Ekonomisti su predviđali imploziju ekonomskog režima predsednika Vladimira Putina otkako je Zapad udario Rusiju oštrim sankcijama zbog njene invazije na Ukrajinu. Ali tri i po meseca od početka rata, Rusija se drži — sa Putinom koji je 7. juna objavio da je inflacija usporila i da je nezaposlenost stabilna
Pomaže to što je Rusija energetska sila koja još uvek beleži velike prihode od prodaje zahvaljujući rastućim cenama nafte. Čak i bez neočekivanih energetskih dobitaka, Rusija bi u bliskoj budućnosti mogla da bude zaštićena od sankcija. To je zato što se zemlja štiti od sankcija od 2014. godine kada je takođe pogođena gomilom trgovinskih ograničenja nakon što je ilegalno anektirala Krim Ukrajini.
Putin je „preoblikovao rusku ekonomiju u tvrđavu“ da bi izdržao spoljne šokove, napisala je Veronika Karion, ekonomski istraživač u Američkom udruženju bankara (ABA) u postu ABA Banking Journal 13. juna.
Čak i ako se ekonomija drži tako dobro kao što se čini, Rusiji bi ipak na kraju moglo ponestati vremena kada roba bude prestala da dolazi i dok sve jače sankcije Zapada progrizu put kroz sistem. Ali za sada, zemlja pokazuje neočekivanu otpornost na niz mera, kao što je popunjavanje svojih rezervi i odvikavanje od stranog kapitala.
Evo šta je Rusija radila u pokušajima da zaštiti svoju ekonomiju sankcijama
Pre invazije, Rusija je držala petu po veličini gomilu stranih valuta i zlatnih rezervi na svetu u vrednosti od oko 630 milijardi dolara, prema Institutu Banke Finske za ekonomiju u razvoju. „Ova zaliha može da pokrije vladin bilans stanja i podrži rublju“, napisao je Karion.
Rusija je izgubila pristup oko polovine tog iznosa zbog sankcija, rekao je ministar finansija zemlje u martu. Ali još uvek ima dosta fizičkog zlata sakrivenog u zemlji — koja je takođe drugi najveći svetski proizvođač plemenitog metala.
Ruska zlatna zaliha se utrostručila od 2014. i sva se čuvaju u kućnim trezorima, navodi centralna banka. SAD su sankcionisale ruske transakcije korišćenjem zlata, ali to ne bi sprečilo „oportunističke zemlje“ da posluju sa Moskvom, napisao je Karion.
Rusija takođe nastavlja da gomila neke rezerve u obliku svojih fondova za hitne slučajeve — zahvaljujući neočekivanim prihodima od prodaje nafte i gasa. U aprilu i junu dodao je 12,7 milijardi dolara svojim rezervama za hitne slučajeve. Ova sredstva će se koristiti za obezbeđivanje stabilnog ekonomskog razvoja usred sankcija, preneo je Rojters 9. juna, pozivajući se na saopštenje ruske vlade. Osim štednje, Rusija se odvikava od stranog kapitala agresivnim otplaćivanjem duga u poslednjih osam godina, napisao je Đan Marija Milesi-Fereti, viši saradnik ekonomskih studija u Hatčins centru za fiskalnu i monetarnu politiku 3. marta. Ona je sada neto poverilac na međunarodnim tržištima, dodao je on.
„Vladimir Putin je alergičan na pozajmljivanje novca“, rekao je Endrju Vajs, stručnjak za Rusiju iz Karnegijeve zadužbine za međunarodni mir, za „ManiPlanet“ NPR-a u februaru. „On ne želi da iskoristi bankarski sistem u Rusiji ili pristup zapadnom kapitalu kako bi Rusiju učinio velikom.
Spoljni dugovi Rusije su prilično niski. Vlada je dugovala oko 39 milijardi dolara u obveznicama u stranoj valuti na kraju 2021. godine, procenio je JPMorgan. Poređenja radi, Grčka nije platila 205,6 milijardi evra (277,5 milijardi dolara) državnog duga 2012.
Što se tiče ukupnog državnog duga Rusije, on iznosi samo 17% BDP-a — znatno ispod trocifrene brojke za mnoge razvijene zemlje i uglavnom denominirano u rubljama. Dakle, zemlji „zaista ne treba da se zadužuje“, napisao je Anton Tabah, glavni ekonomista ruske agencije za rejting Ekpert RA na veb stranici Karnegi Fondacije za mir 15. juna. Američki državni dug iznosi oko 130% BDP-a.
Najveći problem koji Rusija sada ima je plaćanje spoljnih dugova zbog ograničenja izazvanih sankcijama, dodao je Tabah. Kada se to reši, Rusija i njene kompanije će moći da otplate svoj dug, a sopstveni resursi zemlje „trebalo bi da budu dovoljni da pokriju potrebe budžeta, banaka i korporacija“, dodao je on.
Rusija se okreće ka sebi pošto je postala međunarodno izolovana — ali, kao veliki proizvođač robe, njena ekonomija se neće u potpunosti raspasti — iako će rast biti spor i nizak, rekao je Hasan Malik, viši suvereni analitičar u bostonskim investicijama konsultant za upravljanje Loomis Sailes.
Rusija je jedna od retkih zemalja na svetu koja može da se upusti u autarkiju“, rekao je Hasan za Insajder. On je mislio na pojam ekonomske samodovoljnosti. Zemlja je glavni proizvođač sirove nafte, prirodnog gasa, pšenice i metala poput nikla i paladijuma. Da bi se suprotstavili egzodusu međunarodnih kompanija koje su sa sobom ponele svoju robu i usluge, ruski entiteti su preuzeli firme i zamenjuju njihove proizvode domaćom ponudom. Na primer, grad Moskva i grupa koju podržava ruska država preuzeli su operacije francuskog proizvođača automobila Reno u zemlji za nominalnu sumu od 2 rublje (3,5 centa). Oni planiraju da ožive brend automobila iz sovjetskog doba sa proizvodnim pogonima, rekao je gradonačelnik grada Sergej Sobjanin u postu na blogu.
Ali ekonomska situacija Rusije će i dalje biti veoma teška. Sam Putin je 9. juna rekao da zamena uvoza lokalno proizvedenom robom „nije lek za boljku“, preneo je AFP. On je rekao da će Rusija tražiti nove trgovinske partnere i nastaviti da razvija sopstvene industrije za „kritično važne tehnologije“.
Obim i obim sadašnjih sankcija daleko prevazilaze one uvedene 2014. godine, tako da će one „nametnuti veoma ozbiljne troškove ruskoj ekonomiji“, napisao je Milesi-Fereti u svom postu od 3. marta.
Očekuje se da će se ruska ekonomija smanjiti za 8,5% 2022. godine, uz dalji pad od 2,3% u 2023. godini, predviđa Međunarodni monetarni fond u aprilskom izveštaju. To bi bio najveći pad ekonomije od godina nakon pada Sovjetskog Saveza 1991. godine.
Takozvani "duh Enkoridža", koji se odnosi na nedavne razgovore između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, nije formalizovan u zvaničnim dokumentima niti je bio praćen potpisivanjem bilo kakvih sporazuma, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Kancelarija za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija SAD (OFAC) produžila je licencu za pregovore o prodaji imovine ruske naftne kompanije Lukoli do 25. jula.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je da su predsednici Rusije i SAD, Vladimir Putin i Donald Tramp, na samitu na Aljasci razmatrali predloge Vašingtona za rešavanje ukrajinske krize, koje je ruska strana prihvatila, zbog čega smatra da nije primereno tvrditi da nije bilo nikakvog dogovora.
Sjedinjene Američke Države udaljavaju od osnovnih dogovora koje su postigli ruski predsednik Vladimir Putin i američki predsednik Donald Tramp na samitu u Enkoridžu, izjavio je zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski televizijski propagandista Vladimir Solovjov pozvao je u programu državne televizije da Rusija raketira fabriku u Velikoj Britaniji u kojoj se proizvode krstareće rakete „storm šedou“, nakon izveštaja da su ti projektili korišćeni u ukrajinskim napadima na ciljeve duboko na ruskoj teritoriji.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je 28. juna, u nedelju rano ujutru, prisustvovao potpisivanju ugovora o donaciji za završetak radova na Hramu Svetog Save u Beogradu i tom prilikom istakao kako se "na Vidovdan sve vidi" - i upravo je tako i bilo.
Austrijska Slobodarska partija (FPÖ) oštro je osudila brutalno postupanje kosovske policije prema Srbima koji su mirno obeležavali Vidovdan na Gazimestanu, na Kosovu i Metohiji.
Predsednik Republike Srbije Aleksadar Vučić juče je predstavio sveobuhvatni paket državnih mera, koje su usmerene na podizanje životnog standarda i ekonomsko osnaživanje građana. Jedna od mera, jeste smanjenje cena lekova.
Krenuli ste na letovanje? Završavate veliki broj svakodnevnih obaveza na različitim delovima grada? Idete sa društvom na izlet? Za sve vozače, imamo odličnu vest!
Biljana Paunović, majka devojčice ubijene u masakru u OŠ "Vladislav Ribnikar", Adriane Dukić, gostujući u jednom podkastu napomenula je da je jedino ono za šta ona sada živi momenat kad će se ponovo susresti sa svojom ćerkom.
Mlađi muškarac, čiji identitet još nije poznat, popeo se na limeni krov koji spaja zgrade Policijske uprave u Smederevu, Istražnog zatvora i suda, u samom centru grada, uz pretnje da će izvršiti samoubistvo.
Antenna Entertainment – deo Antenna Group, jedne od vodećih međunarodnih medijskih i entertainment grupacija, otkupila je prava za emitovanje odabranih naslova iz produkcije TS Media, čime se dodatno potvrđuje rastuće interesovanje globalnih emitera za domaći audiovizuelni sadržaj.
Crteži na zidovima česta su pojava u domovima sa malom decom, ali pre nego što posegnete za četkom i farbom, isprobajte jednostavan trik sa lakom za kosu koji mnogi roditelji hvale.
Visoke temperature ne znače da morate da birate između udobnosti i dobrog stila, uz lagane materijale, prozračne krojeve i nekoliko pažljivo odabranih detalja možete izgledati elegantno čak i tokom najvećih vrućina.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.