Evropom se sve više šire protesti radnika nezadovoljnih platama, visokom inflacijom i generalnom politikom svojih vlada, koje suštinski vode rat protiv Rusije.
Nakon demonstracija u Italiji, Španiji, Slovačkoj, Moldaviji i Belgiji krajem prošle godine, od početka 2023. na ulice su izašli i građani Britanije, Češke, Grčke, Francuske, a juče je i Nemačku pogodio najveći štrajk u poslednjih nekoliko decenija.
Mesečno 650E više
Autobuski, železnički i avio saobraćaj širom Nemačke juče je bio paralisan zbog štrajka koji su organizovali trgovinski sindikat Verdi, zajedno sa železničkim i transportnim sindikatom EVG. Sindikat Verdi predstavlja oko 2,5 miliona zaposlenih u javnom sektoru, uključujući i u javnom transportu i na aerodromima, dok EVG zastupa oko 230.000 ljudi iz železničkog operatera "Dojče bana" i autobuskih kompanija.
Svi oni su obustavili rad jer su osnovni troškovi u Nemačkoj skočili više nego što se očekivalo za februar. U pitanju je porast od 9,3 odsto u odnosu na godinu dana ranije, a pritisak na cene ostao je visok uprkos pokušaju Evropske centralne banke (ECB) da zaustavi skok povećanjem kamatnih stopa.
Verdi za javne službenike traži 10,5 odsto veće plate, ali tako da najmanje povećanje bude 500 evra bruto mesečno. S druge strane, EVG zahteva 12,5 odsto veće plate, a najmanje 650 evra bruto mesečno. U pitanju je bio štrajk upozorenja, a ako vlada ne ispuni zahteve radnika, obustava rada sledeći put, prema upozorenjima sindikata, neće biti samo jednodnevna.
Foto: Reuters/Gonzalo Fuentes/Tanjug/AP
Makron se suočava sa najžešćim protestima ikad u Francuskoj
Pre Nemačke svoj protest izrazili su građani Francuske, ali na ulicama. Tamo već nedeljama traju demonstracije zbog odluke vlade da poveća broj godina za odlazak u penziju sa 62 na 64. To je odlučeno jer, zbog aktuelne ekonomske krize, država ne može da se nosi sa velikim brojem penzionera. Francuzi zato nedeljama izlaze na ulice, a mirni protesti često prerastaju u nasilne, koje policija suzbija vodenim topovima i suzavcem.
Osim toga, i hiljade Čeha je svoj protest izrazilo na ulici. Velike demonstracije organizovane su ranije ovog meseca, i to zbog visoke inflacije od 16,7 odsto, loše politike vlade i opšteg siromaštva, kako su sindikati naveli. Građani su na tom protestu tražili i hitnu obustavu vojne pomoći Ukrajini.
Od početka godine u nekoliko navrata i Britanci su izašli na ulice. Najveći štrajk se dogodio u februaru, kad je oko pola miliona ljudi, među kojima su bili učitelji i profesori, medicinski radnici i mašinovođe, organizovali najveći protest u poslednjih deset godina. Oni su protestovali zbog niskih plata, visoke inflacije i otpuštanja radnika.
Tek početak
Iz sličnih razloga na ulicama su još od prošle godine stanovnici Moldavije, koji traže smenu prozapadne vlade.
Štrajkovali su i Grci, nakon stravične železničke nesreće koja se dogodila u februaru, a u kojoj je stradalo 57 osoba. Nezadovoljni građani izašli su na ulice tražeći bolje uslove za železničke radnike i sigurniji sistem železnica.
Analitičari predviđaju da će cela ova godina biti obeležena štrajkovima i protestima, te da je ovo samo početak.
- Nezadovoljstvo građana zbog loše ekonomske situacije raste. Inflacija svuda u Evropi je dvocifrena, a računi za struju i gas su više puta veći. Osim toga, firme koje su se povukle iz Rusije suočavaju se sa problemima, te će morati da počnu da otpuštaju radnike. Ukoliko rat u Ukrajini uskoro ne bude gotov, Evropa će eksplodirati - kažu stručnjaci.
Izrael u štrajku zbog reforme pravosuđa
Desetine hiljada Izraelaca od januara protestuje zbog sporne reforme pravosuđa, koju je najavio premijer Benjamin Netanijahu. On, naime, namerava da ograniči moć vrhovnog suda da presuđuje protiv zakonodavnih i izvršnih vlasti tako što će garantovati vladajućoj koaliciji većinu u odboru koji postavlja sudije.
Najveća sindikalna grupa Izraela Histadrut pokrenula je juče štrajk u velikom broju sektora, uključujući državne službe i ambasade Izraela širom sveta. Prethodno su prodavnice, tržni centri, banke i restorani zatvorili svoja vrata, obustavljeni su letovi na aerodromu "Ben Gurion", luke u gradovima Haifi i Ašdodu saopštile su da ne rade, a čak je i "Mekdonalds" u štrajku.
Protesti su u nedelju uveče postali nasilni nakon što je Netanijahu smenio ministra odbrane Joava Galanta, koji se usprotivio reformi pravosuđa. Čak je i predsednik zemlje Isak Hercog tražio od Netanijahua da odustane od svojih planova. Vlada zasad ne odustaje, a premijer Izraela je juče odložio najavljeno obraćanje građanima.
Zemlje kolektivnog Zapada uložile su ogromne napore da izoluju Rusiju, ali ti pokušaji nisu bili uspešni, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.
Zapadne države koje u Ujedinjenim nacijama govore o humanitarnoj katastrofi u Aljoškom zapravo ne znaju ni gde se taj grad nalazi niti šta se tamo događa, izjavio je ruski diplomata Rodion Mirošnik.
Američki novinar Taker Karlson tvrdi da su dva poteza predsednika Rusije Vladimira Putina presudno promenila odnos zapadnih centara moći prema Moskvi – obračun sa politički moćnim oligarsima i vraćanje pravoslavlja u javni život Rusije.
Američki novinar Taker Karlson upozorio je da se svet približio nuklearnom ratu, tvrdeći da veliki deo zapadne javnosti uopšte ne razume šta se stvarno događa u Ukrajini.
Moskva i Moskovska oblast u Rusiji našle su se tokom noći pod jednim od najmasovnijih napada ukrajinskih bespilotnih letelica u poslednje vreme. Među pogođenim objektima našla se naftna baza "Volodarskaja", najveća u Moskovskoj oblasti.
Predsednik Francuske Emanuel Makron otvoreno je priznao da je jedan od ključnih temelja evropske industrijske konkurentnosti bio veoma jeftin gas iz Rusije, dok je drugi veliki oslonac - ogromno kinesko tržište za evropski izvoz - takođe nestao.
Ruski strateški sistem „Posejdon“ predstavlja potpuno drugačiju vrstu nuklearnog oružja: umesto da bojevu glavu do cilja prenosi kroz atmosferu poput interkontinentalne rakete, ovaj aparat putuje hiljadama kilometara ispod površine okeana, pogonjen sopstvenim nuklearnim reaktorom.
Estonija, članica NATO, trajno premešta svoje ključne borbene jedinice sa zapada zemlje na položaje bliže ruskoj granici i prelazi na novu strategiju "aktivne odbrane", prema kojoj bi vojska u slučaju sukoba trebalo da uđe u borbu odmah na istočnoj granici.
Rusija je razvila novu mlaznu verziju udarnog drona „Garpija“, a prvi javno dostupni snimci pokazuju da je uz letelicu razvijena i mobilna lansirna platforma koja omogućava dejstvo bez oslanjanja na stalne aerodrome ili specijalizovane baze.
Kijev je jutros upao u ozbiljan saobraćajni kolaps posle višednevnih ruskih udara na mostove preko Dnjepra, a najteže je preći sa leve na desnu obalu grada.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski zapretio je Rusiji odgovorom ukoliko nastavi napade na mostove preko Dnjepra u Kijevu, poručivši da će posledice eskalacije osetiti i stanovništvo na ruskoj strani.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Zemlje kolektivnog Zapada uložile su ogromne napore da izoluju Rusiju, ali ti pokušaji nisu bili uspešni, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.
Nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" Aleksandar Vučić pozvao je građane Srbije da dođu na skup Srpske napredne stranke koji će danas biti održan u Kragujevcu.
Američki ministar odbrane Pit Hegset najavio je da će pogubljenje bivšeg vojnog psihijatra Nidala Malika Hasana, osuđenog na smrt zbog ubistva 13 ljudi u vojnoj bazi Fort Hud u Teksasu, biti prenošeno uživo.
Siniša Mali iskoristio je završne sekunde debate da vođi blokadera Dejanu Šoškiću postavi direktno pitanje o njegovom stavu prema Srebrenici, čime je ekonomska rasprava na samom kraju prešla na političku temu.
Siniša Mali direktno je suočio blokadera Dejana Šoškića sa njegovim ranijim izjavama, tvrdeći da je Šoškić u julu govorio da su plate u Srbiji previsoke i da je dinar prejak, što je Mali predstavio kao dokaz kakvu bi ekonomsku politiku Šoškić ponovo vodio.
U ekonomskoj debati u emisiji "Takovska 10" na RTS učestvovali su predstavnici četiri izborne liste: Siniša Mali, "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", Dejan Šoškić, "Studentska lista - Studenti pobeđuju", Miloš Jovanović, "Autentična desnica – Dr Miloš Jovanović" i Dušan Nikezić, "Evropska Srbija - Marinika Tepić - Zdravko Ponoš".
Neviđena sramota obeležila je ekonomsku debatu u emisiji "Takovska 10" na RTS-u, kada je predstavnik tajkunske liste "Evropska Srbija - Marinika Tepić - Zdravko Ponoš" Dušan Nikezić potpuno izgubio kompas kada je pokušao da reklamira cigarete. (?!)
Sutra, 9. oktobra, Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici slave Svetog apostola i jevanđelistu Jovana Bogoslova, a ovaj dan u narodu prate zanimljivi običaji vezani za žene i devojačke želje za brak.
Kardiolozi Zdravstvenog centra u Loznici danas su dozvolili sebi mali predah za čestitke - za deset meseci rada angio-sale zbrinuto je 1.000 pacijenata iz Loznice, Šapca, Ljubovije, Krupnja, Malog Zvornika i okolnih mesta.
Danas se navršava tačno 33 godine od jednog od najbrutalnijih i najhladnokrvnijih zločina u istoriji Beograda - trostrukog ubistva u Fruškogorskoj ulici, u kom su zbog svega 460 maraka i dve kožne jakne zverski likvidirani biznismen Nebojša Salatić (37), njegova devojka Slavica Kovačević (24) i njegov sestrić Milan Graoranov (17).
Prvo osnovno javno tužilaštvo u Beogradu podnelo je optužni predlog protiv A. L. (19) zbog sumnje da je u decembru prošle godine, zajedno sa jednim maloletnikom, namerno zapalio ugostiteljski objekat u Cerskoj ulici na Vračaru.
Pripadnici Regionalnog centra granične policije Centar u Crnoj Gori sprečili su krijumčarenje veće količine marihuane na zajedničkom graničnom prelazu Vraćenovići - Deleuša te uhapsili državljanina Bosne i Hercegovine (31).
Policija je tokom pojačanih aktivnosti u zapadnoj regiji Crne Gore, usmerenih prema operativno interesantnim licima, članovima organizovanih kriminalnih grupa i sa njima povezanim osobama, oduzela osam komada oružja, 242 komada municije, oko 80 grama marihuane i jedno vozilo. Jedno lice blisko operativno interesantnim osobama je uhapšeno, saopšteno je iz Uprave policije.
Poznati glumac C. V. Morgan, koji je publici najpoznatiji po ulozi Henka Lumisa, oca Bilija Lumisa u kultnom horor filmu „Vrisak“ iz 1996. godine, preminuo je u 72. godini.
Jakna Majkla Džeksona iz spota za pesmu "Triler" mogla bi, kako se očekuje, da na predstojećoj aukciji u Ujedinjenim Arapskim Emiratima dostigne cenu veću od deset miliona dolara, prenosi list Špigl.
Hrizantema je jedan od cvetova čije se značenje značajno razlikuje od zemlje do zemlje - dok je negde simbol sreće i blagostanja, u drugim kulturama povezuje se sa tugom i sećanjem na preminule.
Alberto Ernandes Kastiljo iz SAD priveden je 4. oktobra na aerodromu u Majamiju, nakon što su carinici primetili ogromno ispupčenje na njegovim pantalonama.
Pevačica Atina Ferari gostovala je u emisiji "Demanti", koja se emituje na Jutjub kanalu "Informer Portal", gde je govorila o podršci koju je tokom života imala od roditelja, ali i o svojim prvim željama kada je reč o izboru zanimanja
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.