Ekonomista Nurijel Rubini, zbog svojih mračnih prognoza poznat kao „Doktor Propast", upozorio je da ćemo imati inflaciju još dugo, dugo.
Prema njegovim rečima, za to možemo kriviti ratove, revoluciju robota i niz drugih katastrofa koje će mučiti globalnu ekonomiju.
- Inflacija je naglo porasla tokom 2022. kako u naprednim ekonomijama tako i u tržištima u razvoju. Strukturni trendovi sugerišu da će problem biti istrajan, a ne prolazan - rekao je ekonomista u nedavnom tekstu za Project Syndicate.
Trendovi dolaze nakon teške godine za američku privredu, s cenama koje su dostigle 41-godišnji maksimum u 2022. i još lebde znatno iznad Fedovog cilja od 2 odsto. Prema Rubiniju, malo je verovatno da će centralni bankari širom sveta smanjiti inflaciju bez izazivanja ozbiljne recesije, što bi moglo predstavljati probleme za globalni finansijski sistem, s obzirom na to da su mnoga domaćinstva, banke i vlade jako zaduženi.
- Centralni bankari ne mogu da ublaže dužničku krizu bez smanjenja kamatnih stopa, što bi moglo pogoršati inflaciju. Taj ćorsokak mogao bi da zadesi globalnu ekonomiju majkom svih stagflatornih dužničkih kriza", upozorio je Rubini, opisujući finansijsku katastrofu koja za sobom povlači visoku nezaposlenost, visoku inflaciju, a u SAD nagli krah berze, preneo je Investitor.
Rubini, koji je 2008. govorio o recesiji i poznat po svojim predviđanjima na Vol Stritu, rekao je da je neka vrsta inflatorno-dužničke katastrofe neizbežna u ovom trenutku. To bi takođe moglo trajati godinama, upozorio je on, ukazujući na pet velikih problema u globalnoj ekonomiji koji bi mogli povećati cene i državnu potrošnju, pogoršavajući nadolazeći krah:
Ratovi
Ruska invazija na Ukrajinu poremetila je lance snabdevanja i već je potresla globalnu ekonomiju , ali bi se geopolitički sukob mogao proširiti svetom, rekao je Rubini. On je ukazao na tenzije između SAD i drugih velikih sila, poput Bliskog istoka, Irana i Kine, a prethodno je upozorio da je Treći svetski rat praktično već počeo.
Foto: Tanjug/AP
Tenzije izazivaju mnoge sile gradeći svoju bazu vojnih zaliha, uključujući NATO, Evropu i SAD. Taj teret za nacionalne budžete mogao bi da pogorša ionako visok nivo duga i inflaciju, produživši finansijsku krizu.
Klimatske promene
Globalna ekonomija takođe vodi rat protiv klimatskih promena, čije bi rešavanje moglo biti skupo.
- Ublažavanje klimatskih promena i prilagođavanje mogli bi koštati bilione dolara godišnje u narednim decenijama, a glupo je misliti da će sve te investicije podstaći rast - rekao je Rubini, dodajući da će nacije verovatno vremenom postati siromašnije.
- Značajan deo postojećeg kapitala moraće da se zameni, bilo zato što je zastareo ili zato što je uništen klimatskim promenama - dodao je.
Nepredvidive bolest
Širenje kovida 19 nije gotovo, kao ni pandemije. Rubini predviđa da će razne epidemije postati sve češće i veće u budućnosti, delom zbog posledica klimatskih promena. To bi moglo značajno da poveća državni dug dok lideri pokušavaju da se pozabave jednom krizom javnog zdravstva za drugom, istovremeno se suočavajući s troškovima za negu starijih.
Foto: Pixabay
Revolucija robota
Globalna ekonomija će biti pogođena „globotikom", kako je Rubini naziva, ili inovacijama koje proizlaze iz globalizacije i automatizacije. Dok neki tvrde da ti faktori podstiču ekonomski rast, oni predstavljaju veliku pretnju „plavim i belim okovratnicima", što znači da bi vlade mogle biti prisiljene da daju ogromne sume novca ako roboti, tehnologija veštačke inteligencije i drugi napredak izbace ljude sa radnih mesta.
- Troškovi bi mogli biti veliki - upozorio je Rubini.
On je procenio da bi SAD mogle izgubiti oko 20 odsto svog BDP-a ako vlada izdvoji osnovni prihod od 1.000 dolara po stanovniku mesečno.
Nejednakost bogatstva
Nedostaci u bogatstvu izazivaju nemir među mladima i srednjom i radničkom klasom, rekao je Rubini, što bi liderima država moglo da bude skupo da reše.
- Da bi sprečile populističke režime da dođu na vlast i sprovode nepromišljenu, neodrživu ekonomsku politiku, liberalne demokratije će morati da potroše celo bogatstvo da ojačaju svoje mreže socijalne sigurnosti - kao što mnoge već rade - rekao je.
Sve će to, i to čak vrlo skoro, imati posledice i na geopolitičku sudbinu i srpskih zemalja, na Srbiju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu kao i na Kosovo i Metohiju. Zato bi bilo neophodno da srpske zemlje pomno prate te promene. One naravno ne mogu da utiču na te procese, ali...
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Sve će to, i to čak vrlo skoro, imati posledice i na geopolitičku sudbinu i srpskih zemalja, na Srbiju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu kao i na Kosovo i Metohiju. Zato bi bilo neophodno da srpske zemlje pomno prate te promene. One naravno ne mogu da utiču na te procese, ali...
Izvršni direktor Biroa za društvena istraživanja (BIRODI) Zoran Gavrilović, blokader koji priznaje da lansira lažna istaživanja metodom "ofrlje", zatražio je ukidanje Informera.
Blokader i propali košarkaš Vladimir Štimac potpuno je izgubio kompas na društvenim mrežama, besan i očajan zbog najavljene posete predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen Beogradu.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić poručila je da je skup povodom obeležavanja 65. godišnjice od prve konferencije Pokreta nesvrstanih u Beogradu bio veoma uspešan i važan za Srbiju i istakla da je Srbija ponovo pokazala da može da bude centar sveta.
Narodni poslanik i član Predsedništva SNS Nebojša Bakarec objavio je skandalozne dokaze i fotografije Železničke stanice Beograd centar (Prokop), kada su blokaderi pokušali da vandalizuju stanicu, tako što su se popeli na nadstrešnicu.
Nakon što je najavljeno da Srpska napredna stranka ovog petka organizuje veliki skup u Novom Sadu, opozicioni lešinari odmah su krenuli u otvorenu pripremu terena za nasilje, nerede i incidente, za koje već unapred planiraju da okrive predsednika Aleksandra Vučića.
Novi učesnik najvećeg sportskog rijalitija na svetu Nemanja Makuljević ulazi u takmičenje kako bi izašao iz svoje zone komfora i oprobao se u novim izazovima.
Druga sezona najvećeg sportskog rijalitija Exatlona 2 uskoro počinje, a mi vam otkrivamo ko je Sanja Jurošević, nova učesnica koja je spremna da pokori poligone.
Meštani sela Bogojevac na Radan planini ali i oni širom Srbije i sveta, koji vode poreklo iz ovog kraja, imaju razloga da se ponose. Ove godine ostvaren je san brojnih generacija - podigli su crkvu.
Novi jezivi vid telefonske prevare dogodio se u Beogradu, kada je starija sugrađanka ostala bez životne ušteđevine nakon što je na obmanu organizovane grupe prevaranata.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, policijski službenici PU za grad Beograd, Odeljenja za krvne i seksualne delikte, uhapsili su N.K. zbog sumnje da je 29. avgusta 2026. godine u Surčinu izvršio krivično delo Teško ubistvo kada je likvidiran Novica Elek.
Grupa mladića, koja je spas od podgoričkih vrućina tražila na obali Zete, dan pre tragedije ugostila je ruskog državljanina Mihaila Nikolajeviča Šabunjina, osumnjičenog da je 31. avgusta na strelištu "Češka zbrojovka" u Danilovgradu, usmrtio trojicu zaposlenih i nakon toga se dao u bekstvo.
Viktor Miler, čovek koji je napisao scenario za jedan od najpoznatijih i najstrašnijih horor filmova svih vremena, "Petak trinaesti", preminuo je u ponedeljak u Alamidi u Kaliforniji u 86. godini.
Glumac i bivši ministar kulture Branislav Lečić prvi je dobitnik prestižne nagrade "Danilo Bata Stojković" za životno delo na Međunarodnom filmskom festivalu u Nišu.
Kompanija Epl predstavila je nove dokaze u sudskom sporu protiv bivšeg zaposlenog Čanga Lijua, koga optužuje da je nakon prelaska u kompaniju OpenAI neovlašćeno pristupao poverljivim podacima američkog tehnološkog giganta, a potom pokušao da uništi dokaze o tome.
Japan se oprostio od doktorke Šigeko Kagave u 115. godini, koja je tokom života postala poznata po izuzetnoj dugovečnosti i činjenici da je i u poznim godinama ostala aktivna.
Bivša zvezda "Velikog brata" Živan Janićijević Burek, nekada jedno od prepoznatljivih lica rijaliti scene, spreman je za novi povratak pred televizijske kamere.
Pevačica Aleksandra Radović nije bila u svom rodnom mestu, Bogatiću, skoro dve decenije, a razlog je, kako tvrdi, zbog toga što više nema rodbinu koju bi posećivala.
Pevač Nikola Grujić Gruja govorio je o vezi sa Milenom Šarac Mimom, javnoj preljubi, raskidu i svojoj borbi sa kockanjem, zbog koje je izgubio dva stana.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.