Prvi put od početka sukoba u Ukrajini SAD nude Rusima „ponudu koja se ne odbija", uključujući i bezbednosne garancije. Razlog? Ruska ofanziva. Oni koji su na tronu su najopasniji kada ih saterate u ćošak.
Moć im rapidno klizi iz ruku: vojno kroz rastuće poniženje NATO u Ukrajini; finansijski, veći deo Globalnog juga uskoro neće hteti da ima bilo šta sa valutom bankrotiranog pomahnitalog diva; politički - globalna većina preduzima odlučujuće korake za osamostaljenje od kontrole gramzive, diskreditovane, de fakto manjine.
Stoga oni iza trona kuju plan kojim bi makar usporili dolazeću katastrofu na vojnom frontu. Kako je potvrdio visoko rangirani izvor iz američkog establišmenta, državni sekretar Entoni Blinken dobio je novu direktivu na temu NATO protiv Rusije u Ukrajini. Blinken, u kontekstu realne vlasti, nije ništa više od glasnika strauzijanskih neokona i neoliberala koji zapravo vode američku spoljnu politiku.
Državni sekretar dobio je instrukcije da prenese sledeću direktivu - neku vrstu poruke Kremlju - i to preko štampe glavnog toka, u čemu je momentalno asistirao Vašington post.
U podeli rada elitnih američkih medija glavnog toka, Njujork tajms je tesno vezan za Stejt department, a Vašington post za CIA. Međutim, u ovom slučaju, direktiva je bila previše važna, pa je bilo neophodno preneti se papirnim putem u imperijalnoj prestonici. Objavljena je kao kolumna kojoj mogu da pristupe samo pretplaćeni čitaoci.
Novost je u tome što po prvi put od početka ruske „Specijalne vojne operacije" (SVO) u Ukrajini, Amerikanci zapravo nude varijaciju klasika pod nazivom „ponuda koja se ne odbija", što uključuje pojedine koncesije koje bi mogle da zadovolje bezbednosne imperative Rusije.
Krucijalno je što američka ponuda potpuno zaobilazi Kijev, što iznova potvrđuje da je ovo rat protiv Rusije koji vodi Imperija sa svojim NATO slugama - dok su Ukrajinci puki potrošni posrednici.
Ne pokrećite ofanzivu
Prevejani korespondent Vašington posta iz Moskve, Džon Helmer, odradio je važan posao, pružajući kompletan tekst Blinkenove ponude, naravno uz obimne korekcije koje uključuju fantazmagorije o „američkom naoružanju koje je zdrobilo Putinove invazione snage" i obrazloženje koje izaziva transfer blama: „Drugim rečima, Rusija ne bi trebalo da je u stanju da se odmori, pregrupiše i napadne".
Poruka iz Vašingtona na prvi pogled stvara utisak da su Sjedinjene Države spremne da priznaju rusku kontrolu nad Krimom, Donbasom, Zaporožjem i Hersonom - tj. koponenim mostom koji spaja Krim sa Rusijom - kao svršen čin. Ukrajina bi imala demilitarizovan status, a razmeštanje himarsa, leoparda i abramsa bilo bi ograničeno na zapadnu Ukrajinu, kao „faktor odvraćanja za buduće ruske napade".
Ono što je možda ponuđeno, na prilično maglovit način, jeste faktička podela Ukrajine, sa sve demilitarizovanom zonom, u zamenu za otkazivanje još neproglašene ruske ofanzive u ovoj godini, koja bi mogla da bude toliko razorna da odseče pristup Kijeva Crnom moru i preseče snabdevanje NATO naoružanja preko granice sa Poljskom.
Amerika definiše svoju ponudu kao stazu ka „pravednom i održivom miru koji uvažava teritorijalni integritet Ukrajine". Pa ne baš. To će biti razvalina Ukrajine, a Kijev možda sačuva samo zapadne teritorije koje Poljska tako neizdrživo priželjkuje da zgrabi.
Ukrajina i lešinari
Mogućnost direktnog sporazuma između Vašingtona i Moskve o „posleratnom vojnom balansu" takođe je pomenuta, uključujući i članstvo Ukrajine u NATO. Što se same Ukrajine tiče, Amerikanci izgleda veruju da će to biti „snažna, nekorumpirana ekonomija učlanjena u EU".
Šta god vredno da je ostalo u Ukrajini, već ga je progutala ne samo njena monumentalno korumpirana oligarhija, nego pre svega investitori i špekulanti Blek-rok tipa. Pridruženi korporativni lešinari prosto ne mogu da dopuste sebi da izgube ukrajinske luke za izvoz žitarica, kao ni uslove za predratni trgovinski sporazum sa EU. Užasava ih da bi ruska ofanziva mogla da dovede do zauzimanja Odese - glavne morske luke i crnomorskog transportnog čvorišta - što bi Ukrajinu lišilo izlaza na more.
Nema međutim razloga da ruski predsednik Vladimir Putin, kao i čitav Savet bezbednosti Ruske Federacije, uključujući sekretara Nikolaja Patruševa i potpredsednika Dmitrija Medvedeva, poveruju u bilo šta što dolazi iz američkog establišmenta, a naročito preko lutaka kakve su Entoni Blinken i Vašington post. Na kraju krajeva, stavka (kolokvijalni naziv za vrhovnu komandu ruskih oružanih snaga; prim. P. E.) tretira Amerikance kao „nesposobne za dogovor", čak i kada predloge nude napismeno.
Sve ovo liči na očajnički američki gambit za kupovinu vremena i mahanje nekakvim šargarepama Moskvi, u nadi da će sve to odložiti ili čak i otkazati rusku ofanzivu koja je planirana u narednih nekoliko meseci.
Čak se i disidentski vašingtonski operativci starog kova - na koje strausijanska neokonzervativna galaksija nema uticaja - klade da će se ovaj gambit pokazati kao „prazan hamburger": u klasičnom stilu „strateške dvosmislenosti", Rusi će nastaviti sa svojim proklamovanim pohodom za demilitarizaciju, denacifikaciju i deelektrifikaciju Ukrajine, a staće onda kada sami odluče, istočno od Dnjepra, ili preko njega.
Šta hoće Vašington?
Ambicije Vašingtona u ovom ratu, koji se suštinski vodi između NATO i Rusije, daleko prevazilaze Ukrajinu. A čak i ne govorimo o sprečavanju evroazijske unije Rusije, Kine i Nemačke, ili košmar ravnopravne konkurencije, nego se držimo prozaičnih problema sa ukrajinskog bojišta.
Ključne „preporuke" - vojne, ekonomske, političke, diplomatske - iscrtane su u strateškom dokumentu Atlantskog saveta krajem prošle godine. A u drugom dokumentu, pod nazivom „Ratni scenario 1: rat se nastavlja aktuelnim tempom", nalazimo u potpunosti iznetu strausijansku neokonzervativnu politiku.
Sve je tu: od „okupljanja podrške i transfera vojne pomoći Kijevu potrebnih za pobedu", do „uvećanja ubojitosti vojne pomoći, tako da ona uključuje lovačke avione koji bi Ukrajini omogućili da kontroliše svoj vazdušni prostor i napada ruske snage pod njim" i „raketnih tehnologija sa dometom dovoljnim da dosegnu rusku teritoriju".
Foto: Fotoilustracija/AP/Reuters
Bajden i Putin su na pragu diloa koji će Zelenskog koštati predsedničke pozicije
Od obučavanja ukrajinske vojske da „koristi zapadno naoružanje, metode elektronskog ratovodstva i ofanzivne i defanzivne sajber kapacitete, kao i da glatko integriše nove regrute u službu", do utvrđivanja „odbrana na liijama fronta, kod Donbasa", uključujući „borbenu obuku fokusiranu na neregularno ratovodstvo".
Dodajući tome „nametanje sekundarnih sankcija svim entitetima koji posluju sa Kremljom" stižemo do majke svih pljački: „Konfiskacije 300 milijardi dolara koje Ruska Federacija drži na prekookeanskim računima u Sjedinjenim Državama i EU, uz upotrebu tog novca za finansiranje obnove".
Reorganizacija SVO sa Putinom, načelnikom generalštaba Valerijem Gerasimovim i generalom Armagedonom u njihovim novim, pojačanim ulogama, dezavuiše sve ove planove.
Straučnjaci su sada u velikoj panici. Čak je i Blinkenova desna ruka, rusofobna ratna huškačica Viktorija Nuland (zvana „je*eš EU") priznala pred američkim Senatom da na bojištu neće biti abrams tenkova pre proleća (realističnije tek 2024). Takođe je obećala „popuštanje sankcija" ukoliko se Moskva „vrati pregovorima". Te pregovore su sami Amerikanci onemogućili u Istanbulu, na proleće 2022. godine.
Nulandova je takođe pozvala Ruse da „povuku svoje trupe". To makar daje komičnu crtu, u poređenju sa paničnom Blinkenovom „ponudom koja se ne odbija". Sledi ruski odgovor bez odgovora.
Rusija sprema ofanzivu velikih razmera duž celog fronta u Ukrajini, izjavio je bivši američki obaveštajac i inspektor UN za oružje u Iraku Skot Riter. Po njegovoj najnovijoj proceni, sukob u Ukrajini će se završiti do kraja leta ili početkom jeseni 2023. godine.
Datum trilateralnih razgovora Rusija, Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država o rešenju ukrajinske krize mogao bi da budu objavljen ove nedelje, rekao je danas pomoćnik ruskog predsednika Jurij Ušakov.
Zapad stvara stalni mehanizam vojnog snabdevanja Ukrajine u okviru formata "Ramštajn“ i 'koalicije voljnih", izjavio je stalni predstavnik Rusije pri Organizaciji za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) Dmitrij Poljanski.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski oštro je kritikovao zapadne države zbog ublažavanja sankcija Rusiji, zahtevajući da Vašington i evropski saveznici prestanu da ukidaju ekonomska ograničenja koja su prethodno uveli Moskvi.
Ruska vojska obustaviće vatru na hersonskom pravcu i uvesti "režim tišine" od 27. oktobra u 4.00 časa po moskovskom vremenu, zbog sprovođenja humanitarne operacije u području mesta Aljoški, u Hersonskoj oblasti, izjavio je načelnik Generalštaba Oružanih snaga Rusije Valerij Gerasimov.
Abu Dabi se za sada razmatra kao glavna lokacija za trilateralne pregovore Rusije, Sjedinjenih Američkih Država i Ukrajine, izjavio je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Američki izaslanik Stiv Vitkof predao je ruskom predsedniku Vladimiru Putinu paket predloga za okončanje rata u Ukrajini, koji uključuje bezbednosne garancije po uzoru na član 5 NATO, delimično energetsko primirje i obustavu borbenih dejstava u Crnom moru.
Visoka predstavnica Evropske unije (EU) za spoljne poslove i bezbednosnu politiku Kaja Kalas izjavila je danas da SAD već gotovo dve godine pokušavaju da nateraju Ukrajinu na kapitulaciju i ocenila da je evropska podrška jedini razlog zbog kojeg Kijev i dalje može da se odupire Rusiji.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski postavio je američkom predsedniku Donaldu Trampu uslov za obustavu ukrajinskih napada na ruske rafinerije nafte, zatraživši energetsko primirje ili dodatne rakete za protivvazduhoplovne sisteme Patriot, prenose mediji.
Portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov ocenio je danas da predsednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp ulaže napore da ukrajinska kriza bude rešena mirnim putem, a da evropske zemlje produbljuju taj sukob.
Zapadne države koje u Ujedinjenim nacijama govore o humanitarnoj katastrofi u Aljoškom zapravo ne znaju ni gde se taj grad nalazi niti šta se tamo događa, izjavio je ruski diplomata Rodion Mirošnik.
Rusija sprema ofanzivu velikih razmera duž celog fronta u Ukrajini, izjavio je bivši američki obaveštajac i inspektor UN za oružje u Iraku Skot Riter. Po njegovoj najnovijoj proceni, sukob u Ukrajini će se završiti do kraja leta ili početkom jeseni 2023. godine.
Nakon pobede blokadera na izborima i opšteg ekonomskog kolapsa koji je usledio, gašenja fabrika, nesigurnosti i masovnog povlačenja novca građana iz banaka u strahu za budućnost, Alta banka je otišla u stečaj, a među onima koji su ostali bez ijednog dinara našla se i Ruskinja Aljona.
Jedan od lidera srpskog naroda u Crnoj Gori, Milan Knežević, reagovao je na izjavu jednog od kandidata na "Studentskoj listi", Dejana Šoškića, koji je tokom intervjua u podgoričkom listu "Pobjeda" Srbe u toj zemlji proglasio nacionalnom manjinom, i to svega sedam dana nakon izbora u Srbiji.
Urednik vesti na televiziji Nova, Slobodan Georgiev, objavio je zastrašujući plan nove vlasti - direktan upad u Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC), progon sveštenstva i potpuno rasformiranje Bezbednosno-informativne agencije (BIA) i Radio-televizije Srbije (RTS).
Lider Srpske napredne stranke Miloš Vučević oglasio se povodom tužne dve godine od tragičnog pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, uputivši emotivnu i dirljivu poruku u spomen na sve stradale.
V. d. predsednika Srbije Ana Brnabić žestoko je reagovala na društvenoj mreži Iks na napade i pokušaje cenzure usmerene protiv Aleksandra Vučića, poručivši da plenumaški komesari pokušavaju da u potpunosti ukinu slobodu govora u našoj zemlji.
Pobedu u večerašnjoj borbi za eliminaciju u najvećem sportskom rijalitiju Exatlon Srbija, koji se emituje na televiziji Informer, odneo je Plavi tim, koji je na poligonu "Fliper" savladao Crvene rezultatom 8:4, uprkos ogromnom nevremenu i snažnom pljusku koji su pratili takmičenje.
Prevaranti zloupotrebljavaju imena i identitete poznatih lekara za reklamiranje lažnih lekova na internetu, što predstavlja ozbiljan bezbednosni i krivični problem, upozoravaju stručnjaci.
Početak novembra 2026. donosi oblačno vreme, kišu i sneg na planinama, a krajem meseca očekuje se drastičan pad temperature i prvi sneg u nižim predelima, rekao je meteorolog Ivan Ristić.
Ako se u vašem automobilu posle svake kiše oseća miris vlage, moguće je da voda negde prodire u kabinu. Problem često nije u klima-uređaju, već u zapušenim odvodima, dotrajalim zaptivkama ili mestima na kojima se voda neprimetno zadržava.
Fudbaler Ognjen Ninković (24), iz Lešnice, koji je poginuo kada je, vozeći "golf", u noći između subote i nedelje, na magistralnom putu Šabac-Loznica, sleteo s puta i udario u ogradu, bio je omiljen u svom mestu i klubovima u kojima je igrao.
Počasni predsednik DPS-a, Milo Đukanović, trebalo bi sutra da bude saslušan pred sudijom za istragu Višeg suda u Podgorici zbog sumnji u korupciju prilikom privatizacije Telekoma 2005. godine, iako je crnogorsko tužilaštvo ranije ocenilo da je nastupila apsolutna zastara krivičnog gonjenja.
Od mladog fudbalera Ognjena Ninkovića (24), koji je poginuo u noći između subote i nedelje u Lešnici kod Loznice, oprostio se njegov bivši klub FK Borac u kojem je ranije igrao.
Jednomesečna beba koja je sinoć povređena u teškom sudaru na obilaznici oko Čačka zadobila je teške povrede glave i trenutno se nalazi na lečenju u Kliničkom centru u Beogradu.
Glumica Ognjanka Ognjanović biće sahranjena u utorak, 3. novembra, u 14.30 sati na Novom groblju u Beogradu, saopštili su iz Narodnog pozorišta u Beogradu.
Majka rijaliti učesnice Jelene Golubović, Svetlana Ceca Golubović, prošla je kroz ozbiljnu zdravstvenu krizu nakon što joj je iznenada puklo slepo crevo.
Pevač Šerif Konjević otkrio je na svom Instagram profilu delić luksuza koji poseduje, objavivši video na kojem pliva u svom bazenu u porodičnoj vili u Bosni i Hercegovini.
Komentari