Francuski predsednik progurao je zakon o podizanju starosne granice za odlazak u penziju sa 62 na 64 godine, i to bez glasanja u parlamentu. Taj njegov potez, nazvan antidemokratskim, izazvao je masovne nasilne proteste širom zemlje.
Francuski predsednik Emanuel Makron na silu je u četvrtak progurao zakon o pomeranju starosne granice za odlazak u penziju sa 62 na 64 godine, koristeći kontroverzna ustavna ovlašćenja kako bi izbegao glasanje u tamošnjem parlamentu.
Njegova odluka, koju kritičari nazivaju diktatorskom i antidemokratskom, razbesnela je francusku javnost i izazvala masovne nasilne demonstracije u Parizu i drugim većim gradovima u zemlji, najveće još od takozvanih protesta Žutih prsluka u novembru 2018. godine.
Nema većinu
Makron je u četvrtak naložio premijerki Elizabet Born da pokrene specijalnu proceduru za usvajanje zakona o penzionoj reformi, pozivajući se na famozni Član 49.3 francuskog ustava, koji mu je omogućio da zaobiđe glasanje u narodnoj skupštini. Mada su se i Makronovi prethodnici, prilikom donošenja nepopularnih zakona, često pozivali na ista ustavna ovlašćenja, samovolja francuskog predsednika pokrenula je talas nezadovoljstva radnika u toj zemlji, koji su u velikom broju izašli na ulice i sukobili se sa policijom.
Ustavno!
Makron se pozvao na kontroverzni Član 49. 3 ustava, koji mu je omogućio da zaobiđe glasanje u parlamentu
Mediji navode da se na Trgu Konkord u francuskoj prestonici okupilo gotovo 10.000 ljudi, koji su blokirali ulice, palili i razbijali automobile, te kamenicama i drugim predmetima gađali kordone policije. Vlasti su bile prinuđene da suzavcem i vodenim topovima rasteraju demonstrante. Širom Francuske uhapšeno je više od 300 osoba, od čega samo u Parizu 258.
Makron je, inače, prethodnih nedelja pokušavao da ubedi tamošnje građane da je penzioni sistem pred pucanjem i da će se urušiti ukoliko se starosna granica ne pomeri sa 62 na 64 godine, te da je to i dalje među najnižim granicama za penzionisanje u zemljama Evropske unije.
Međutim, njegov predlog je izazvao nezadovoljstvo sindikata i štrajk brojnih službi u državi, a poslednja istraživanja su pokazala da je osam od deset Francuza protiv Makronovog zakona. Upravo zato je francuski predsednik u četvrtak odlučio da zaobiđe donji dom Senata, i to samo nekoliko minuta pre zakazanog glasanja, pošto je procenio da ne postoji šansa da zakon dobije podršku.
Nepoverenje vladi
Predstavnici najvećih francuskih sindikata najavili su za vikend nove demonstracije i marševe protiv omraženog zakona, optužujući Makrona da "želi da ukine demokratiju u zemlji".
Prema članu 49. 3 francuskog ustava, na koji se Makron pozvao kad je zaobišao glasanje u donjem domu Senata, zakon će se smatrati usvojenim ukoliko prosta većina u skupštini ne izglasa nepoverenje aktuelnoj vladi. Predsednica desničarskog Nacionalnog saveza Marin le Pen najavila je da će pokrenuti proceduru za smenu vlade, a podršku su joj pružili i pripadnici levice. Mediji navode da će se o nepoverenju vladi glasati početkom sledeće nedelje. Ukoliko opozicija bude imala većinu, vlada će pasti, a sa njom i famozni zakon o penzionim reformama.
Marin le Pen: Izvršio državni udar
Foto: Tanjug
Liderka francuske desnice Marin le Pen optužila je predsednika Emanuela Makrona da je izveo svojevrsni "državni udar" i da pokušava da poništi demokratiju u toj zemlji.
- Jasno je da Makron nema podršku ni naroda ni parlamenta za svoj zakon, ali je on svejedno odlučio da ga silom sprovede. To je neka vrsta državnog udara. Mora biti kažnjen za svoju samovolju. Tražićemo da se glasa o nepoverenju aktuelnoj vladi i da se spreči nakaradna reforma penzionog sistema - rekla je Marin le Pen.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kijev je tokom noći i jutra bio pod snažnim raketnim i dronovskim udarima, a prema navodima ruskih vojnih dopisnika, glavni ciljevi bili su energetski objekti u prestonici i okolini.
Ukrajina svake godine gubi oko 800.000 ljudi, upozorio je ukrajinski ekonomista i finansijski analitičar Aleksej Kušč, navodeći da se demografski pad već direktno preliva na ekonomiju, kupovnu moć građana i razvoj biznisa.
Blokaderski profesor Čedomir Čupić potpuno je ogolio blokadere i priznao ono što je narodu odavno jasno - da iza svega stoje jeftine političke manipulacije, kalkulanti i preletači koji gledaju samo sopstveni interes.
Potpredsednik Vlade Italije i ministar infrastrukture i transporta, Mateo Salvini, stiže sutra u dvodnevnu zvaničnu posetu Beogradu! Reč je o jednom od najuticajnijih, najžešćih i najharizmatičnijih političara Evrope, čoveku koji godinama vodi beskompromisnu borbu za suverenitet svoje zemlje, tradiciju i bezbednost građana.
Filozof i književnik Filip Grbić potpuno je demontirao blokadere, poručivši da je proteklog vikenda došlo do istorijskog preokreta na političkoj sceni Srbije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastaće se danas u Beogradu sa potpredsednikom Saveta ministara u Vladi Republike Italije i ministrom infrastrukture i saobraćaja Mateom Salvinijem.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Tokom izvođenja radova na redovnom održavanju u Mis Irbijevoj ulici (Zvezdara), na delu od Marčanske do Ulice Vojislava Ilića, od danas do 17. jula doći će do promena u radu linija javnog prevoza.
Porodica iz Srbije izazvala je bes korisnika društvenih mreža, kada su tokom letovanja u Albaniji, kupili kapu "keče" sa simbolom šiptarskog crnog orla.
Postoji mogućnost da "Folksvagen" uskoro bude u vlasništvu kineskog proizvođača automobila "Byd", rekao je predsednik Kilskog instituta za svetsku ekonomiju (IfW) Moric Šularik.
Kada monstrumi u naletu bolesne ljubomore, posesivnosti ili želje za kontrolom zverski likvidiraju osobu koju su navodno voleli, prva karta na koju igraju u sudnici jeste neuračunljivost. Međutim, forenzička psihijatrija poseduje filtere koje nijedan glumac pred sudijama ne može da prevari.
D. Š. (55) iz Razgojnskog Čifluka zadobio je večeras višestruke povrede opasne po život, kada je motorom udario u banderu, potvrđeno je u policiji i Opštoj bolnici Leskovac.
Pre četiri dana, 1. jula, oko dva sata iza ponoći, muškarac Lj. G. (47) napadnut je nožem u porodičnom domu svoje ćerke na Zvezdari u Beogradu, u Bulevaru kralja Aleksandra, a njegova trudna ćerka K. G. bila je svedok brutalnog nasilja.
Jedan od glavnih likova serije "Tajne malog grada" je ruski glumac Maksim Bitjukov, koji tumači lik policijskog načelnika i iskusnog istražitelja Porfirija Petroviča Parfjonova.
Godinama je border koli važio za najpametnijeg psa na svetu, ali novo naučno istraživanje pokazalo je da ga je malinoa nadmašila i preuzela prvo mesto.
Putnici širom sveta sve češće se susreću sa strožim pravilima o ručnom prtljagu, jer avio-kompanije pokušavaju da ubrzaju ukrcavanje, smanje kašnjenja i povećaju bezbednost letova.
Pobednica "Zadruge 1" Kristina Kija Kockar ponovo je javno prozvala pevačicu Anabela Atijas, podelivši snimak sa njenog nastupa na kojem se vidi mali broj posetilaca.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.