Ekonomista Nurijel Rubini, zbog svojih mračnih prognoza poznat kao „Doktor Propast", upozorio je da ćemo imati inflaciju još dugo, dugo.
Prema njegovim rečima, za to možemo kriviti ratove, revoluciju robota i niz drugih katastrofa koje će mučiti globalnu ekonomiju.
- Inflacija je naglo porasla tokom 2022. kako u naprednim ekonomijama tako i u tržištima u razvoju. Strukturni trendovi sugerišu da će problem biti istrajan, a ne prolazan - rekao je ekonomista u nedavnom tekstu za Project Syndicate.
Trendovi dolaze nakon teške godine za američku privredu, s cenama koje su dostigle 41-godišnji maksimum u 2022. i još lebde znatno iznad Fedovog cilja od 2 odsto. Prema Rubiniju, malo je verovatno da će centralni bankari širom sveta smanjiti inflaciju bez izazivanja ozbiljne recesije, što bi moglo predstavljati probleme za globalni finansijski sistem, s obzirom na to da su mnoga domaćinstva, banke i vlade jako zaduženi.
- Centralni bankari ne mogu da ublaže dužničku krizu bez smanjenja kamatnih stopa, što bi moglo pogoršati inflaciju. Taj ćorsokak mogao bi da zadesi globalnu ekonomiju majkom svih stagflatornih dužničkih kriza", upozorio je Rubini, opisujući finansijsku katastrofu koja za sobom povlači visoku nezaposlenost, visoku inflaciju, a u SAD nagli krah berze, preneo je Investitor.
Rubini, koji je 2008. govorio o recesiji i poznat po svojim predviđanjima na Vol Stritu, rekao je da je neka vrsta inflatorno-dužničke katastrofe neizbežna u ovom trenutku. To bi takođe moglo trajati godinama, upozorio je on, ukazujući na pet velikih problema u globalnoj ekonomiji koji bi mogli povećati cene i državnu potrošnju, pogoršavajući nadolazeći krah:
Ratovi
Ruska invazija na Ukrajinu poremetila je lance snabdevanja i već je potresla globalnu ekonomiju , ali bi se geopolitički sukob mogao proširiti svetom, rekao je Rubini. On je ukazao na tenzije između SAD i drugih velikih sila, poput Bliskog istoka, Irana i Kine, a prethodno je upozorio da je Treći svetski rat praktično već počeo.
Foto: Tanjug/AP
Tenzije izazivaju mnoge sile gradeći svoju bazu vojnih zaliha, uključujući NATO, Evropu i SAD. Taj teret za nacionalne budžete mogao bi da pogorša ionako visok nivo duga i inflaciju, produživši finansijsku krizu.
Klimatske promene
Globalna ekonomija takođe vodi rat protiv klimatskih promena, čije bi rešavanje moglo biti skupo.
- Ublažavanje klimatskih promena i prilagođavanje mogli bi koštati bilione dolara godišnje u narednim decenijama, a glupo je misliti da će sve te investicije podstaći rast - rekao je Rubini, dodajući da će nacije verovatno vremenom postati siromašnije.
- Značajan deo postojećeg kapitala moraće da se zameni, bilo zato što je zastareo ili zato što je uništen klimatskim promenama - dodao je.
Nepredvidive bolest
Širenje kovida 19 nije gotovo, kao ni pandemije. Rubini predviđa da će razne epidemije postati sve češće i veće u budućnosti, delom zbog posledica klimatskih promena. To bi moglo značajno da poveća državni dug dok lideri pokušavaju da se pozabave jednom krizom javnog zdravstva za drugom, istovremeno se suočavajući s troškovima za negu starijih.
Foto: Pixabay
Revolucija robota
Globalna ekonomija će biti pogođena „globotikom", kako je Rubini naziva, ili inovacijama koje proizlaze iz globalizacije i automatizacije. Dok neki tvrde da ti faktori podstiču ekonomski rast, oni predstavljaju veliku pretnju „plavim i belim okovratnicima", što znači da bi vlade mogle biti prisiljene da daju ogromne sume novca ako roboti, tehnologija veštačke inteligencije i drugi napredak izbace ljude sa radnih mesta.
- Troškovi bi mogli biti veliki - upozorio je Rubini.
On je procenio da bi SAD mogle izgubiti oko 20 odsto svog BDP-a ako vlada izdvoji osnovni prihod od 1.000 dolara po stanovniku mesečno.
Nejednakost bogatstva
Nedostaci u bogatstvu izazivaju nemir među mladima i srednjom i radničkom klasom, rekao je Rubini, što bi liderima država moglo da bude skupo da reše.
- Da bi sprečile populističke režime da dođu na vlast i sprovode nepromišljenu, neodrživu ekonomsku politiku, liberalne demokratije će morati da potroše celo bogatstvo da ojačaju svoje mreže socijalne sigurnosti - kao što mnoge već rade - rekao je.
Sve će to, i to čak vrlo skoro, imati posledice i na geopolitičku sudbinu i srpskih zemalja, na Srbiju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu kao i na Kosovo i Metohiju. Zato bi bilo neophodno da srpske zemlje pomno prate te promene. One naravno ne mogu da utiču na te procese, ali...
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Sve će to, i to čak vrlo skoro, imati posledice i na geopolitičku sudbinu i srpskih zemalja, na Srbiju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu kao i na Kosovo i Metohiju. Zato bi bilo neophodno da srpske zemlje pomno prate te promene. One naravno ne mogu da utiču na te procese, ali...
Prema najnovijim podacima sa "Polimarketa", lista "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" ubedljivo vodi sa 58 odsto glasova, čime je predsednik Vučić ubedljivo prvi kandidat za pobedu na predstojećim izborima!
Američka Centralna obaveštajna agencija (CIA) upozorila je vlade Španije, Francuske i Italije na mogućnost ruskog napada dronovima koji bi mogli biti lansirani sa trgovačkih brodova u Sredozemnom moru, objavio je španski list "El Mundo".
Nakon što je potpredsednica GO SNS Ana Brnabić u uživo programu tajkunske televizije N1 doslovno zbrisala kandidatkinju sa opozicione liste, rektorku Mirjanu Nikolić, među blokaderskim ideolozima zavladali su nezapamćen strah i kuknjava!
U uživo programu tajkunske televizije N1, blokaderski glumac Ammar Mešić i voditeljka, takođe blokaderka, sa N1 sramotno su se poigravali sa najvećim stradanjem i progonom srpskog naroda, otvoreno aludirajući na zločinačku akciju "Oluja" i kako će im to biti lozinka kada odu u Hrvatsku!
Nakon što je potpredsednica GO SNS Ana Brnabić u uživo programu na tajkunskoj televiziji N1 doslovno zbrisala kandidatkinju sa blokaderske liste, rektorku Mirjanu Nikolić, oglasila se i perjanica blokaderskih krugova Vesna Pešić, ne krijući očaj i gnev zbog opšte blamaže opozicije!
Nakon što je u predizbornoj debati na blokaderskoj N1 potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić brutalno patosirala blokadersku kandidatkinju i rektorku Mirjanu Nikolić, reagovao je i član predsedništva SNS-a Arno Gujon.
Nakon što je potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić u uživo programu do temelja razmontirala opozicionu rektorku Mirjanu Nikolić, nastala je takva panika i očaj među novinarima N1 da su od blama sami počeli da priznaju poraz.
Deveta epizoda Exatlona Srbija donosi potpuni preokret, Plavi tim je odneo dve pobede, pa su njegovi članovi krenuli da slave i komentarišu kapitena Crvenih Nikolu Lakića.
Marija Stanković, studentkinja Medicinskog fakulteta u Nišu i kandidatkinja za poslanika na listi Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija, kojoj se preti silovanjem, jer je "ćacikica", do pre nekoliko godina vodila je stravičnu borbu za svoj život i jedva spasila živu glavu.
U Crkvi Vavedenja Presvete Bogorodice u manastiru Tronoša počeli su konzervatorsko-restauratorski radovi na živopisu kupole, zbog čega se ne može služiti liturgija, ali ni obavljati obredi venčanja i krštenja.
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) podigla je u danas objavljenom izveštaju prognozu rasta srpske privrede za 2026. godinu sa junskih 2,8 odsto na 3,1 odsto, uz ocenu da će oporavak investicija i turizam povezan sa specijalizovanom izložbom Ekspo 2027 podržati ekonomsku aktivnost.
Srećko Bogdanović (31) vatrogasac iz Bajine Bašte koji je juče spasio grupu turista od medveda u blizini turističkog centra na Tari, kaže da ljudi nisu mogli da poveruju da je zver bila na nekoliko koraka od njih.
N. L. (38), koji je, kako se sumnja, pijan seo za volan i prešao u suprotnu traku gde je usmrtio mladića iz Lunovog sela, odranije je poznat saobraćajnoj policiji.
Ženi S. D. (46) i njenom sinu M. J. (24) iz Dolova kod Pančeva je, nakon saslušanja u tužilaštvu i sudu, određen pritvor zbog sumnje da su u noći između 14. i 15. septembra u Sokobanji upali u kuću starice T. B. (86) i od nje oteli ogromnu sumu novca i dragocenosti.
Policija u Beogradu u saradnji sa Prvim osnovnim јavnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsila je D. N.(59) zbog postoјanja osnova sumnje da јe izvršio dva krivična dela prevara.
Postoje knjige koje se pročitaju jednom i zaborave, ali i one kojima se čitaoci vraćaju godinama, koje se prenose iz generacije u generaciju i čije se stranice iznova otvaraju i dugo nakon što su prvi put objavljene.
Preminuo je Husnija Hašimović, glumac kojeg su čitave generacije gledalaca s ponosom pamtile i obožavale po kultnoj ulozi Merdžana u filmu "Dom za vešanje".
Tajni recept za vrhunski užitak u krevetu ne krije se u komplikovanim pozama niti u udžbeničkim potezima, već u nečemu mnogo jednostavnijem, potpunoj prisutnosti.
Agent veštačke inteligencije kompanije OpenAI u junu je izvršio upad u australijski državni portal sa zdravstvenim podacima i neovlašćeno pristupio fajlovima. To bi mogao da bude prvi poznati slučaj da je agent veštačke inteligencije hakovao neki državni veb-sajt, saopštile su australijske vlasti.
Mačka i hrčak postali su potpuno neočekivani najbolji prijatelji. Snimak koji je osvojio društvene mreže pokazuje mačku kako strpljivo čeka da njen mali prijatelj završi sa jelom, a ono što se događa nakon toga mnoge je raznežilo.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.