Saveznici Ukrajine ne mogu da shvate zašto modernizacija Oružanih snaga Ukrajine nije promenila situaciju na frontu. U tom kontekstu, zapadni mediji govore o izgledima za zamrzavanje sukoba, pišu RIA Novosti.
Vašington je priznao da odlučujućeg uspeha nije bilo. Rusija se dobro pripremila, stvorivši linije odbrane do stotine kilometara, rekao je predsednik Saveta bezbednosti Džon Kirbi.
Njujork tajms je istakao da je najveći napredak Oružanih snaga Ukrajine postignut tamo gde nije bilo Leoparda i Bredlija. Iz ovoga sledi zaključak: Zapadna vojna oprema ne stvara odlučujuće prednosti.
Slučajnost i sreća
Štaviše, neki od uspeha Kijeva su posledica slučajnosti i sreće. Ali u oblasti Orehova, na jednom od pravaca glavnog napada, ništa se nije dogodilo. Administracija Džoa Bajdena rekla je za da trenutne rezultate rata smatraju „otrežnjujućim“.
Američki sekretar za odbranu Lojd Ostin je razočaran jer nema „odlučujućeg efekta“. To znači da je obuka i naoružavanje Ukrajinaca bilo uzaludno. Vašington ne razume zašto se to dogodilo i zašto je Kijev šest meseci odlagao početak operacije, piše The Washington Post.
Foto: Tanjug/AP
Ako se kontraofanziva nastavi istom brzinom, Ukrajina će obnoviti teritorijalni integritet tek posle 16 godina, izračunali su novinari.
Vašington post ne isključuje da će kao rezultat letnjih borbi rusko-ukrajinski sukob biti zamrznut kao od 2016. do 2022. godine. Tada je u Donbasu za nedelju dana bilo manje mrtvih nego u Čikagu, uveravaju novinari. Međutim, u slučaju zamrzavanja, sukob će se pre ili kasnije nastaviti sa novom snagom, zaključuju.
Da razume i oprosti
Ukrajinski ministar odbrane Aleksij Reznikov rekao je u intervjuu američkoj televiziji Fox news da od kontraofanzive nije trebalo previše očekivati. Vojska Ukrajine je veoma uzdrmana minskim poljima. Ali glavna stvar tek dolazi. Ovo je samo „pripremna operacija“ i 2023. će u svakom slučaju biti „prekretnica“, naglasio je on.
Zelenski je u intervjuu za Bi-Bi-Si takođe objasnio svojim partnerima da rat nije holivudski film. Ozbiljni rezultati se brzo ne postižu. Oružane snage Ukrajine će delovati kako im odgovara, ma šta neko rekao. I još jednom je podsetio: Ukrajini nisu potrebne samo bezbednosne garancije NATO-a, već punopravno članstvo u vojnom bloku.
Foto: Tanjug/AP
Zauzvrat, ministar spoljnih poslova Dmitrij Kuleba se u intervjuu za Si-En-En požalio da predstavnici Kijeva nisu pozvani na samit NATO-a u Viljnusu, gde se očekuju važne odluke. Poziv je dobio samo Savet NATO-Ukrajina. Ministar je za to okrivio one zapadne političare koji se previše plaše direktnog sukoba sa Rusijom.
Do kraja leta Ukrajina ne bi trebalo da čeka dodatnu vojnu pomoć SAD, piše Politiko. Formalno, jer je Kongres na odmoru. Ali kijevski lobisti u američkom parlamentu su zabrinuti da će ih ovo konačno dovesti do stagnacije u kontraofanzivi.
Kijevu ponestaje vremena
Ukrajinski politikolog Ruslan Bortnik smatra da Zapad Kijevu u početku nije dao sve što mu je potrebno. Konkretno, tenkovi i rakete očigledno nisu dovoljni za punopravni kontranapad.
- Sa ovim što imamo, moguće su samo lokalne operacije. Odnosno, pomoći je taman toliko da Ukrajina ne izgubi – ali ni ne pobedi. Pešadija napada na mnogo pravaca, jer nema tenkova. Jednog dana ljudski resursi završiće, a Zapad će reći da nismo uspeli da pravilno raspolažemo onim što su dobili - objasnio je Bortnik u intervjuu za ukrajinske medije.
Ako do sredine leta Kijev nekako preokrene tok na bojnom polju u svoju korist, onda će se SVO završiti 2023. godine, ali ovo je prilično naučno- fantastična opcija, smatra ukrajinski politikolog Vadim Karasev.
Foto: Tanjug/AP
- Ne isključuje zamrzavanje sukoba, a onda će razne političke snage odmah početi da se „jedu”. Tim Zelenskog će kritikovati Porošenka zbog sporazuma iz Minska, tim Porošenka će napasti Zelenskog zbog Istanbulskog sporazuma - pojašnjava on
Stvarni svet bi trebalo da se zasniva na vojnoj sili, ali Zapad do sada ne obezbeđuje potrebnu količinu naoružanja i i ne obezbeđuje zaštitu vazdušnog prostora. Ako je NATO već učinio sve što je bilo moguće za bezbednost Kijeva, onda će se vremenom situacija samo pogoršavati, primećuje ekspert.
- Više od šest meseci Zapad ulaže kolosalna finansijska sredstva u Ukrajinu. Sada investitori žele da vide rezultat, a ne ono što mi vidimo u ovom trenutku. Ukoliko se ne desi čudo, do kraja leta, podrška za Kijev će oslabiti, jer neće biti šanse za pobedu - rekao je Denis Denisov, ekspert na Finansijskom univerzitetu pri Vladi Rusije, u intervjuu za RIA Novosti.
Prema njegovim rečima, ukrajinske vlasti su mogle da krenu u kontraofanzivu još zimus ali su tada pomislile da je Zapad spreman da ih beskrajno pumpa oružjem i novcem. Ali se to nije desilo. A sadašnji izgovori Kijeva neće nikoga ubediti. Stoga je nastavak pregovora sa Rusijom utoliko realniji.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski priznao je da ukrajinska vojska u februaru 2022. godine nije bila spremna za ruski prodor iz Belorusije prema Kijevu, jer na tom pravcu nije imala dovoljno snažne jedinice.
Dva ruska reaktivna drona „geran“ su pogodila viseći most u Zaporožju, gradu pod kontrolom ukrajinskih snaga, a prema prvim informacijama sa vojnih kanala za praćenje sukoba, konstrukcija je oštećena i na mestu udara izbio je požar.
Nemačka bi mogla da bude sledeća velika žrtva geopolitičkog sukoba koji je počeo u Ukrajini, dok Bliskom istoku preti rat koji bi mogao da preraste u svetski, upozoravao je nekadašnji lider Liberalno-demokratske partije Rusije Vladimir Žirinovski.
Ukrajinska protivvazdušna odbrana nije prijavila obaranje nijedne ruske balističke ili protivbrodske rakete tokom masovnog napada izvedenog u noći između 21. i 22. oktobra.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas da bi prihvatio mirovni sporazum kojim bi se rat "zamrznuo" duž trenutne linije fronta, ocenivši to kao realan način da se zaustave borbe.
Ruski predsednik Vladimir Putin naložio je vladi da usvoji i sprovede poseban program obnove trgovinske i logističke infrastrukture oštećene u napadima koje Moskva označava kao terorističke, uz obavezu da prvi izveštaj o realizaciji dostavi najkasnije do 1. novembra 2026. godine, saopštio je Kremlj.
U ukrajinskoj Volinjskoj oblasti proglašena je uzbuna zbog opasnosti od oslobađanja amonijaka nakon ruskog napada dronovima na industrijsko postrojenje u mestu Maneviči, gde je jedna osoba poginula, osmoro je povređeno, a izbio je i veliki požar, saopštile su lokalne vlasti.
Ukrajinski napadi na data-centre kompanije Jandeks otkrili su ozbiljnu slabost ruske digitalne infrastrukture, koja bi u slučaju novih udara mogla da izazove poremećaje u gotovo čitavoj ekonomiji zemlje.
Ruski napadi tokom noći izazvali su požare i prekide u snabdevanju strujom i vodom širom Ukrajine, dok je u Šepetivskom okrugu pogođeno skladište nafte.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski priznao je da ukrajinska vojska u februaru 2022. godine nije bila spremna za ruski prodor iz Belorusije prema Kijevu, jer na tom pravcu nije imala dovoljno snažne jedinice.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević oglasio se povodom skandaloznog kršenja izborne tišine od strane tajkunskog glasila Nova S, koji je jutros u 09:12 objavio sramotan tekst usmeren protiv SNS-a.
Savet za monitoring, ljudska prava i borbu protiv korupcije Transparentnost podneo je krivičnu prijavu protiv Nove S i N1, koji su danas prekršili izbornu tišinu. Takođe, podneta je prijava i protiv Rajfajzen banke, koja je u svojoj objavi takođe prekršila izbornu tišinu.
Asocijacija novinara Srbije (ANS) najoštrije reaguje povodom navoda da je Nova S prekršila izbornu tišinu i zahteva hitnu, nedvosmislenu i javnu reakciju nadležnih institucija.
Centar za slobodne izbore i demokratiju (CeSID) i IPSOS Srbija najavili su da će u nedelju, tokom izbornog dana, objavljivati procene izlaznosti u pet termina, na osnovu preseka podataka i to u 9.00, 11.00, 14.00, 17.00 i 19.00 časova.
Dragan J. Vučićević, glavni urednik Informera pozvao je u uživo u "Kolegijumu 1" Republičku izbornu komisiju (RIK), kako bi prijavio najstrašnije kršenje predizborne tišine na Novoj S i N1.
Nemilosrdna kampanja usmerena protiv vlasti ne prestaje ni u trenucima kada bi izborna pravila morala da obezbede mir, red i jednakost za sve učesnike izbornog procesa.
Manastir Davidovica nalazi se u dolini Lima, nedaleko od Brodareva, i predstavlja značajnu srpsku srednjovekovnu svetinju. Podigao ga je Dimitrije Nemanjić u 13. veku, a njegova prošlost povezuje se sa dinastijom Nemanjića, pravoslavnom tradicijom i narodnim predanjima.
U Kalendaru Javnog zdravlja oktobar je obeležen i kao mesec pravilne ishrane. Cilj je da se skrene pažnja na pravilne navike u ishrani. Doktorka Dragana Milošević ističe važnost prevencije gojaznosti kod dece i apeluje na veće uključivanje roditelja.
Kompanija NIS, osamnaestu godinu zaredom, nastavlja da podržava projekte od značaja za kvalitet života građana i razvoj lokalnih zajednica širom Srbije kroz program društvene odgovornosti "Zajednici zajedno".
U udesu koji se danas oko 14.25 časova dogodio na auto-putu "Princeza Ksenija", u mestu Suka, poginula je devojka (19), dok je druga osoba koja je bila u vozilu zadobila povrede i transportovana je u KCCG radi ukazivanja pomoći.
Policija u Sokobanji, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Aleksincu, uhapsila je S. V. (55) iz Niške Banje, zbog sumnje da je izvršio krivično delo proganjanje.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Pančevu, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u ovom gradu, uhapsili su V. P. (47) iz Kragujevca, zbog sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Glumica Ivana Žigon ćerka je Steva i Jelene Žigon, a publika je najbolje pamti po ulozi u filmu "Hajde da se volimo 3" gde je kadar delila sa Lepom Brenom.
Japanski pisac Rju Murakami, poznat po romanu "Plavo, gotovo prozirno", za koji je 1976. godine dobio nagradu Akutagava, preminuo je u 75. godini, saopštio je danas izvor iz izdavačke industrije.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Lilijan Dronijak (96), poznatija kao Grandma Droniak, uspela je da izgradi pravu internet imperiju i prikupi 15 miliona pratilaca na društvenim mrežama.
Ćerka folk pevačice Jane Todorović, Kristina, privukla je pažnju na društvenim mrežama svojim atraktivnim izdanjem, a mnogi su na mrežama prokomentarisali koliko njih dve liče - pogotovo ako se Kristinine fotke uporede sa Janinim iz mlađih dana!
Ćerka pevača Darka Lazića, Srna, našla se u žiži javnosti zbog fotografije koju je njena majka Katarina Lazić podelila na svom Instagram profilu, kako pozira u leopard pantalonama.
Komentari