Izraelsko ratno vazduhoplovstvo je, u poslednje dve godine, u najmanje sedam navrata gađalo ciljeve u Siriji koji se povezuju sa rastućom mrežom iranskog uticaja u toj državi. Na meti su bili Palmira, Tartus, Latakija, Alep, Damask i Homs.
Teheran, navodno, pokušava da ojača sirijsku protvvazdušnu odbranu. Izraelci uvežbavaju "odlučni" napad na mete povezane sa iranskim nuklearnim programom.
Izrael ne komentariše, ali hvali svoju vojsku
Serija eksplozija zatresla je, krajem oktobra, dobro čuvane hangare aerodroma Dimas u Siriji. Uništeni su pista, aerodromski radar i magacini u kojima su čuvane komponente bespilotnih letelica koje su, navodno, u sirijsku prestonicu dopremljene iz Irana.
Sirijske vlasti saopštile su da nije bilo žrtava, dok su zapadni obaveštajci upozorili da je serija napada na skladišta iranskog oružja naterala vlasti u Teheranu da dramatično promene strategiju u Siriji, pa su sa pukog naoružavanja snaga lojalnih Bašaru el Asadu, prešli na modernizaciju tamošnje protivvazdušne odbrane.
Cena nove iranske strategije u Siriji procenjuje se na nekoliko desetina miliona dolara, usmerenih uglavnom na osposobljavanje sirijskih snaga da se suprotstave vazdušnim napadima Izraelaca.
Izrael u velikoj većini slučajeva ne komentariše ovakve napade, ali su najviši zvaničnici vlasti te države, uključujući i premijera Benjamina Netanjahua, povremeno pohvaljivali pripadnike oružanih snaga, priznajući indirektno odgovornost za napade, piše Njuzvik.
Kako bi smanjili štetu od ovakvih napada, Iranci su pokrenuli ozbiljnu operaciju modernizacije sirijske protvvazdušne odbrane, uključujući projektile zemlja-vazduh "sajad 4B" i "bavar 373".
Saradnja Irana i Sirije ozvaničena je sredinom 2020. godine, kada su dve države potpisale sporazum o vojnoj saradnji, koji je komandant Revolucionarne garde, general Mohamad Bageri opisao kao "razvoj sirijskih protivvazdušnih snaga".
Projektili "sajad" proizvod su 50 godina dugih nastojanja iranskih stručnjaka da kopiranjem američkog sistema "RIM 66" razviju domaće projektile srednjeg dometa. Zapadni analitičari smatraju da verzija "4B" nema gotovo nikakve veze sa originalom i predstavlja potpuno iranski proizvod dometa većeg od 200 kilometara. Uparen sa sistemom "bavar 373", čija je poslednja verzija predstavljena javnosti prošle godine, smatra se rivalom ruskom S-400.
Napadi u Siriji i najava osvete
U seriji tajnih napada, osim sirijskih vojnika i civila, ubijeno je i najmanje deset pripadnika iranske Revolucionaarne garde, uključujući i dvojicu pukovnika - Mortezu Saednežada i Ehsana Karbalaipura, čiju su smrt potvrdile i vlasti u Teheranu.
"Izrael će platiti za ovaj zločin", saopštilo je u martu prošle godine iransko ministarstvo odbrane, dok je sirijska novinska agencija Sana objavila fotografije objekata uništenih u izraelskom napadu, navodeći da su obe žrtve bile civili.
Krajem novembra, ubijen je pukovnik Davud DŽafari, koga izraelske obaveštajne službe opisuju kao glavnog koordinatora razvoja sirijske protivvazdušne odbrane, ali i složene zajedničke mreže pripadnika Hezbolaha, Revolucionarne garde i sirijskih snaga.
Kako navode zapadne obaveštajne službe, većina objekata koje su gađali Izraelci pripadaju Hezbolahu, odnosno jedinici 4400, odgovornoj za prebacivanje vojne opreme iz arsenala iranske Revolucionarne garde.
"Švercerska jedinica", kako je Mosad nazvao Hezbolahovo odeljenje 4400, postala je od posrednika u primopredaji oružja, veoma značajan deo proiranskih snaga u Libanu, jer se osim otvaranja kanala za isporuke naoružanja pretvorio u strateški važan deo zajedničkih operacija Revolucionarne garde i Hezbolaha.
Sirijski deo operacije, navode obaveštajci, vuče korene još iz doba iračko-iranskog rata, kada su pripadnici Revolucionarne garde u Siriji obučavani kako da koriste sovjetske projektile, koje im je poklonio tadašnji libijski lider Moamer el Gadafi.
Osim sirijskih i iranskih protivvazdušnih sistema, u Siriji su se donedavno nalazile i 24 ruske baterije sistema S-300. Ruski projektili su, sudeći prema satelitskim snimcima, mahom povučeni sa položaja oko grada Masjaf, koji je poslednjih godina postao centar za proizvodnju i distribuciju projektila Hezbolahu i ostalim šiitskim milicijama u regionu. Odmah nakon odlaska Rusa, bombardovan je podzemni kompleks u okolini tog grada.
To je bio prvi ozbiljan napad na taj kompleks u prethodne dve godine, odnosno od trenutka kada je ka izraelskim avionima lansiran protivavionski projektil, što je Tel Aviv protumačio kao "moguću promenu ruskog stava zbog izraelske podrške Ukrajini".
Izraelske oružane snage, koje retko objavljuju informacije o ovakvim događajima, navele su da je ruska raketa ispaljena nakon što je avion ispustio projektile, te da nijednog trenutka nije predstavljao stvarnu opasnost po pilota i letelicu, već da se najverovatnije radilo o upozorenju.
"Araš", dron za napade na Izrael
Iranska vojska predstavila je novi dron "araš 2" posebno dizajniran za napade na Tel Aviv i Haifu. Prvi čovek izraelskih obaveštajaca, David Barnea, upozorio je da mogući sporazum o iranskom nuklearnom programu ne predstavlja obavezu za Tel Aviv.
Barnea je, takođe, upozorio američke i zapadnoevropske zvaničnike da Izrael smatra da obnovljeni pregovori o iranskom nuklearnom programu predstavljaju "šaradu", te da neće zaštititi Iran od operacija Mosada.
- Ceo dogovor je zasnovan na lažima. Iran pokušava da se dokopa atomskog oružja koje predstavlja suštinsku pretnju za Izrael. Dogovor bi mogao da im pomogne da pod maskom međunarodnog legitimiteta postignu cilj - rekao je šef Mosada.
Tenzije, koje već godinama prate iranski nuklearni program, dodatno su podignute pošto je šef Međunarodne agencije za nuklearnu agenciju, Rafel Grosi izvestio da "ne može garantovati" da je ovaj program namenjen isključivo za civilne svrhe, te da nije načinjen nikakav napredak u rešavanju pitanja koja se tiču tragova radioaktivnosti na mestima koje Teheran nije prijavio.
Iranske vlasti su, odmah nakon objavljivanja izveštaja šefa IAEA, navele da se radi o starim optužbama, ponavljajući da će sporazum biti postignut kada se Zapad obaveže na ukidanje sankcija i pruži garancije da će dogovor, za razliku od onog iz 2015. godine, biti trajan.
Nekadašnji predstavnik Irana pri IAEA Kazem Haribadadi objasnio je da je Teheran u dva izveštaja objasnio sve aktivnosti na ta tri mesta, navodeći da se radi o zanemarljivim količinama nuklearnog materijala. "Razlog za toliku pažnju je politički pritisak SAD, nekih zapadnih država i cionističkog režima na IAEA", rekao je Haribadadi televiziji Irib.
IAEA, međutim, nije bila zadovoljna odgovorima, posebno posle izveštaja nemačkih obaveštajaca iz juna, prema kojima vlasti u Teheranu "ubrzano rade na ovom programu".
- Nemačke obaveštajne agencije su bile u poziciji da potvrde značajan rast aktivnosti u nabavkama koje se mogu povezati sa nuklearnim programom - navodi se u izveštaju Federalne kancelarije za zaštitu ustava, ili BfV.
Uvežbavanje napada na Iran
Izraelski avioni F-35 uspeli su u nekoliko navrata za poslednja dva meseca da neopaženo uđu u iranski vazdušni prostor tokom vežbe u kojoj su učestvovali dronovi i najmanje jedan tanker KC-48, javljaju izraelski mediji.
Iranci nisu ni potvrdili ni demantovali taj izveštaj, ali su gotovo istovremeno počeli velike manevre bespilotnih letelica, tokom kojih je za 48 časova isprobano više od 150 dronova, te otvorili posebna skloništa na više od 50 lokacija u toj državi.
Iako to Teheran odlučno demantuje, vlasti u Izraelu ubeđene su da je izrada atomske bombe krajnji cilj iranskog nuklearnog programa, potkrepljujući tvrdnje stotinama kilograma dokumenata koje su agenti Mosada krajem januara 2018. ukrali iz tajnog centra u Teheranu.
Izrael, bar prema tvrdnjama Teherana, pokušava da napadima na naučnike zaustavi ili uspori razvoj nuklearnog programa. Poslednja žrtva ove kampanje bio je "mladi naučnik" koji je stradao u maju u napadu dronovima na vojni kompleks Parčin kod Teherana.
Razvlačenje sukoba u Ukrajini biće katastrofa za Kijev i njegove zapadne saveznike, ocenila je američka novinska agencija Bloomberg. Istovrtemeno, analitičari i na Zapadu, ali i u Rusji istič da se već u bliskoj budućnosti, Ukrajina se može suočiti sa novim geopolitičkim izazovima, koji će zemlju dovesti do pogubnih posledica.
Iran je razmatrao lansiranje balističke rakete na jednu od ukrajinskih luka na Crnom moru kao odgovor na ukrajinski napad na iranski teretni brod u Kaspijskom moru, ali je udar zasad odložen posle hitnih diplomatskih kontakata Teherana, Kijeva i Evropske unije.
Ministar spoljnih poslova Ukrajine Andrij Sibiha izjavio je danas da Iran podstiče rat Rusije slanjem oružja i da nema pravo da se pretvara da je žrtva.
Rusija satelitski snima američke vojne baze na Bliskom istoku i prikupljene podatke prosleđuje Iranu pre i posle napada, izjavio je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gostovao je u podkastu MD MEETS koji vodi direktor kompanije "Aksel Špringer" Matijas Defner nakon što je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski prvi put posetio Beograd.
Skoro 16.000 stranih dobrovoljaca iz najmanje 72 zemlje trenutno služi u Odbrambenim snagama Ukrajine, rekla je ukrajinski vojni ombudsman Olga Rešetilova.
Ruska vojska formirala je "Ukrajinsku dobrovoljačku brigadu specijalnih snaga", koja je sastavljena od bivših ukrajinskih vojnika koji su prebegli u Rusiju.
Bivši savetnik ukrajinskog predsedničkog kabineta Aleksej Arestovič priznao je da je Rusija stvorila satelitski komunikacioni sistem sličan američkom Starlinku.
Ruski predsednik Vladimir Putin sproveo je promene u najvišem komandnom vrhu vojske te zemlje i imenovao šefa jedinica za dronove, čije se postavljenje na funkciju dugo očekivalo.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Razvlačenje sukoba u Ukrajini biće katastrofa za Kijev i njegove zapadne saveznike, ocenila je američka novinska agencija Bloomberg. Istovrtemeno, analitičari i na Zapadu, ali i u Rusji istič da se već u bliskoj budućnosti, Ukrajina se može suočiti sa novim geopolitičkim izazovima, koji će zemlju dovesti do pogubnih posledica.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić boravio je danas na jugozapadu Srbije. On je posetu započeo u Prijepolju, a zatim je obišao veliki broj lokacija u Priboju i Novoj Varoši.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević pokazao je u Kolegijumu naše televizije fotografiju koju su napravili pripadnici GOSI službe, a na kojoj se se vidi šta je u centru Beograda danas radio tajkun Dragan Đilas, dok je predsednik Aleksandar Vučić obilazio Srbiju i razgovarao sa narodom.
Poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Milenko Jovanov u nekoliko rečenica rasturio je nekadašnjeg predsednika Srbije Borisa Tadića, koji se na društvenoj mreži Iks ostrvio na šefa naše države Aleksandra Vučića i politiku vladajuće partije.
Ministar za evropske integracije Nemanja Starović izjavio je danas da je cilj da do kraja 2027. godine Srbija bude spremna za pristupanje šengenskom prostoru i naveo da je za otvaranje Klastera 3, najvažnije priznanje to što je Evropska komisija početkom jula dala šestu uzastopnu preporuku, naglasivši da ta institucija ima adekvatne mehanizme da na meritoran način proceni ispunjenost obaveza.
Načelnik Sektora za vanredne situacije Luka Čaušić izjavio je danas da je situacija sa požarima u Deliblatskoj peščari trenutno mirnija i da su naselja za sada bezbedna, naročito naselje Šumarak koje je veoma bilo izloženo riziku od požara.
Manastir Palja važi za najstariju svetinju u ovom kraju, gde je poslednju noć u Srbiji proveo Sveti Sava, a poznat je i po izvorima koji leče bolest i sterilitet.
Nakon što se pojavila informacija da je kamion ušao u suprotnu traku na auto-putu Šabac-Loznica, lokalni mediji prenose da je došlo do kvara na vozilu, zbog čega je kamion ostao zaustavljen na kolovozu.
Aleksandra Stefanović i Miloš Gvozdenović odlučili su da svoje sudbonosno "da" izgovore u Guči, prestonici trube, i to u Crkvi Svetog arhangela Gavrila, mestu koje je snažno povezano sa tradicijom i istorijom Dragačevskog sabora trubača.
Smrtna kazna u Srbiji ukinuta je 2002. godine kada je veliki broj najsurovih i najmonstruoznijih ubica promenom zakona umesto pred streljačkim strojem završio u zatvoru na 40 godina.
Policija u Bečeјu, u saradnji sa Osnovnim јavnim tužilaštvom u Bečeјu, uhapsila je D. P. (30) iz okoline tog mesta, zbog sumnje da јe počinila tešku krađu.
Nestanak Nikole Mitića 10. avgusta 2020. godine isprva je tretiran kao običan slučaj nestale osobe, kada je porodica objavila njegovu fotografiju u javnosti, verujući da je reč o misterioznom nestanku.
Svrab, peckanje i neprijatan vaginalni sekret mogu da se povuku nakon terapije, ali kod mnogih žena kandida se ubrzo ponovo javlja. Razlog pritom nije uvek samo sama gljivica - određene navike i okolnosti pogoduju njenom ponovnom razvoju
Redakcija Informera došla do informacije da je Ava Karabatić danas viđena u Urgentnom centru u Beogradu, gde je, prema saznanjima do kojih smo došli, potražila lekarsku pomoć zbog vidljivih povreda na glavi i licu, a ona nam je sve to i potvrdila.
Popularna voditeljka Jovana Jeremić oglasila se na svom Instagram profilu veoma emotivnom objavom posvećenom svom pokojnom ocu, koja je privukla veliku pažnju javnosti i mnoge ostavila bez teksta.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.