EKSKLUZIVNO IZ DONBASA ZA INFORMER.RS! Politikolog Jović: RUSI NEĆE STATI SVE DOK NE ISPUNE JEDAN CILJ, pitanje je šta će tada ostati od Ukrajine, već sada je jasno da nema ništa od kontraofanzive!
Nikola Jović, politikolog i novinar, trenutno boravi u Donbasu i ekskluzivno za Informer otkriva kakva je situacija u ratom obuhvaćenom regionu
Nikola Jović teritoriju Donbasa posećuje od 2015. godine i dobro je upoznat sa merama razaranja ovog regiona od početka sukoba. On je, kako ističe, želeo da govori u sukobu o kojem su svi ćutali sve dok nije postao direktan sukob Ukrajine i Rusije.
- Ta istina, ta patnja i stradanje ljudi Donbasa, kao nekada naših ljudi u Krajini, Republici Srpskoj, na Kosmetu, jeste to što me podstiče da radim, govorim i pišem, ne obazirući se na sve objektivne i postojeće opasnosti. Jednostavno, ovo mi je važnije od sigurnosti i komfora koji bih mogao da imam - kaže Jović za Informer.
Ljudi u Donbasu su navikli da je rat sastavni deo njihovog života i da određuje sve ostalo, tako da i oni žive u sladu sa tim.
- Uprkos tome, život se odvija normalno i sem te "sitne" činjenice da je ovde rat već osam godina, svakodnevni život izgleda normalno i uobičajeno, koliko je to moguće naravno - objašnjava Nikola Jović.
Foto: Privatna Arhiva
Deca u Donbasu se igraju pored vojne tehnike
U skladu sa podređivanjem čitavog načina života ratu, u onoj meri u kojoj je to nužno, izgleda i prilagođavanje stanovništva na sve probleme kojih nije malo. Jović govori da su glavni problemi u Donjecku, glavnom gradu DNR-a, vodosnadbevanje, nestanak struje i osnovnih životnih namirnica, ali i neprestano granatiranje civilnih ciljeva po gradu.
- Ta tragedija utiče i na porast solidarnosti pa se ljudi i sa tim mukama lakše nose jer su vedrog duha.
Srbi se bore u Ukrajini
Srbi su se i u ovom ratu, koji nikako nije rat Rusije i Ukrajine, već rat Rusije i kolektivnog Zapada preko Ukrajine, pokazali kao žestoki i hrabri ratnici, ratujući, naravno, na ruskoj strani. Bilo je i onih koji su išli kod Ukrajinaca, ali retki su takvi, to je bilo na kratko i – isključivo zbog novca, rekao nam je politikolog.
- Na ruskoj strani Srbi i danas ratuju iz uverenja jer, za početak, tu novca za plaćenike i nema. Govorim o DNR i LNR, za armiju RF je druga priča, mada ni tamo nije tako jednostavna situacija, ni oni ne primaju "blanko" strane dobrovoljce i plaćenike već i tu postoje procedure za dolazak. Dakle, i danas u Donbasu ratuje dosta Srba, više desetina, tačan broj je teško utvrditi, ali je reč svakako o većem dvocifrenom broju - govori Nikola Jović.
Prema izveštajima, ukrajinska vojska granatira civilna područja na teritoriji Donbasa, Informer je već pisao o civilnim žrtavama, ali i oborenim ukrajinskim projektilma “Točka-U”. Maksimalan domet ovih projektila je 70km, nešto manje od projektila GMLRS M31 ispaljenih iz američkih kompleksa HIMARS. Sagovornik Informera objašnjava kako se sa raketnim napadima nosi ruska protivvazdušna odbrana:
- Ruska PVO je zasigurno među najboljima, ako ne i najbolja na svetu. Međutim, nijedna PVO ne može da obori baš svaki projektil koji se ispali ka ciljevima koje brani, pa tako ni ruska. Nisam stručnjak za vojna pitanja i oružje, ali koliko mi je poznato Rusi koriste standardno svoje S-300 i S-400 sisteme, zatim tu su sistemi "Pancir", "Buk", "Kub" i brojni drugi, koliko je dostupno u zvaničnim informacijama. Uzevši sve ovo u obzir dosta su uspešni, pre svega unište dosta oružja koje Ukrajina dobija pre nego što se ono stavi u upotrebu, zatim obore većinu projektila u letu, ali, nažalost, ne mogu sve pa tako dosta njih i padne, mahom na civilne ciljeve, što opet dosta govori o ukrajinskim ratnim ciljevima.
Foto: Privatna Arhiva
Aleja Anđela u Donjecku, trg posvećen deci stradaloj od ukrajinske vojske
Na informacije koje su se pojavile u zapadnim medijima da je ruska artiljerija u Donbasu značajno smanjila svoja dejstva nakon što su ukrajinske snage izvele seriju uspešnih napada američkim višecevnim bacačima raketa HIMARS na vojna skladišta, Jović kaže da ne veruje da je to slučaj:
- Sumnjam da je to tako, sudeći po ovome čemu direktno prisustvujem, što čujem i vidim, a to je ozbiljno artiljerijsko intenziviranje dejstava sa ruske strane, naročito ovde u Donbasu, u skladu sa započetim jurišem u pravcu Avdejevke iz Donjecka i na drugim pravcima zapadno od glavnog grada DNR. Sami američki vojni i politički komentatori priznaju da Rusi svakodnevno ispale po nekoliko puta (ako ne i nekoliko desetina puta) više projektila od ukrajinske strane, što je objektivno tačno iz niza razloga.Povremeni uspesi ukrajinske vojske, kojih svakako ima, ne mogu nikako da utiču na opštu situaciju i tok rata.
Strani plaćenici u Ukrajini
Mediji spekulišu o velikom broju stranih plaćenika koji se bore na strani Ukrajine. Govori se da ih je trenutno između 20 do 30 hiljada u "legijama", odnosno novoformiranim jedinicama ili su po "ubrzanom procesu" integrisani u redove ukrajinske armije.
- Kada govorimo o borcima iz inostranstva treba biti oprezan. Deo je tu svakako zbog novca, ali ne svi, što ukazuje na srazmeru problema. Dakle imate ljude, mahom na Zapadu, koji su se odrekli svog udobnog i bogatog načina života i žrtvovali sve da bi došli da ratuju za Ukrajinu i ubijaju Ruse, što im je zapravo značajnije od odbrane zemlje za koju im nije bilo nimalo stalo do 24. februara ove godine. To vam govori koliko je odmakla histerična rusofobija na Zapadu. Dakle kada oduzmemo tu ideološku komponentu (fanatična mržnja prema Rusima), pod koju potpada i najveći broj poljskih dobrovoljaca (zbog istorijskih netrpeljivosti koje su imali sa Rusima) – koji opet čine najveći broj stranih dobrovoljaca – ostanu vam „klasični“ plaćenici. Tu imate s jedne strane profesionalne grupe plaćenika koje idu po svetu od ratišta do ratišta i ubijaju za novac ne gledajući ko je ko i na kojoj su strani, a imate i razne avanturiste koji žele da iskoriste ovaj sukob kao priliku da zarade i ne bi da ratuju mnogo ako ne moraju, naročito jer znaju ko je protivnik. Zapad od njih svakako ima koristi, više nego štete, inače ih ne bi podsticao, podržavao, finansirao i slao u Ukrajinu, kako to nesporno čini. Čak je isto i sa raznim islamističkim i terorističkim frakcijama, koje su korišćene prethodno na ratištima - od Bosne, Kosova, Čečenije, Avganistana, Iraka, Libije, Sirije... - napominje Jović.
Foto: Privatna Arhiva
Deca iz Donjecka se igraju pored vojne tehnike
Velika kontraofanziva kod Hersona - Velika zabluda
- Ta "velika kontraofanziva" na jugu koja se najavljuje nedeljama i u kojoj treba da učestvuje milion vojnika je obična zabluda i samozavaravanje strane koja neprekidno trpi poraze i gubi grad za gradom iz svoje kontrole. Ukrajina je započela rat sa manje od milion vojnika. Kako je onda moguće da sada, posle pet meseci strahovitih udara po njihovoj živoj sili, avijaciji, floti, artiljerijskim, tenkovskim, PVO i svim drugim kapacitetima, oni odjednom mobilišu milion novih, svežih vojnika, mimo ovih nekoliko stotina hiljada koje sada ratuju. Kako? Odakle? Iz čega? Rusi im svakodnevno uništavaju regrutne centre za prijem i obuku stranih dobrovoljaca i tu likvidiraju po 50-100 ili više vojnika. Dakle ako tako „sitni“ pokreti vojske tako prolaze, kako bi tek prošli mnogo veći brojevi vojnika, stotine hiljada? Od toga nema ništa, nažalost po ukrajinsku stranu. Reč je o običnoj medijskoj, propagandnoj priči - govori Nikola Jović.
Ruski mediji svakodnevno objavljuju intervjue i video snimke izbeglica ruske, ali i ukrajinske nacionalnosti koji se nakon ratnih dejstva vraćaju na "oslobođene teritorije". Jović je u to mogao da se uveri:
- Istina je. Veliki broj Ukrajinaca ne želi da živi pod diktaturom kijevskog režima, koji je, podsetiću, došao na vlast nelegalnim, nasilnim pučem (obojenom revolucijom) 2014. godine. Taj režim je i "obične" Ukrajince, koji do tada nisu mrzeli svoje komšije Rusije (niti su imali razloga za tako nešto) bukvalno terao da postanu rusofobi poput njih samih, progonio ruski jezik (kojim i danas govori većina ljudi u Ukrajini), rusku crkvu (najveću pravoslavnu i jedinu kanonski priznatu) i sve rusko iz Ukrajine, sa čim se mnogi nisu slagali, ali su ćutali i trpeli jer su znali kako prolaze oni koji se ne slažu i javno osude kijevski režim. Tako da je i veliki broj Ukrajinaca dočekao rusku vojsku kao oslobodilačku, ne toliko jer se raduju dolasku Rusa, već jer se raduju odlasku neonacista i banderovaca koji su ih maltretirali. I u samom DNR i LNR živi dosta Ukrajinaca koje niko ne dira i koji mirno vode svoje živote. Pa i u drugim, novooslobođenim krajevima gde ima Ukrajinaca. Kako su prolazili Rusi u kijevskoj, postmajdanskoj Ukrajini, imali smo prilike da gledamo od 2014. godine do danas. Kako prolaze Ukrajinci na oslobođenim teritorijama – imamo prilike da gledamo danas. U konkretnim ciframa, Rusija je prihvatila desetine hiljada izbeglica od februara do danas, a kada gledamo period od 2014. godine reč je o stotinama hiljada. Pritom- ne gledajući ko je Rus ko Ukrajinac. U Rusiji mirno žive i rade mnogi Ukrajinci i niko ih dira, niti kome smetaju. Kako to izgleda u obrnutom slučaju mislim da je jasno.
"Kolika će Ukrajina tada biti..."
Nikola Jović je objasnio i kakva je procedura zbrinjavanja ljudi koji su ostali bez svojih domova. On kaže da postoji više varijanti i da se neki od građana odmah po okončanju borbi u njihovim predratnim naseljima vraćaju u njih i tu nastavljaju sa životima koje je rat prekinuo. Do tada borave kod rođaka, u prihvatnim centrima. Oni koji ne žele da se vrate sele se u Rusiju, emigriraju.
- Onima kojima su kuće porušene, a žele da se vrate, grade se nove kuće i stanovi, poput onih u Mariupolju, gde je danas aktivno mnogo gradilišta i gde ubrzano „niču“ višespratne zgrade koje će uskoro dočekati nove stanare - otkriva Jović.
Foto: Privatna Arhiva
Vojnici DNR
Politikolog je za Informer ispričao i o pravim ciljevima ruske Specijalne operacije, ali i o načinu na koji će se ovaj sukob okončati.
- Vremenski okvir, kao i formulacija operacije (denacifikacija i demilitarizacija) je postavljena tako široko i proizvoljno da može značiti mnogo toga istovremeno i – ništa konkretno. Upravo na tu "ambivalentnost" i "neodređenost" su Rusi i "igrali", rekao bih, kada su izlazili u javnost sa proklamovanim ciljevima. U krajnjoj meri, bitno je ono što se sprovodi na terenu, a ne ono što se priča da se radi ili da će se raditi. Tako da se Rusima ne žuri, uzevši u obzir da im i na vojnom i na drugim frontovima (ekonomskom-jačanje rublje, političkom – ubrzano zbližavanje sa nezapadnim delom sveta i nemogućnost da se Rusija izoluje) sasvim dobro ide. Cilj će u opštem smislu reči biti postignut kada ne bude postojala ni hipotetička mogućnost da Ukrajina na bilo koji način zapreti ili naudi Rusiji i Rusima svojim delovanjem. A kolika će Ukrajina tada biti, u smislu teritorije, to je drugo pitanje - kaže Jović.
Do sada su nezavisnost DNR priznale Rusija, Abhazija, Sirija i Severna Koreja. O budućnosti ove regije i integraciji sa Rusijom, Jović poručuje:
- DNR i LNR su se i "samoproglasile" i nastale prvenstveno iz želje da budu jedno sa Ruskom Federacijom i žive u njoj. To neprestano govore i ponavljaju svi, od predsednika ovih država do običnog stanovništva. Dakle, oni su 2014. godine odlučili da „izađu“ iz Ukrajine pošto je ta država prestala da bude njihova, a prestala je da bude njihova jer je nova vlast, majdanska hunta, počela da ubija i progoni sve rusko u Ukrajini. Do tada su, od raspada Sovjetskog Saveza, živeli u Ukrajini bez ikakvih problema jer se sve rusko poštovalo i njihov status je bio neupitan. Ali, zbog novonastalih okolnosti bili su primorani da se vrate tamo odakle su i nasilno otrgnuti u vreme komunizma – u Rusiju. Tako da se njihova integracija u RF može očekivati ubrzo nakon okončanja ratnih dejstava, naročito na ovim područjima (Donbasa). I to je svakako prirodniji i pošteniji proces nego njihovo vraćanje u majdansku Ukrajinu, od čega naravno nema ništa, ali o čemu maštaju mnogi u Kijevu i drugde.
Ruske protivvazduhoplovne (PVO) jedinice uspešno pogađaju rakete američkih raketnih bacača „HIMARS“, koje ukrajinski vojnici primenjuju od kraja juna u Donbasu, izjavio je za Sputnjik oficir protivavionskih jedinica iz grupe „O“
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev oštro je odbacio mogućnost da Ukrajina postane članica NATO-a u zamenu za prepuštanje preostalih delova Donbasa pod kontrolom Kijeva, nazvavši takav predlog suludim i upozorivši da je upravo širenje Alijanse na Ukrajinu jedan od razloga zbog kojih je izbio rat.
Rusija navodno traži izlazak Finske iz NATO, zabranu vojnih baza Alijanse u Estoniji, Letoniji i Litvaniji, predaju celog Donbasa Moskvi i trajnu vojnu neutralnost Ukrajine.
Ukrajinski novinar Denis Kazanski objavio je snimak razorene Konstantinovke u Donjeckoj oblasti, na kojem se vide uništene stambene zgrade, ruševine i čitavi delovi grada opustošeni višemesečnim borbama.
Slavjansk jedan od ključnih ukrajinskih vojnih i logističkih centara u Donbasu suočava se sa sve intenzivnijim ruskim napadima dok se linija fronta približava ovom strateški važnom gradu.
Sjedinjene Američke Države predložile su novi put za ulazak Ukrajine u NATO, što je cilj kojem Kijev teži već godinama, smatrajući članstvo u Alijansi ključnom garancijom bezbednosti i zaštite od Rusije, gotovo pet godina od početka rata.
Američki pregovarači pokrenuli su, nakon poslednje runde mirovnih pregovora sa Rusijom u Abu Dabiju, pitanje mogućeg povlačenja Ukrajine sa teritorije Donbasa, u zamenu za članstvo u NATO-u, izjavio je danas ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
Šansa za zamrzavanje sukoba duž linije kontakta može se pojaviti tek nakon što NATO vojska, naoružana do zuba, uđe u Donbas i Hersonsku oblast sa punom borbenom gotovošću, izjavio je bivši savetnik ruskog predsednika Andrej Ilarionov, koji je prebegao na Zapad.
Prema navodima ukrajinskih novinara, Rusija je spremna da razmotri energetsko primirje do kraja 2026. godine i čak prihvati zadržavanje ukrajinske kontrole nad delom Donbasa, ali pod uslovom da Kijev pristane na ozbiljna vojna ograničenja, a NATO povuče deo svog naoružanja iz istočne i severne Evrope.
Sjedinjene Američke Države pripremaju novi pokušaj okončanja rata u Ukrajini, a mirovni plan koji se razmatra predviđa demilitarizovanu zonu u Donbasu, odustajanje Kijeva od članstva u NATO-u i obnovu velikih ekonomskih veza između Vašingtona i Moskve.
Ukrajinska vojska zauzela je 16 naselja i preuzela kontrolu nad 277 kvadratnih kilometara teritorije na severu Donjecke oblasti tokom višemesečne kontraofanzivne operacije „Vivaldi“, saopštio je komandant Trećeg armijskog korpusa, brigadni general Andrej Bilecki.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruske protivvazduhoplovne (PVO) jedinice uspešno pogađaju rakete američkih raketnih bacača „HIMARS“, koje ukrajinski vojnici primenjuju od kraja juna u Donbasu, izjavio je za Sputnjik oficir protivavionskih jedinica iz grupe „O“
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević hitno se oglasio u Kolegijumu i saopštio da je stiglo rešenje REM-a o izrečenim kaznama koje je, prema njegovim rečima, sklono različitim tumačenjima i sa namernom sastavljeno i uručeno advokatu u petak popodne, oko pola četiri, na kraju radnog vremena, da ne bismo mogli da tražimo tumačenje, jer nadležne službe ne rade u petak popodne i tokom vikenda.
Bivša ministarka u Vladi Srbije Zorana Mihajlović oglasila se povodom niza stravičnih uvreda na društvenim mrežama, odbacujući tvrdnje o navodnom zvanju ambasada i svedočenju protiv lidera srpske opozicije Aleksandra Vučića.
Voditeljka emisije "Direktno sa Minjom Miletić" Minja Miletić postavila je u razgovoru sa bivšom potpredsednicom DS-a Gordanom Čomić direktno i oštro pitanje o ponašanju nove parlamentarne većine prema opoziciji.
Nekadašnja kapitenka odbojkaške reprezentacije Srbije i članica SNS-a Vesna Čitaković Đurišić kandidovana je za gradonačelnicu Užica, a evo šta ona kaže o tome.
Narodni poslanik i član Predsedništva SNS-a Nebojša Bakarec izneo je u autorskom tekstu oštre kritike na račun poslanika "Studentske liste", uključujući Saru Valentik i Mirjanu Nikolić, kao i pisanju lista "Danas" da "Vučiću treba ukinuti kiseonik".
Šef poslaničke grupe "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje" i lider srpske opozicije Aleksandar Vučić rekao je danas da je razočaran i uplašen za budućnost Srbije zbog neznanja koje su pokazali poslanici Studentske liste, ali je izrazio uverenje da će pobeda SNS doći mnogo brže nego što drugi očekuju.
Boris Stanojević iza sebe ima 31 odigranu igru i 17 pobeda, a pored toga osvojio je i dve individualne medalje, međutim, i pored toga našao se u borbi za život.
Zima je sve bliže, a prema najavama meteorologa Ivana Ristića, nove padavine i zahlađenje očekuju se već tokom predstojećeg vikenda, odnosno 22. novembra u podne.
Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije (RHMZ) upozorava da se do kraja dana u većem delu Srbije očekuju kiša, lokalni pljuskovi i grmljavina, dok će u Beogradu biti nestabilno i u naredna dva sata.
Apelacioni sud u Beogradu potvrdio je danas prvostepenu presudu i pravosnažno osudio trojicu na ukupno pet godina i tri meseca zatvora zbog dogovaranja ubistva Luke Bojovića.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske oprostilo se od svog mladog kolege Dejana Erića (24) iz Bijeljine, koji je tragično izgubio život u saobraćajnoj nesreći.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Devedesete godine prošlog veka smatraju se zlatnim dobom filmskih trilera. Bio je to period u kojem su priče postajale mračnije, psihološki kompleksnije, a režija i filmska tehnika sve preciznije.
Umesto oslanjanja na čudesne preparate, stručnjaci ukazuju na nekoliko važnih nutrijenata koji mogu doprineti boljoj seksualnoj funkciji. Neki od njih nalaze se u namirnicama koje većina ljudi svakodnevno koristi.
Korisnici Android telefona dobili su upozorenje nakon istraživanja koje je pokazalo da popularne aplikacije prikupljaju velike količine ličnih podataka i često traže više dozvola nego što im je zaista potrebno.
Sin Lepe Brene Viktor Živojinović i njegova devojka Aleksandra uneli su prazničnu čaroliju u svoj luksuzni stan vredan 700.000 evra, koji se nalazi na 40. spratu zgrade na Novom Beogradu, a pažnju mnogih privukla je njihova neobična jelka.
Nakon završetka rijaliti karijere, Zorica Dukić okrenula je novi list i posvetila se biznisu, a danas živi potpuno drugačijim životom, te je otkrila da su je povezivali sa prostitucijom ali da to nije radila.
Voditeljka Ivana Šopić ponovo je privukla pažnju svojim izgledom, a ovoga puta odlučila se za ležernu, ali veoma izazovnu kombinaciju koja je stavila njenu figuru u prvi plan.
Pevačica Teodora Džehverović ponovo je raspametila pratioce na društvenim mrežama, a ovog puta vrelim prizorom sa treninga pokazala je koliko je posvećena vežbanju i održavanju savršene figure.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.