Američki naučnici napravili su samozarastajuću sintetičku kožu koju su okarakterisali kao najbližu stvar futurističkoj sintetičkoj koži iz filmske franšize Terminator.
Naučnici sa Univerziteta Stanford razvili su novu samozarastajuću sintetičku kožu, koja bi mogla imati implikacije na razvoj naprednih robota. Koža, izrađena od silikona i polipropilen glikola, pokazuje svojstva istezanja slična ljudskoj koži i može se samoporavnati koristeći svoja magnetna svojstava.
Kada se zagreju, oba polimera se omekšavaju i teku, vraćajuće se u kruti oblik dok se hlade. Proces samoporavnavanja i zarastanja događa se unutar otprilike 24 sata, nakon što se koža zagreje na oko 70 stepeni Celzijusa.
Američki naučnici veruju da bi njihovo otkriće moglo da dovede do stvaranja mekih robota koji mogu da promene oblik i da osete sopstvene deformacije na zahtev, a Dejli mejl piše da bi to kao rezultat moglo da transformiše ratovanje.
Sposobnost kože da se automatski preinači tokom zarastanja, značajan je korak prema repliciranju složenosti ljudske kože, koja se sastoji od višestrukih slojeva koji se pravilno ponovno sastavljaju tokom procesa zarastanja. Naučnici su koristili tehniku nanošenja slojeva sličnu onoj kod ljudske kože kako bi razvili svoj inovativni materijal. Svaki se sloj može projektovati tako da oseti termičke, mehaničke ili električne promene. Njihovo istraživanje objavljeno je u časopisu Sajens.
Zanimljivo poređenje
Tim sa Stanforda uporedio je njihovu sintetičku kožu s futurističkom e-kožom, koju je nosio lik kiborga Arnolda Švarcenegera u popularnoj holivudskoj franšizi „Terminator“.
Struktura kože, sastavljena od dugih molekularnih lanaca povezanih dinamičkim vodoničnim vezama, omogućuje ponovno istezanje bez kidanja, slično lateksu. Razlog zbog kojeg je tim sa Stanforda koristio silikon i polipropilen glikol, je zbog njihovih mehaničkih svojstava, karakteristika sličnih gumi i biokompatibilnosti. Dodatak magnetnih materijala omogućuje koži da se sama sastavi iz zasebnih delova.
Naučnici predviđaju da bi ova samoizlečiva koža mogla da se koristi u uređajima koji se mogu oporaviti od ekstremnih oštećenja. Na primer, zamislite uređaj koji bi se mogao autonomno rekonstruisati kada bi se rastrgao na komade.
Budući planovi uključuju stvaranje što tanjih slojeva kože i uključivanje raznih funkcija. Trenutni prototip fokusiran je na senzor pritiska, ali bi se mogli integrisati dodatni slojevi za senzor temperature ili naprezanja.
Naučnici sa Stanforda takođe predviđaju aplikacije i izvan robotike, kao što su neinvazivni medicinski tretmani. Zamišljaju robote koji se mogu progutati u komadima i zatim se sami sastaviti unutar tela. Dodatno, tehnologija bi se mogla koristiti za stvaranje multisenzornih, samoisceljujućih elektroničnih maski koje pružaju osećaj dodira.
Neki su se u Sjedinjenim Državama ozbiljno zabrinuli povodom smera kojim se kreće njihova zemlja. Toliko da su Kongresu SAD podneli nacrt zakona o zabrani same mogućnosti da „autonomna veštačka inteligencija" odlučuje o upotrebi američkog nuklearnog oružja.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Neki su se u Sjedinjenim Državama ozbiljno zabrinuli povodom smera kojim se kreće njihova zemlja. Toliko da su Kongresu SAD podneli nacrt zakona o zabrani same mogućnosti da „autonomna veštačka inteligencija" odlučuje o upotrebi američkog nuklearnog oružja.
Kijev je tokom noći i jutra bio pod snažnim raketnim i dronovskim udarima, a prema navodima ruskih vojnih dopisnika, glavni ciljevi bili su energetski objekti u prestonici i okolini.
Ukrajina svake godine gubi oko 800.000 ljudi, upozorio je ukrajinski ekonomista i finansijski analitičar Aleksej Kušč, navodeći da se demografski pad već direktno preliva na ekonomiju, kupovnu moć građana i razvoj biznisa.
Blokaderski profesor Čedomir Čupić potpuno je ogolio blokadere i priznao ono što je narodu odavno jasno - da iza svega stoje jeftine političke manipulacije, kalkulanti i preletači koji gledaju samo sopstveni interes.
Filozof i književnik Filip Grbić potpuno je demontirao blokadere, poručivši da je proteklog vikenda došlo do istorijskog preokreta na političkoj sceni Srbije.
Potpredsednik Vlade Italije i ministar infrastrukture i transporta, Mateo Salvini, stiže sutra u dvodnevnu zvaničnu posetu Beogradu! Reč je o jednom od najuticajnijih, najžešćih i najharizmatičnijih političara Evrope, čoveku koji godinama vodi beskompromisnu borbu za suverenitet svoje zemlje, tradiciju i bezbednost građana.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastaće se danas u Beogradu sa potpredsednikom Saveta ministara u Vladi Republike Italije i ministrom infrastrukture i saobraćaja Mateom Salvinijem.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Jovana (39) i Vladimir (46) Tomanović iz Loznice nisu imali još rešeno stambeno pitanje, a već su bili roditelji tri dečaka. Vasilije, Maksim i Despot ubrzo su dobili i brata Lazara, pa Evu, a početkom decembra im stiže još jedan brat ili sestra!
Tokom izvođenja radova na redovnom održavanju u Mis Irbijevoj ulici (Zvezdara), na delu od Marčanske do Ulice Vojislava Ilića, od danas do 17. jula doći će do promena u radu linija javnog prevoza.
Vernici Srpske pravoslavne crkve danas slave Svetu Agripinu, vladimirsku ikonu Majke Božje za koju se veruje da je postradala zbog vere u Hristu, kao i da molitva za nju donosi ispunjenje želja i dobro zdravlje.
Kada monstrumi u naletu bolesne ljubomore, posesivnosti ili želje za kontrolom zverski likvidiraju osobu koju su navodno voleli, prva karta na koju igraju u sudnici jeste neuračunljivost. Međutim, forenzička psihijatrija poseduje filtere koje nijedan glumac pred sudijama ne može da prevari.
D. Š. (55) iz Razgojnskog Čifluka zadobio je večeras višestruke povrede opasne po život, kada je motorom udario u banderu, potvrđeno je u policiji i Opštoj bolnici Leskovac.
Jedan od glavnih likova serije "Tajne malog grada" je ruski glumac Maksim Bitjukov, koji tumači lik policijskog načelnika i iskusnog istražitelja Porfirija Petroviča Parfjonova.
Godinama je border koli važio za najpametnijeg psa na svetu, ali novo naučno istraživanje pokazalo je da ga je malinoa nadmašila i preuzela prvo mesto.
Putnici širom sveta sve češće se susreću sa strožim pravilima o ručnom prtljagu, jer avio-kompanije pokušavaju da ubrzaju ukrcavanje, smanje kašnjenja i povećaju bezbednost letova.
Pobednica "Zadruge 1" Kristina Kija Kockar ponovo je javno prozvala pevačicu Anabela Atijas, podelivši snimak sa njenog nastupa na kojem se vidi mali broj posetilaca.
Una Čolić, starija ćerka pevača Zdravka Čolića, poznata je po tome što često deli detalje iz života sa pratiocima na društvenim mrežama, a tako je bilo i ovog puta.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.