Kenedi je tokom Kubanske krize morao ići do kraja, jer drugog izlaza nije imao. I Putin mora ići do kraja, sve dok postoji egzistencijalna pretnja za Rusiju
U maju 2020. jedan od popularnijih i uticajnijih ukrajinskih publicista Dmitrij Gordon intervjuisao je jednog od vodećih ruskih žurnalista Vladimira Poznera. Na račun Poznera, i oni koji ga vole i oni koji ga ne vole svašta su pisali, ali nije poznato da ga je iko svrstavao među podržavaoce Vladimira Putina i zagovornika oficijelne politike.
Za razliku od slike kreirane u zapadnim medijima, eto, moguće je da jedan takav novinar vodi emisiju na državnoj televiziji, u udarnom terminu.
Elem, u zanimljivom razgovoru, na temu rusko-ukrajinskih odnosa, na pitanje - da li su Krim i Donbas tragična greška Rusije, što je teza široko rasprostranjena kako u Kijevu tako i među brojnim zapadnim analitičarima, usledio je eksplicitan odgovor:
- Ne! Kada državi preti egzistencijalna opasnost, ona se više ne osvrće na pravila!
Pozner je situaciju uporedio sa Kubanskom krizom i iz toga izveo zaključak. Da li su obe države - Kuba i Sovjetski Savez - bile međunarodno priznate, članice UN, vlasne da potpisuju međusobne sporazume bez mešanja treće strane? Jesu. Šta ih je sa formalnog stanovišta ograničavalo da usaglase dogovor o razmeštanju raketnih sistema? Ništa. Jesu li imale na to pravo? Da. Da li je sličan prethodni korak SAD u Turskoj i razmeštanje raketa srednjeg dometa nedaleko od Izmira bio dovoljno dobar razlog da se recipročno deluje? Jeste. Zbog čega je onda Džon Kenedi tako burno reagovao, sprečavajući instaliranje sovjetskog oružja u bazi istočno od Havane po cenu izbijanja novog globalnog sukoba!? U subotu, 27. oktobra 1962. godine, nakon obaranja američkog aviona i potere za sovjetskom podmornicom u Karipskom moru, malo je nedostajalo da započne Treći svetski rat!
Egzistencijalna opasnost
Jednostavno, Sjedinjenim Državama pretila je egzistencijalna opasnost. Iz San Kristobala moguće je gađati Vašington. Odbrana od toga, praktično, nije postojala. Obrazloženje za burnu reakciju pronađeno je u formulaciji da se takvim pristupom od strane Moskve narušava američka interesna sfera. Komparacija sa Ukrajinom nameće se sama po sebi. Međutim, ispostavilo se, najveći problem je u tome što rusku logiku, kojom se rukovode i oni koje nije moguće svrstati među podržavaoce Vladimira Putina i zagovornike oficijelne politike, apsolutno ne razumeju u Vašingtonu.
U Vašingtonu su, očigledno, zaboravili na Kubansku krizu. Osim Henrija Kisindžera koji se toga seća, pa je najpre izokola, a zatim i vrlo otvoreno upozorio na posledice. Onespokojava činjenica da je Kisindžer i ranije, drugim povodima upozoravao, ali ga donosioci odluka nisu slušali.
Američki stratezi stasali u vremenu jednopolarnosti navikli su da svoje zamisli isteraju do kraja, tuđe interesne sfere za njih ne postoje. Nisu legitimne. Pre ili kasnije, uz upotrebu sile, sinhronizovane političke akcije sa saveznicima i vazalima, primenu ekonomskih sankcija, zloupotrebu međunarodnih organizacija i orkestriranu medijsku kampanju, uglavnom su uspevali da „slome" protivnike ili ih dovedu u bezizlaznu poziciju.
Ipak, u to doba nesumnjive američke dominacije, koje je trajalo nekih dve decenije, imali su i veliki prostor za greške. Margina za traženje rešenja, čak i prilikom pogrešnih procena i loših odluka, ostajala je prilično široka. Dok su SAD bile u naponu snage, niko nije imao nameru da se sa njima oštro sukobljava, samim tim ni da se okoristi njihovim pogrešnim procenama i lošim odlukama.
Takođe, po pravilu, SAD su „udarale" na daleko slabije protivnike, aktere koji im nisu bili dorasli po vojnoj, ekonomskoj i političkoj moći. Uz to, otvaranje brojnih kriznih žarišta, od Bliskog istoka do Balkana, iako je u određenoj meri kvarilo strateške računice drugih „velikih igrača", nije za njih predstavljalo i egzistencijalnu opasnost.
SAD ne shvataju rusku logiku
Krenuvši u „ukrajinsku avanturu" iz tog okvira, najpre u Obaminoj, a zatim i Bajdenovoj administraciji procenili su da će zamisao isterati do kraja. Zato su ignorisali Minske sporazume i rezolucije Saveta bezbednosti, provocirali Rusiju preko svake mere pokazujući da im se tako može, uveliko planirali „uguravanje" u NATO ne samo Ukrajine, već i Gruzije i Moldavije, instruirali ukrajinske zvaničnike da otvoreno prete „vojnim rešenjem".
Pri svemu tome, i ne pokušavajući da shvate rusku logiku i zanemarujući analizu percepcije druge strane. Izgleda su poverovali da je percepcija druge strane identična sa stavovima njihovih plaćenih NVO - delatnika u Moskvi, kojima su širom otvorili prostor u svim zapadnim medijima. Dovoljno je još malo pritiska pa da se nezadovoljstvo izlije na ruske ulice, a zatim da se nakon svrgavanja Putina oktroiše nova vlast. I džaba sva upozorenja, pozivi na objektivnost i realno sagledavanje situacije. Kakva ulica, kakvi bakrači, kakva obojena revolucija i nametanje novog predsednika!
Ako im je bilo teško da pojme rusku logiku, mogli su nešto naučiti iz sopstvene skorašnje istorije. Kenedi je morao ići do kraja, zato što drugog izlaza nije imao. I Putin mora ići do kraja, zato što drugog izlaza nema. Dok ne eliminiše pretnju za egzistencijalnu bezbednost.
Razlika između 1962. i 2022. godine ogleda se u mnogim detaljima, ali i u dve bitne stvari. Prvo, Hruščov je pravilno procenio posledice i odustao od oružanog sučeljavanja. Drugo, zbog relativnog i apsolutnog opadanja vojne, ekonomske i političke moći američka margina za traženje rešenja nikada nije bila uža još od te 1962. godine. Ne pomaže ni vojna pomoć ukrajinskim snagama, ni disciplinovanje EU koja je naterana na samoubistvo, ni sinhronizovane političke akcije kojima se osim kolektivnog Zapada niko nije pridružio, ni ekonomske sankcije, ni zloupotreba međunarodnih organizacija, od političkih do sportskih, ni jeziva antiruska medijska kampanja. Ne pomaže ništa što je do sada primenjivano, jer niti su SAD u naponu snage, niti su ovoga puta udarili na slabijeg protivnika.
Nasuprot često razmatranoj tezi o tome šta će se dešavati sa Rusijom i unutar nje posle Ukrajine, otvoreno je, pa možda i aktuelnije šta će se dešavati sa SAD i unutar njih nakon Ukrajine!?
Ne samo zbog tekućih dešavanja na terenu koja ukazuju na ishod oružanog sukoba, već i zbog toga što američki stratezi više ili ne žele ili prosto ne mogu razumeti tuđu logiku. A Sun Cu je davno napisao:
- Ukoliko ne poznaješ ni sebe ni svoga neprijatelja - u velikoj si nevolji.
Britanski kolumnista i ekspert Džek Bakbi - u tekstu napisanom za 19FortyFive - ocenio je uništavanje višecevnih raketnih sistema HIMARS i skladišta protivbrodskih raketa Harpun u Odesi loša vest za NATO.
Cene benzina u Sjedinjenim Američkim Državama podiže to što Ukrajina uništava naftne rafinerije u Rusiji, izjavio je danas američki predsednik Donald Tramp, i izneo tvrdnju da na cenu goriva ne utiče situacija u Ormuskom moeruzu.
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev upozorio je Sjedinjene Američke Države da bi pokušaj uništavanja ruske satelitske mreže „Rasvet“ mogao da izazove otvoreni rat u svemiru.
Predsednik SAD Donald Tramp potpisao je novi paket sankcija protiv Rusije kojim Bela kuća dobija široka ovlašćenja da uvede carine do 100 odsto državama koje kupuju najveće količine ruske nafte i gasa ili pomažu Moskvi da zaobiđe postojeća ograničenja.
Demokrate u Predstavničkom domu SAD pokušale su da uz novi paket teških sankcija protiv Rusije otvore Ukrajini još 15 milijardi dolara za kupovinu oružja i vojnih usluga, ali njihov amandman za sada nije dobio prolaz ka glasanju u punom sastavu Predstavničkog doma.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Britanski kolumnista i ekspert Džek Bakbi - u tekstu napisanom za 19FortyFive - ocenio je uništavanje višecevnih raketnih sistema HIMARS i skladišta protivbrodskih raketa Harpun u Odesi loša vest za NATO.
Američki ministar odbrane Pit Hegset najavio je da će pogubljenje bivšeg vojnog psihijatra Nidala Malika Hasana, osuđenog na smrt zbog ubistva 13 ljudi u vojnoj bazi Fort Hud u Teksasu, biti prenošeno uživo.
Siniša Mali iskoristio je završne sekunde debate da vođi blokadera Dejanu Šoškiću postavi direktno pitanje o njegovom stavu prema Srebrenici, čime je ekonomska rasprava na samom kraju prešla na političku temu.
U ekonomskoj debati u emisiji "Takovska 10" na RTS učestvovali su predstavnici četiri izborne liste: Siniša Mali, "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", Dejan Šoškić, "Studentska lista - Studenti pobeđuju", Miloš Jovanović, "Autentična desnica – Dr Miloš Jovanović" i Dušan Nikezić, "Evropska Srbija - Marinika Tepić - Zdravko Ponoš".
U ekonomskoj debati u emisiji "Takovska 10" na RTS-u, potpredsednik GO SNS-a Siniša Mali predstavljajući listu "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" potpuno je potukao i rasturio blokaderskog predstavnika Dejana Šoškića!
Prilikom debate na blokaderskoj N1, voditeljka je prekinula obraćanje predstavnika liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" Zlatibora Lončara, nakon što je pokušao da se direktno obrati građanima putem kamere.
Siniša Mali direktno je suočio blokadera Dejana Šoškića sa njegovim ranijim izjavama, tvrdeći da je Šoškić u julu govorio da su plate u Srbiji previsoke i da je dinar prejak, što je Mali predstavio kao dokaz kakvu bi ekonomsku politiku Šoškić ponovo vodio.
Sutra, 9. oktobra, Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici slave Svetog apostola i jevanđelistu Jovana Bogoslova, a ovaj dan u narodu prate zanimljivi običaji vezani za žene i devojačke želje za brak.
Kardiolozi Zdravstvenog centra u Loznici danas su dozvolili sebi mali predah za čestitke - za deset meseci rada angio-sale zbrinuto je 1.000 pacijenata iz Loznice, Šapca, Ljubovije, Krupnja, Malog Zvornika i okolnih mesta.
Danas se navršava tačno 33 godine od jednog od najbrutalnijih i najhladnokrvnijih zločina u istoriji Beograda - trostrukog ubistva u Fruškogorskoj ulici, u kom su zbog svega 460 maraka i dve kožne jakne zverski likvidirani biznismen Nebojša Salatić (37), njegova devojka Slavica Kovačević (24) i njegov sestrić Milan Graoranov (17).
Prvo osnovno javno tužilaštvo u Beogradu podnelo je optužni predlog protiv A. L. (19) zbog sumnje da je u decembru prošle godine, zajedno sa jednim maloletnikom, namerno zapalio ugostiteljski objekat u Cerskoj ulici na Vračaru.
Pripadnici Regionalnog centra granične policije Centar u Crnoj Gori sprečili su krijumčarenje veće količine marihuane na zajedničkom graničnom prelazu Vraćenovići - Deleuša te uhapsili državljanina Bosne i Hercegovine (31).
Policija je uhapsila dvojicu muškaraca (42 i 70) koje sumnjiči da su učestvovali u prevari 69-godišnjakinje iz Zagreba, kojoj su uzeli oko 50.000 evra.
Poznati glumac C. V. Morgan, koji je publici najpoznatiji po ulozi Henka Lumisa, oca Bilija Lumisa u kultnom horor filmu „Vrisak“ iz 1996. godine, preminuo je u 72. godini.
Jakna Majkla Džeksona iz spota za pesmu "Triler" mogla bi, kako se očekuje, da na predstojećoj aukciji u Ujedinjenim Arapskim Emiratima dostigne cenu veću od deset miliona dolara, prenosi list Špigl.
Hrizantema je jedan od cvetova čije se značenje značajno razlikuje od zemlje do zemlje - dok je negde simbol sreće i blagostanja, u drugim kulturama povezuje se sa tugom i sećanjem na preminule.
Alberto Ernandes Kastiljo iz SAD priveden je 4. oktobra na aerodromu u Majamiju, nakon što su carinici primetili ogromno ispupčenje na njegovim pantalonama.
Pevačica Atina Ferari gostovala je u emisiji "Demanti", koja se emituje na Jutjub kanalu "Informer Portal", gde je govorila o podršci koju je tokom života imala od roditelja, ali i o svojim prvim željama kada je reč o izboru zanimanja
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.