Tokom invazije na Ukrajinu, snage ruskog predsednika Vladimira Putina oslanjale su se na zastarele mape i zastarele liste vojnih ciljeva da usmeravaju vatru, prema najnovijem izveštaju think tanka RUSI (Roial United Services Institute), pa su Ukrajinci lako svojom taktikom obmanjivali
U jednom slučaju, na primer, ukrajinske snage su kamuflirale svoje vazduhoplovne baze fotografisanjem dignutih hangara u vazduh, štampanjem šablona posledica 'uništenja' na velikim listovima koji su potom navučeni preko aviona kao oblik kamuflaže.
U nemogućnosti da otkriju kako ukrajinski piloti još uvek lete s obzirom na navodno uništenje njihovih vazdušnih baza, ruske snage su spekulisale da je Kijev možda izgradio razrađen podzemni kompleks kako bi omogućio svojim pilotima da polete, prenosi britanski The Times.
Novi izveštaj britanskog trusta mozgova oslanja se na svedočenje visokih zvaničnika ukrajinske vojske i pruža sveobuhvatan pregled dosadašnjeg toka rata.
Foto: Tanjug/AP
Rat u Ukrajini
Izveštaj opisuje nedostatke u ruskim snagama kao što su rigidnost moskovske komandne strukture odozgo na dole i sklonost trupa da ponavljaju greške. Jedan od najvećih problema koji podriva Putinove ratne napore bio je tzv prijateljska vatra.
Zbog nedostatka komunikacije ruska artiljerija je gađala sopstvene snage, dok je protivvazdušna odbrana gađala prijateljske avione. Sistem elektronskih protivmera Hibni, koji bi trebalo da zaštiti ruske pilote, ometao je sopstvene letelice.
Vojnici su „neiscrpni resurs koji se može potrošiti“
„Bratoubistvo je bio rasprostranjen problem za ruske snage tokom njihove invazije na Ukrajinu“, navodi se u izveštaju. Takođe se napominje da su ruske snage potrošile municiju na pokušaje uništavanja lažnih višecevnih raketnih bacača HIMARS, koje su Kijevu isporučile SAD.
Foto: Tanjug/AP
Ruski vojnici
„Prevara ruskih snaga uspela je protiv snaga u svim jedinicama i u sva tri roda vojnih snaga“, navodi se u izveštaju čiji su autori Oleksandar Daniljuk i Mihajlo Zabrodski, koji su učestvovali u organizovanju odbrane Kijeva. .
Tokom konačno neuspelog napredovanja ka Kijevu na početku rata, ruski vojnici "nisu imali pojma gde se nalaze. Čitavi gradovi nisu postojali u vreme kada su napravljene karte koje su koristili", navodi se u izveštaju.
Međutim, analiza upozorava na kontinuitet potencijala ruske vojske. Na početku rata Ukrajina je imala 900 tenkova u poređenju sa 2.800 pod ruskom komandom i još 400 koje su držali proruski separatisti u regionu Donbasa.
Takođe upozorava da Moskva i dalje vidi svoje vojnike kao „neiscrpni, potrošni resurs“. Iako, sa starenjem stanovništva, Rusija neće moći da formira velike armije u budućnosti, a ruska kultura „ne pridaje mnogo vrednosti ljudskom životu“.
„Postoji percepcija da su oružane snage Ruske Federacije sistematski nesposobne, nepopravljivo korumpirane, da je njihovo oružje neefikasno i nepouzdano i da se te snage ne mogu prilagoditi. samozadovoljstvo“, zaključuje se u izveštaju.
Profesor Majkl Klark, sigurnosni i odbrambeni analitičar, kritikovao je rusku vojnu strategiju koja se oslanja na korišćenje bataljonskih taktičkih grupa
Ruski predsednik Vladimir Putin ostaće u Kremlju do svoje smrti, izjavio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski, dodajući da je ukrajinska vojska "druga najmoćnija vojska u NATO".
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da se ruske snage nalaze na oko 10,5 kilometara od Sumija, ukrajinskog regionalnog centra, ali je naglasio da Moskva za sada nema političke planove za pripajanje tog grada i čitave Sumske oblasti Rusiji.
Poljska ubrzava pregovore sa SAD o stvaranju stalne američke vojne baze na svojoj teritoriji, iako je javnost gotovo presečena na dva dela: 44,1 odsto građana podržava novu bazu, dok je 40,9 odsto kategorično protiv.
Predsednik SAD Donald Tramp otvorio je jedan od najvažnijih američkih rudarskih poslova u Centralnoj Aziji: sporazum sa Kazahstanom o razvoju ogromnih nalazišta volframa, metala koji je ključan za vojnu industriju, rakete, avione, čelik, elektroniku i poluprovodnike.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko uputio je, uoči sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Valdaju, javni i neočekivano oštar apel ruskom ambasadoru u Minsku Borisu Grizlovu otvoreno zatraživši od Moskve da ne uvlači Belorusiju u direktan vojni sukob sa Ukrajinom.
Ruski predsednik Vladimir Putin održao je opširan govor na kongresu vladajuće stranke Jedinstvena Rusija u kojem je, usred rata protiv Ukrajine, prvi put direktno priznao da Rusija pati od ozbiljnih problema zbog sve žešćih ukrajinskih udara duboko unutar ruske teritorije.
Kremlj bi novu mobilizaciju mogao da objavi već u septembru, posle izbora, jer vlast ne želi da pre glasanja dodatno nervira građane i ruši sliku „stabilnosti“, tvrdi „Ukrajin kontekst“.
Bivši ministar spoljnih poslova Ukrajine Vadim Pristajko upozorio je da bi pokušaj Kijeva da uvuče Belorusiju u rat mogao da se vrati kao najopasniji mogući bumerang.
Predsednik Rusije Vladimir Putin i predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko već drugi dan zaredom vode intenzivne pregovore u potpuno zatvorenom formatu, što je presedan u dosadašnjoj praksi dva saveznika.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Profesor Majkl Klark, sigurnosni i odbrambeni analitičar, kritikovao je rusku vojnu strategiju koja se oslanja na korišćenje bataljonskih taktičkih grupa
Organizatori festivala Belgrade Music Week oglasili su se saopštenjem u kojem su demantovali da je sinoć tokom završne večeri festivala došlo do incidenta.
Reakcije nakon subotnjeg veličanstvenog skupa održanog u Beogradu, gde se, prema procanama MUP-a okupilo neverovatnih 207.000 građana Srbije, poštovalaca politike predsednika Aleksandra Vučića, ne prestaju da se nižu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poslao vaćnu poruku građanima Srbije na Instagram nalogu kroz video objavu na kojoj se vide kadrovi jučerašnje posete predsednika porodici Veljković iz Senjskog Rudnika.
Poslanica Jelena Pavlović koja je juče govorila na blokaderskom skupu u Kraljevu, donedavno je vodila ljude da aplaudiraju predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
Miloš Bešić, profesor i blokader na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu, gostovao je sinoć u "Utisku nedelju" i tom prilikom istakao da se opozicionari nikada neće odreći svojih ambicija u korist "studenata".
Poslanica Jelena Pavlović koja je juče govorila na blokaderskom skupu u Kraljevu, donedavno je vodila ljude da aplaudiraju predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
Najtopliji grad u 13 časova je Kikinda, gde je izmereno 38 stepeni, a najsvežije je na Kopaoniku 23 stepena, rekli su iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture (MGSI) apelovalo je na sve poslodavce i zaposlene u oblasti građevinarstva da usled najavljenih visokih temperatura u narednom periodu dosledno primenjuju propisane mere bezbednosti i zdravlja na radu prilikom obavljanja poslova na otvorenom.
Naizgled bezazleni predmeti u prtljagu, na graničnim prelazima mogu biti zaplenjeni, ili da u najboljem slučaju, zbog njih dobijete visoku novčanu kaznu.
Naučnici su otkrili da ljudski smeh ima mnogo dublje evolutivne korene nego što se verovalo. Novo istraživanje sugeriše da isti ritam smeha delimo sa velikim čovekolikim majmunima već 15 miliona godina.
Prema izveštaju Republičkog hidrometeorološkog zavoda, u Srbiji je u 11 sati najtoplije bilo u Kikindi, sa izmerenih 36 stepeni, a najsvežije na Kopaoniku, 23 stepena Celzijusove skale.
Viši sud u Negotinu danas je Apelacionom sudu u Nišu uputio na odlučivanje spise predmeta protiv Dejana Dragijevića i Srđana Jankovića, optuženih za ubistvo dvogodišnje devojčice Danke Ilić 26. marta 2024. godine, radi odlučivanja o podnetoj žalbi.
Bivša gradonačelnica Niša Dragana Sotirovski, optužena da je koruptivnim radnjama oštetila gradski budžet, zatražila je da joj se sudi u Beogradu ili Kragujevcu, smatrajući da niško pravosuđe nije u stanju da donese nepristrasnu odluku zbog pritiska javnosti i navodne pristrasnosti.
Apelacioni sud u Novom Sadu doneo je drugostepenu presudu u slučaju vaspitača I. O. (28) iz Bogojeva kod Odžaka, kojom je prvostepena presuda preinačena i izrečena maksimalna kazna od 20 godina zatvora.
Novosađaninu S. M. (28), koji se tereti za pokušaj ubistva B. G. (18) u stanu u centru Novog Sada, produžen je pritvor i po novom rešenju može da traje do 18. septembra.
Glumac Predrag Miki Manojlović odbio je reditelja Stivena Spilberga, a francuskom predsedniku Emanuelu Makronu je u lice rekao istinu o Kosovu i Metohiji.
Vozači primećuju da im se baterija telefona prazni drastično brže dok su na putu. Stručnjaci otkrivaju da su za to kriva podešavanja koja se sama aktiviraju i troše resurse u trenucima kada se menja geografska lokacija.
Istraživači su proučavali uticaj takozvane "zapadnjačke ishrane" na sistem serotonina, neurotransmitera koji ima važnu ulogu u regulaciji emocija, ponašanja, sna i drugih funkcija organizma.
Muzička zvezda Zorica Brunclik danas proslavlja svoj 71. rođendan, a iako njen život pun je uspona i padova, pevačicu optimizam i smeh nikada nisu napuštali.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.