Rusija i Kina kreću u veliku ofanzivu protiv dominacije Sjedinjenih Američkih Država u kosmosu, a kao prvi potez najavljuje se izgradnja naučnih stanica na mesecu
Šef Roskosmosa Jurij Borisov najavio je potpisivanje međuvladinog sporazuma između Rusije i Kine o stvaranju naučne lunarne stanice. Ranije je Roskosmos dobio instrukciju da sa Kinom potpiše memorandum o razumevanju o saradnji u oblasti stvaranja Međunarodne naučne lunarne stanice (ISLS).
Kako će izgledati stanica i koliko će zajednički rad sa kineskim kolegama pomoći ruskoj kosmonautici?
Od 2011. godine, Sjedinjene Američke Države započele su svoj obračun sa kineskim svemirskim programom. Ove godine, američki Kongres usvojio zakon, poznatiji kao Volfov amandman, koji zabranjuje vladinim agencijama, uključujući NASA i Kancelariju za nauku i tehnologiju Bele kuće, da sarađuju sa Kinom u oblasti istraživanja svemira.
Iako je uloga NASA u nekim od tih projekata bila jako mala, kineskoj astronautici je bilo zabranjeno da u njima učestvuje. Tako je Kina odmah isključena iz svih velikih međunarodnih svemirskih projekata.
Svemirske sankcije
Šta je razlog zabrane? Američki zvaničnici odgovaraju sasvim jasno – potreba da se uspori naučni i svemirski razvoj Kine, da se spreči Kina da „špijunira” američka dešavanja. U prevodu – ne volimo vas, zabranjujemo vam. Stvarnih razloga ili barem razloga za izricanje ovakvih sankcija nije bilo.
Nešto slično „Vulfovom amandmanu“ za Rusiju usvojeno je u junu 2019. godine, kada je Pentagon imenovao pet zemalja čije će usluge za lansiranje u svemir biti od 31. decembra 2022. godine zabranjene vladinim agencijama SAD. Na listi su Rusija, Kina, Sirija, Iran i Sudan.
Program "Artemis"
Foto: Pixabay
Artemis je NASA program za novo sletanje na Mesecu u 21. veku. Artemis će uključivati niz preletanja Meseca bez posade, a zatim sa posadom, što će kulminirati prvim sletanjem čoveka na Mesec 2025. godine.
NASA zatim planira misije sa posadom na površinu Meseca jednom godišnje do kraja decenije, gradeći svemirsku stanicu u lunarnoj orbiti i bazu na lunarnom Južnom polu gde će astronauti testirati tehnologije i veštine neophodne za Nasin dugoročni rok. cilj — misija posade na Mars početkom 2040-ih.
Kina je od 2011. godine ozbiljno napredovala u stvaranju moćne nacionalne kosmonautike
Kineski svemirski program obuhvata stvaranje vojnih kapaciteta u kosmosu, izgradnju sopstvene nacionalne orbitalne stanice, kao i i obiman naučni program, u kome ima mesta i za proučavanje Meseca i za misije na Marsu. Kao rezultat toga, američka zabrana je postala kao crvena krpa biku. Kina je uložila sve napore i bukvalno za dve decenije postala druga, a na neki način i prva svemirska sila na svetu.
Istovremeno, Kina se nije izolovala i s vremena na vreme govori o želji da se radi na zajedničkim međunarodnim projektima. Najverovatnije bi program stvaranja zajedničke automatske lunarne stanice sa Rusijom takođe trebao da postane jedan od tih projekata..
Foto: Pixabay
Nema nikoga kod kuće
Mnogi kada čuju termin "lunarna stanica", zamišljaju velike kupole na Mesecu u kojima rade astronauti. Međutim, u sadašnjoj verziji, Međunarodna lunarna stanica, koju razvijaju Rusija i Kina, je isključivo bez posade.
Nekoliko je razloga za ovu odluku. Takva stanica je mnogo puta jeftinija od one sa posadom. Njeno stvaranje neće zahtevati razvoj super-teških rakete-nosača. I što je najvažnije, takva šema će omogućiti da se testiraju i verifikuju neka rešenja pre nego što budu korišćena u kineskom programu sa posadom.
Stvaranje stanice će se odvijati postepeno. Prema potpisanoj mapi puta, ona je podeljena u tri etape i biće potrebno više od deset godina da se završi, do 2035. godine.
Štaviše, prva faza je maksimalno povezana sa već postojećim programima obe zemlje. Trajaće do 2025. godine i moraće da se sastoji od šest lansiranja, od kojih je jedno, "Čange-4" već obavljeno 2018. godine, a drugo, rusko - svemirska letelica "Luna-25", trebalo bi da se dogodi negde u 2023. godini.
Počevši od druge faze, budući moduli stanica će sleteti na jednu odabranu tačku nedaleko jedan od drugog, uspostaviti komunikaciju i raditi zajedno. Naravno, to će zahtevati razvoj jedinstvenih komunikacionih protokola i zajedničkih odluka o kontroli rada stanice.
Upravo 14. decembra se saznalo o spremnosti uređaja za odlaganje leta. Ulaznu kontrolu prošao je doplerov merač brzine i dometa DISD-LR (proizvođača koncerna Vega državne korporacije Rostec), koji je neophodan za meko sletanje automatske stanice Luna-25. Uređaj je već instaliran i, najverovatnije će tačan datum lansiranja biti poznat u narednim nedeljama. Dakle, možemo reći da će obe strane – Rusija i Kina – započeti zajednički rad na projektu stanice već sledeće godine.
Foto: Pixabay
Rusija se mora osloniti na sopstvene snage
Vrlo često, čitajući opise buduće lunarne stanice, može se naići na pitanja kako tačno ovaj projekat treba da bude zajednički realizovan i koliko će njegova realizacija pomoći ruskoj kosmonautici. Ipak, ne treba očekivati da će Kina preuzeti glavni deo posla i time znatno unaprediti rusku svemirsku nauku i industriju međuplanetarnih letova.
Sam program saradnje za stvaranje Međunarodne lunarne stanice je posebno osmišljen tako da se dosledno povećava integracija projekta. Odnosno, na početnom, trenutnom nivou, obe države će ići paralelno, nastavljajući svako svoj program automatskog istraživanja Meseca.
Svaki učesnik će morati da pokaže svoje sposobnosti i dostignuća kako bi delom dokazao sposobnost da se kreće po izabranoj mapi puta, bez potrebe da se jedna od strana upregne u zajednički posao i „iznese za dvoje“. Pored toga, mapa puta za stvaranje stanice podrazumeva otvorenost projekta, njegovu isključivo miroljubivu orijentaciju, kao i mogućnost da druge države (osim SAD), a potom i privatne kompanije, sarađuju na različitim nivoima – od kreiranja pojedinačnih uređaja do učešća u kreiranju samih modula stanice.
Budžet projekta će nadmašiti i američki "Artemis"?
Američki magazin Forin polisi ukazuje na to da izgradnja i održavanje lunarne baze zahteva ogromna finansijska ulaganja, kao razvoj novih tehnologija i značajan napredak u raketnoj tehnologiji i Kine i Rusije.
Ne postoji javni budžet za projekat, ali bi za njega sigurno bile potrebne desetine milijardi dolara. Poređenja radi, NASA procenjuje da će njen program "Artemis" za ponovno sletanje čoveka na mesec, koštati 86 milijardi dolara do 2025. godine.
Zadatak ovog projekta je, između ostalog, da pokaže celom svetu kako Rusija i Kina mogu da sarađuju u pitanjima nauke, kao i njihovu spremnost da rade zajedno sa drugim državama.
Upravo u ovoj otvorenosti i transparentnosti, kao i u paralelnom radu u prvoj fazi, leži glavna poteškoća za rusku stranu.I pored sadašnjih sankcije i problema sa elektronskim komponentama, od Roskosmosa će se tražiti da se pridržava mape puta, blagovremenog kreiranja i pokretanja projekata Luna-25, Luna-26 i Luna-27.
Nema sumnje da Rusija može da stvori ove stanice, a za to je potrebna ozbiljna administrativna kontrola i visok prioritet zadataka, jer se na međunarodnu zajednicu više ne može računati. Era fraze „strane zemlje će nam pomoći“ odavno je završena. Rusija se sada mora osloniti samo na sopstvene snage.
Američki Senat odobrio je u drugom proceduralnom glasanju predlog zakona kojim se uvode nove sankcije Rusiji i Iranu, čime je inicijativa prošla još jednu važnu fazu zakonodavnog procesa.
Sjedinjene Američke Države pripremaju novi paket sankcija kojim ne bi bile pogođene samo ruske kompanije i zvaničnici, već i države koje nastavljaju da kupuju rusku naftu i gas.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Dok se "želu da bude nosilac" blokaderske liste Vladan Đokić baškario na Jadranskom moru, Milo Lompar, njegov glavni konkurent sa blokaderske liste "opipava" tokom leta alternative za sklapanje novih političkih saveza.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović izneo je danas šokantne podatke Narodne Banke Srbije koji razotkrivaju razmere delovanja takozvane "NVO hidre" u našoj zemlji.
Politički analitičar Uroš Piper javno je raskrinkao i prozvao Slobodana Georgieva, blokaderskog urednika trovačnice Nove S, uputivši mu brutalnu poruku na društvenoj mreži Iks.
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić ugostio je večeras ministarku unutrašnjih poslova Namibije Lusiju Ipumbu na svečanoj večeri, nakon što su danas u Beogradu potpisali važan Memorandum o razumevanju koji predviđa najviši nivo saradnje u borbi protiv organizovanog kriminala i međunarodnog terorizma.
Direktor Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas" Savo Štrbac raskrinkao je sve laži Zagreba o zločinačkoj akciji "Oluja", izneo jezive podatke o stradanju srpskog naroda i upozorio da se zločini nad Srbima ne smeju zaboraviti.
Agencija za bezbednost saobraćaja upozorila je roditelje da nikada ne ostavljaju decu samu u automobilu tokom tropskog talasa i visokih merenja, jer za samo par minuta temperatura u vozili skače neverovatno brzo i može doći do fatalnih posedica.
Ministarstvo unutrašnjih poslova angažovalo je sve raspoložive ljudske i tehničke kapacitete u gašenju požara u Deliblatskoj peščari, uključujući helikoptere H145 i H215 Super Puma, dok na požarište stiže i helikopter Kamov Ka-32 radi dodatnog pojačanja vazdušnih snaga.
Kompanija MaxBet, u saradnji sa Zavodom za transfuziju krvi Srbije, uspešno je realizovala tradicionalnu julsku akciju dobrovoljnog davanja krvi, tokom koje je zahvaljujući 3 011 davalaca, prikupljeno 290 jedinica trombocita i 2 721 jedinica krvi, čime je potencijalno omogućena pomoć za čak 8.163 života.
Službenici policije Crne Gore uhapsili su B.E. (21) iz Bara i P.I. (42) iz Srbije zbog prekoračenja dozvoljene brzine na auto-putu, gde je ograničenje 100 kilometara na sat, saopšteno je iz Uprave policije.
Crnogorska policija vrši pretese na teritoriji Podgorice i Kolašina tragajući za odbeglim bivšim policajcem Nebojšom Bugarinom, navodnim saradnikom vođe kavačkog klana Radoja Zvicera.
Mlada ruska državljanka Ljudmila Turkova Konstantinovna (27) brutalno je ubijena u iznajmljenom stanu u Borči, a njeno telo spakovano je u putni kofer i bačeno u hladnu vodu kanala Vizelj. Dok policijska istraga traje, Ljudmilina prijateljica,, otvorila je dušu i ispričala ko je zapravo bila devojka čiji je život surovo ugašen.
Kotorska policija uhapsila je državljanina Azerbejdžana M.M. (59), zbog sumnje da je u jednom trgovinskom objektu seksualno uznemiravao šesnaestogodišnju devojčicu.
Crnogorska policija vrši pretres na teritoriji Podgorice i Kolašina u potrazi za odbeglim Nebojšom Bugarinom, navodnim saradnikom vođe "kavačkog" klana Radoja Zvicera, koji je na suđenju za šverc kokaina.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Tokom velikih vrućina organizmu je potrebno više tečnosti, a mnogi posežu za osvežavajućom limunadom. Ipak, stručnjaci ističu da čaj može biti još bolji izbor. Osim što rashlađuje kada se pije hladan, ledeni čaj pruža i brojne zdravstvene koristi.
Uz veliki broj rasa različitih veličina i karaktera, izbor pravog ljubimca nije uvek jednostavan. Jedna od rasa koja se često ističe kao dugovečna i nezahtevna za držanje jeste engleski toj španijel.
Doktorka Nada Macura nije krila zaprepašćenje i ogorčenje zbog, kako tvrdi, neproverenih informacija i vesti da ulazi u "Elitu 10", te je za Informer sve oštro demantovala.
Tokom rasprave u kojoj se pominjala pesma "Beograd", Svetlana Ceca Ražnatović šokirala je javnost izjavom da je zapravo ona napisala taj stih, a ne Dino Merlin.
Kamera Informera zabeležila je sinoć patriotski trenutak večeri, kada je pevačica Jovana Tipšin izvodila pesmu "Veseli se, srpski rode", a Dragan Stanković sa sinom razvio srpske zastave!
Evo ko su poznate ličnosti koje liče jedni na druge toliko da bi mnogi za njih rekli da su blizanci. Njihove sličnosti su fascinantne i uvek privuku pažnju javnosti.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.