Američki naučnici napravili su samozarastajuću sintetičku kožu koju su okarakterisali kao najbližu stvar futurističkoj sintetičkoj koži iz filmske franšize Terminator.
Naučnici sa Univerziteta Stanford razvili su novu samozarastajuću sintetičku kožu, koja bi mogla imati implikacije na razvoj naprednih robota. Koža, izrađena od silikona i polipropilen glikola, pokazuje svojstva istezanja slična ljudskoj koži i može se samoporavnati koristeći svoja magnetna svojstava.
Kada se zagreju, oba polimera se omekšavaju i teku, vraćajuće se u kruti oblik dok se hlade. Proces samoporavnavanja i zarastanja događa se unutar otprilike 24 sata, nakon što se koža zagreje na oko 70 stepeni Celzijusa.
Američki naučnici veruju da bi njihovo otkriće moglo da dovede do stvaranja mekih robota koji mogu da promene oblik i da osete sopstvene deformacije na zahtev, a Dejli mejl piše da bi to kao rezultat moglo da transformiše ratovanje.
Sposobnost kože da se automatski preinači tokom zarastanja, značajan je korak prema repliciranju složenosti ljudske kože, koja se sastoji od višestrukih slojeva koji se pravilno ponovno sastavljaju tokom procesa zarastanja. Naučnici su koristili tehniku nanošenja slojeva sličnu onoj kod ljudske kože kako bi razvili svoj inovativni materijal. Svaki se sloj može projektovati tako da oseti termičke, mehaničke ili električne promene. Njihovo istraživanje objavljeno je u časopisu Sajens.
Zanimljivo poređenje
Tim sa Stanforda uporedio je njihovu sintetičku kožu s futurističkom e-kožom, koju je nosio lik kiborga Arnolda Švarcenegera u popularnoj holivudskoj franšizi „Terminator“.
Struktura kože, sastavljena od dugih molekularnih lanaca povezanih dinamičkim vodoničnim vezama, omogućuje ponovno istezanje bez kidanja, slično lateksu. Razlog zbog kojeg je tim sa Stanforda koristio silikon i polipropilen glikol, je zbog njihovih mehaničkih svojstava, karakteristika sličnih gumi i biokompatibilnosti. Dodatak magnetnih materijala omogućuje koži da se sama sastavi iz zasebnih delova.
Naučnici predviđaju da bi ova samoizlečiva koža mogla da se koristi u uređajima koji se mogu oporaviti od ekstremnih oštećenja. Na primer, zamislite uređaj koji bi se mogao autonomno rekonstruisati kada bi se rastrgao na komade.
Budući planovi uključuju stvaranje što tanjih slojeva kože i uključivanje raznih funkcija. Trenutni prototip fokusiran je na senzor pritiska, ali bi se mogli integrisati dodatni slojevi za senzor temperature ili naprezanja.
Naučnici sa Stanforda takođe predviđaju aplikacije i izvan robotike, kao što su neinvazivni medicinski tretmani. Zamišljaju robote koji se mogu progutati u komadima i zatim se sami sastaviti unutar tela. Dodatno, tehnologija bi se mogla koristiti za stvaranje multisenzornih, samoisceljujućih elektroničnih maski koje pružaju osećaj dodira.
Neki su se u Sjedinjenim Državama ozbiljno zabrinuli povodom smera kojim se kreće njihova zemlja. Toliko da su Kongresu SAD podneli nacrt zakona o zabrani same mogućnosti da „autonomna veštačka inteligencija" odlučuje o upotrebi američkog nuklearnog oružja.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Neki su se u Sjedinjenim Državama ozbiljno zabrinuli povodom smera kojim se kreće njihova zemlja. Toliko da su Kongresu SAD podneli nacrt zakona o zabrani same mogućnosti da „autonomna veštačka inteligencija" odlučuje o upotrebi američkog nuklearnog oružja.
Pojavio se još jedan šokantan snimak incidenta sa blokaderskog skupa u Valjevu, na kojem se jasno vidi kako blokaderka Dijana Hrka drži motku u ruci, preti, udara, a zatim juri aktivistkinju Srpske napredne stranke (SNS) Nedu Perić.
Vlada Srbije razrešila je profesore Nebojšu Bojovića sa mesta predsednika, a Vladana Đokića sa mesta člana Upravnog odbora Instituta za arhitekturu i urbanizam Srbije.
Pre nekoliko godina iz Hrvatske su stizale poruke podsmeha na račun Vojske Srbije, a danas se iz Zagreba mogu čuti sve zabrinutiji tonovi zbog ubrzanog jačanja srpskih odbrambenih kapaciteta.
Predsednica Skupštine Ana Brnabić poručila je jasno daje Univerzitet u Beogradu prebrodio svašta, ali političara na poziciji rektora Vladana Đokića, ne uspeva da prebrodi!
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" pokazali smo vam kakvu to kampanju vodi političar u pokušaju Miki Aleksić, šta ovih dana radi profesor blokader Milo Lompar, koje propise krši samozvani ekolog Aleksandar Jovanović Čuta, čime se bavi potrčko Dragana Đilasa, Borko Stefanović…
Ministarstvo unutrašnjih poslova upozorava građane na internet prevare, a žrtva može biti svako ko koristi telefon, računar, društvene mreže ili elektronsko bankarstvo.
U saobraćajnoj nezgodi koja se danas dogodila u Bugarskoj, na auto-putu u smeru ka Sofiji kod isključenja za Panagjurište, učestvovao je dvospratni autobus koji je prevozio čak 84 putnika, državljana Srbije. Iz Ambasade Republike Srbije u Sofiji zvanično je saopšteno da u ovoj dramatičnoj nesreći nema povređenih.
Sva ubistva i teška ubistva, uključujući pokušaje i pripremne radnje, koja su izvršena od početka 2026. godine do danas na teritoriji Beograda, uspešno su rasvetljena i rešena, potvrdio je glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović.
Fudbaleri Partizana u prvom meču plej-ofa za Ligu Konferencija gostuju Hetafeu, ali je već sada jasno da će Špance u Humskoj sačekati paklena atmosfera.
Džini Lu, mops spašen iz trgovine psećim mesom u Južnoj Koreji, pobedio je na ovogodišnjem takmičenju za najružnijeg psa na svetu u petak u Santa Rosi u Kaliforniji.
Ljubomora može biti signal dubljih problema u vezi, a najopasnija postaje kada preraste u kontrolu i neosnovane optužbe. Psiholog objašnjava kada ona predstavlja problem, a kada nije loša.
Ako vam je potreban brz, jednostavan i ukusan posni obrok, ovi uštipci su odličan izbor. Priprema ne zahteva mnogo vremena ni komplikovane sastojke, pa su idealni kada želite nešto toplo i zasitno bez dugog stajanja u kuhinji.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.