poverio je brigu o svojoj majci Mariji svom učeniku apostolu Jovanu.
Jovan je došao sa Marijom u Efes, primorski grad koji je bio važan centar u to doba.
Kako je Efes u to vreme bio pod vlašću Rimskog carstva, a loklano stanovništvo verovalo u kult boginje Artemide, Jovan je sagradio dom Mariji na skrovitom i tihom mestu u šumi planine Bulbul.
Tu je provela ostatak ovozemaljskog života u molitvama okružena prirodom.
Ovo mesto otkriveno je, međutim, tek u 19. veku zahvaljujući neprestanim vizijama nemačke monahinje Ane Katarine Emerih iz Nemačke. Ona je toliko jasno "videla" Devicu Mariju i okruženje u kome je živela da je do detalja opisala ovo mesto. Po tom opisu najpre je francuski sveštenik Abat Žilijen Guje pronašao malu kamenu građevinu na brdu iznad Efesa 18. oktobra 1881. godine, ali njegovo otkriće nije shvaćeno ozbiljno u to vreme.
Kasnije, 29. jula 1891. godine, dva lazaristička misionara, otac Pulin i otac Jung, došli su do iste građevine, koristeći isti izvor kao vodič. Saznali su da lokalno hrišćansko stanovništvo iz obližnjeg sela već dugo poštuje ruševinu pod nazivom "Panaja Kapulu" (Panaya Kapulu - "Vrata Bogorodice").
Ovo mesto je prihvaćeno kao mesto hodočašća, a 1951. godine papa Pije XII je dodelio Kući Device Marije status Svetog mesta.
Kuća je tokom 20. veka obnovljena i svakodnevno na poklonjenje dolaze vernici i turisti iz celog sveta, koji kruzerima pristaju u Izmir.
- Devica Marija zauzima važno mesto u svetoj knjizi muslimana Kuranu. Pominje se 34 puta i Turci u njenu kuću dolaze da pokažu poštovanje - kaže turistički vodič Dilek Ajdeniz.
Kroz zelenilo od ulaza vode lepo uređene staze uz koje se na više jezeka nalaze table sa informacijama.
Nad čitavim kompleksom vlada mir koji, sasvim je sigurno, dolazi iz dubokog poštovanja prema svetom mestu.
U neposrednoj blizini kuće kraj staze nalazi se i kip Bogorodice. Tu obično svi zastanu pa nastave u tišini.
Ispred ulaza u prizemnu kuću od kamenih blokova formira se red bez buke. Ulazi se u malu nišu, gde možete ostaviti donaciju i uzeti sveće koje se pale po izlasku, s druge strane. Unutra nije dozvoljeno fotografisanje, nema nameštaja, a u centralnom delu nalazi se oltar sa kipom Bogorodice.
Pred njom, normalno je, kažu, da vas obuzme neopisiv osećaj zbog koga suze neobjašnjivo same poteku niz lice.
Niže, ispod kuće, nalazi se nekoliko uređenih mesta na koje možete zapaliti sveće, svako prema svojim običajima, i opet, čekajući u redu.
Još niže, je česma, izvor vode koji je tu, otkad je i ova građevina. Nije za piće, ali, pričaju, valja se bar umiti. Ispred njega, je veliki kameni zid prekriven uvezanim ceduljicama na koje je svaki posetilac zapisao želju i ostavio je.
Prema pričama koje se mogu čuti od vodiča, Bogorodica je sahranjena u jednoj pećini, nedaleko od kuće, a kada su želeli da njene mošti prebace na drugo mesto, njih nije bilo na tom mestu.
Bogorodica, Devica Marija, Meryem Ana Ev - bdi nad nama i čuva nas...
Vizije nemačke monahinje
Ana Katarina Emerih nije bila učena žena, njena porodica je bila siromašna, a kada je pristupila redu Svete Klare u manastiru u Minsteru, predala se veri i strogo se pridržavala pravila.
Teško se razbolela baš kad je njen manastir zatvoren 1812. godine. Prema nekim podacima Ana Katarina se povukla u kuću jedne udovice, u kojoj su joj se prvi put pojavile stigmate, rane nalik ranama Isusa Hrista, iz kojih je tekla krv. Rane su zarasle tek šest godina kasnije, ali ona od tada nije ustala iz postelje.
Vizije je imala celog života. Verovala je da je kao dete pričala sa Isusom, gledala duše u Čistilištu i videla kako izgleda jezgro Svete Trojice...Ovo je privuklo pažnju mnogih ondašnjih crkvenih velikodostojnika koji su sve činili ne bi li uneli novi elan u Crkvu, koji je već počinjao da jenjava.
Počev od 1819. pa sve do 1824. godine, kada je Emerikova preminula, pisac i pesnik Klemens Brentano, jedna od najvažnijih figura nemačkog romantizma, ispisao je nekoliko svezaka sa opisima njenih vizija. Ona je pričala samo vestfalskim dijalektom, pa je morao da zapisuje ili u osnovnim crtama ili po sećanju, dok je prevodio na standardni nemački.
Desetak godina posle njene smrti, Brentano je završio priređivanje ovih beležaka i objavio prvi tom 1833. godine. Umro je 1842, a knjiga o životu Bogorodice iz vizija Emerikove, knjiga koju je već bio sredio, objavljena je deset godina kasnije. Kasnije je objavljen i treći tom, na osnovu istog izvora...
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas slave Vavedenje Presvete Bogorodice, jedan od najvećih praznika posvećenih Bogomajci, a mnogi ne znaju da postoji narodno verovanje koje pomoću vremena danas određuje kakva će nam biti naredna godina.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas slave Vavedenje Presvete Bogorodice, jedan od najvećih praznika posvećenih Bogomajci, a mnogi ne znaju da postoji narodno verovanje koje pomoću vremena danas određuje kakva će nam biti naredna godina.
Dok se svet sve oštrije deli na tabore i dok se od gotovo svih država svakodnevno ultimativno zahteva da izaberu stranu, predsednik Srbije Aleksandar Vučić još jednom je dokazao da vodeći mudru i nezavisnu politiku uspeva da drži otvorena vrata Srbije i prema Istoku i prema Zapadu.
Nakon blokade crnomorskih luka, glavni tok tereta za ukrajinske oružane snage preusmeren je preko Odeske oblasti i ukrajinskog dela delte Dunava ka granici sa Rumunijom.
Gradonačelnik Novog Sada Žarko Mićin reagovao je povodom monstruoznih pretnji koje su mu upućene putem društvenih mreža, jasno ukazavši da je reč o produktu toksične i opasne politike koju opozicioni blokaderi kontinuirano sprovode.
U prvom Kolegijumu Informer TV, posle 11 časova objavljujemo audio-snimak GOSI službe sa blokaderskog plenuma na kome blokaderi jedni druge najstrašnije optužuju, pljuju, obračunavaju se među sobom i najavljuju nova izbacivanja zbog "neposlušnosti".
Antisrpska histerija u režiji podgoričkih medija ponovo dostiže svoj vrhunac. Preko režimskih novina "Vijesti", javnosti se serviraju smernice za vođenje spoljne politike po kojoj prema Hrvatima treba biti strpljiv, dok sa Srbijom treba držati distancu.
Gostujući u islamističkim medijima, Nenad Čanak je izrekao seriju laži o navodnoj prodaji srpske zemlje i resursa, a sve sa jednim jedinim ciljem – kako bi opravdao poziv na streljanje predsednika Aleksandar Vučića!
Slučaj anonimnog slanja oko 40 erotskih fotografija jedne zagrebačke učiteljice, koje su u kovertama stigle na adrese državnih institucija, od Ministarstva prosvete do škole i policije, dobio je sudski epilog posle 5 godina agonije.
Pripadnici policije uhapsili su B. Ž. (54) iz Ražnja zbog sumnje da je izvršio dva krivična dela polnog uznemiravanja na štetu dve maloletne devojčice sa teritorije ove opštine.
D. K. iz Smedereva, B. Ć. iz Čačka, D. S. iz Kragujevca, M. K. iz Ovče, M. R. iz Kruševca i N. S. iz Čačka saslušani su juče u Višem javnom tužilaštvu u Smederevu zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo Neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Svetska mora dostigla su u julu ove godine najviše temperature ikada zabeležene za taj mesec, potvrdili su naučnici, navodeći da je prosečna temperatura površine mora van polarnih regiona nadmašila prethodni rekord iz 2023. godine.
Malo je verovatno da će Rusija obustaviti svoju raketnu kampanju protiv Ukrajine uprkos rekordnom broju balističkih napada, s obzirom na to da Moskva nastavlja da premašuje proizvodne ciljeve, izjavio je zamenik načelnika ukrajinske vojne obaveštajne službe Vadim Skibicki.
Nizak vodostaj rizikuje zaustavljanje teretnog saobraćaja na ključnom delu Rajne ove nedelje, efektivno deleći kritični plovni put na dve odvojene zone, saopštilo je danas Savezno udruženje nemačkog rečnog brodarstva (BDB).
Sve ono čime je obilovala naslovna strana Večernjih novosti tog 10. avgusta 1954. ukazivalo je na tektonske poremećaje u svetskom poretku i na nove lokalne ratove, iako je od završetka onog svetskog, najvećeg koga je svet ikad video, prošlo tek svega devet godina.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Kraj avgusta donosi velike promene za Device i Ribe, a astrolozi im predviđaju period u kojem bi nove prilike, dogovori i izvori prihoda mogli da se nižu sve do kraja godine.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.