Predsednik Rusije Vladimir Putin je, govoreći na vanrednom samitu G20, upitao svoje kolege da li ih uznemirava istrebljenje civila u Pojasu Gaze, ili to što se tamo u bolnicama krajnje ozbiljne operacije deci rade bez anestezije.
- Da li vas potresa to što je sekretar UN rekao da se Pojas Gaze pretvorio u ogromno dečije groblje“, upitao je kolege koje su u govorima pre njegovog rekli da ih potresa „agresija Rusije u Ukrajini“.
Upitao je onda da li je dovoljno potresan krvavi puč u Ukrajini 2014. godine praćen ratom kijevskog režima protiv sopstvenog naroda u Donbasu?
- Da, ratna dejstva su uvek tragedija konkretnih ljudi, porodica i država i moramo da razmislimo kako da je okončamo. Razumem da ovaj rat i gubitak ljudi ne mogu da ne potresaju - potvrdio je Putin govoreći o sukobu u Ukrajini.
Putin at the G20 summit: Why world leaders were “not shocked” by the words of the UN Secretary-General regarding Gaza turning into a “big cemetery for children” pic.twitter.com/G32D1G9ROT
— AMADOU امادو #الحگ_مايفگع (@djibril20011) November 22, 2023
Međutim, naglasio je da Rusija nikada nije odbila mirovne pregovore sa Ukrajinom. „Ukrajina ih je odbila i još potpisala zakon kojim se konkretno zabranjuju pregovori sa Rusijom“, podsetio je.
Prvi brodovi sa besplatnim ruskim žitom otplovili u Afriku.
Foto: Reuters
Rusija, sa svoje strane ispunjava sve svoje obaveze u ovoj oblasti i ostaje jedan od najvećih izvoznika hrane, te su tako danas ka Africi i zemljama koje oskudevaju otplovili prvi brodovi sa besplatnim ruskim žitom.
Trenutna situacija u globalnoj ekonomiji i svetu u celini, zahteva kolektivna rešenja koje odražavaju stavove velike većine međunarodne zajednice, uključujući i zemlje u razvoju, ističe predsednik Rusije.
- Svet prolazi kroz procese radikalne transformacije. Nastaju i jačaju novi moćni centri globalnog ekonomskog razvoja. Značajan udeo globalne investicione, trgovinske i potrošačke aktivnosti premešta se u regione Azije, Afrike i Latinske Amerike, gde živi većina svetske populacije - pojašnjava on.
Rusija nije kriva za haos u svetskoj ekonomiji
Prema njegovim rečima, kolosalan stres koji doživljava svetska ekonomija je direktna posledica loše osmišljene makroekonomske politike nekih država.
- Ubrizgavanje triliona dolara i evra u privredu i bankarski sistem izazvalo je porast globalne inflacije i brz rast cena hrane i energenata. Tu je srž problema. A ne pokušaji Rusije da ostvari pravdu u Ukrajini. Ne. Već akcije najvećih svetskih ekonomija. A rezultat je povećanje ključnih kamatnih stopa. Zbog toga su, naravno, najviše stradale najsiromašnije zemlje - objasnio je predsednik Rusije.
Foto: Shutterstock, Reuters
Pojedine zemlje i dalje koriste nezakonita ograničenja trgovine i pristrasnu klimatsku agendu zarad jačanja sopstvene konkurentnosti, dodaje Putin.
Kako bi uništile konkurente, pojedine zemlje uništavaju transportne i logističke lance i međunarodne platne kanale, ali i služe se državnim terorizmom, dodaje on i podseća na eklatantni primer ovoga – eksploziju gasovoda Severni tok jedan i dva u Baltičkom moru.
Vraćamo obostrano korisnu međunarodnu saradnju
Rusija se zalaže za vraćanje otvorene i obostrano korisne međunarodne ekonomske saradnje, zasnovane na normama Povelje UN i principima kolegijalnog i uzajamnog poštovanja timskog rada.
- Neophodno je da povećamo ulogu ekonomija u razvoju u međunarodnim finansijskim institucijama, uključujući MMF i Svetsku banku, i koristimo resurse ovih organizacija u interesu razvoja zemalja i regiona, koji su zaista potrebni, a ne u oportunističke političke svrhe - dodaje predsednik.
Foto: Shutterstock, Reuters, EPA
Moskva je spremna da radi na rešavanju ovih gorućih problema, u okviru G20 ali i drugih međunarodnih institucija poput BRIKS-a, čija težina i uticaj raste i širi, dodaje Putin.
Rusija posebnu pažnju posvećuje održivom razvoju, očuvanju klime i biodiverziteta planete Zemlje, digitalnoj transformaciji svetske ekonomije i obezbeđivanju prehrambene i energetske bezbednosti. Prioritetnu pažnju posvećuje razvoju digitalne javne infrastrukture i jačanju informacione bezbednosti, a preuzimaju se realni koraci za obezbeđivanje aktivnijeg učešća žena u privredi i drugim oblastima života, ističe predsednik.
Putin se zahvalio indijskom kolegi za produktivan rad tokom predsedavanja ove godine, jer je, kako kaže, mnogo urađeno zarad rešenja gorućih pitanja međunarodne agende zbog čega je Grupa 20 i formirana.
Poželeo je uspeh „brazilskim prijateljima“, koji će od 1. decembra preuzeti obaveze predsedavajućeg G20.
Izabrani predsednik Argentine Havijer Milej predložio je Volodimiru Zelenskom da u Argentini i održi konferenciju posvećenu rešavanju ukrajinskog sukoba, rekla je u razgovoru sa novinarima Milejeva savetnica za spoljne poslove Dajana Mondino
Rusija ostaje glavna pretnja po Evropu, a evropske vojne snage spremaju se za sukob visokog intenziteta, izjavio je za izdanje „Blesk“ Petr Pavel, češki predsednik i bivši predsednik Vojnog komiteta NATO.
Neuspeh zapadne strategije u Ukrajini doveo je do sve većeg broja pristalica pregovora sa Rusijom, od kojih najvatreniji rade u kancelariji Olafa Šolca, izjavial je šefica Centra za SAD i Evropu američkog Brukings instituta., Konstanca Štelcenmiler, u članku za Fajnenšel tajms.
Prva grupa bivših ukrajinskih ratnih zarobljenika ruskog bataljona imena Bogdana Hmeljnickog, deo operativno-borbene taktičke formacije „Kaskada“, otišla je na borbeni zadatak, rekao je za RIA Novosti vojnik Viktor Kiričanski sa pozivnim znakom „Kirik“.
Zabrinutost francuskog predsednika Emanuela Makrona o partnerstvu Rusije i Severne Koreje je smešna, napisao je na društvenoj mreži Iks lider francuske Narodnorepublikanske unije i politikolog Fransoa Aselino.
Kijevu, zbog poteškoća na frontu, može biti potrebna intervencija NATO-a na sasvim drugom nivou, rekao je Metju Blekburn, viši naučni saradnik Norveškog instituta za međunarodne poslove, u članku za National Interest.
Ruski predsednik Vladimir Putin planira decenijama unapred i razmišlja u kontekstu narednih generacija, rekao je pomoćnik ruskog predsednika Maksim Oreškin u intervjuu za „Moskovski komsomolec“.
Francuski poslanik Tjeri Marijani izneo je svoje gledište o sukobu u Ukrajini i njegovom uticaju na Rusiju i Evropu. Prema njegovim rečima, napori usmereni na slabljenje Rusije mogli bi da dovedu do ozbiljnih posledica po ceo evropski kontinent.
U najnovijem obraćanju usred izbornog dana glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, u emisiji "Kolegijum", porušio je najprljavije opozicione spinove, laži i pritiske kojima blokaderi pokušavaju da unesu paniku i uzdrmaju izborni proces.
Tokom glasanja za parlamentarne izbore blokaderi su krenuli da sprovode nasilje u Lazarevcu. Oni su zapalili jedan transparent, ali tu se nasilje nije zaustavilo, već je usledio napad na policiju.
Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević oglasio se večeras iz prostorija Srpske napredne stranke (SNS) na Novom Beogradu i tom prilikom uputio moćnu poruku građanima Srbije.
Slobodan Prvanović, blokaderski profesor oglasio se nakon izbora i uputio oštre kritike na račun tzv. studenata, poručujući da su svojim potezima naneli veliku političku štetu opoziciji.
Nakon što su tajkunski mediji i blokaderi tokom celog dana pokušavali da izmisle afere i stvore paniku, jedan od najžešćih kritičara vlasti i Aleksandra Vučića, Slobodan Georgiev, javno je potvrdio istinu i pokopao sve opozicione spinere.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Prednje maglenke nekada su bile standardni deo opreme automobila, ali ih danas sve više proizvođača izostavlja iz ponude. Razlozi za ovaj trend su brojni, od napretka tehnologije osvetljenja do smanjenja troškova proizvodnje i promena u dizajnu vozila.
Ovde nije bilo važno ni ko gde radi, ni koliko ima godina, ni ko za koga glasa, nego ume li da spremi sarmu! Na vašarištu u Bačkoj Topoli na tradicionalnoj Sarmijadi bilo je više od 150 ekipa koji su spremali ovo jelo, a mnogo više onih koji su čekali da ih kusaju.
Službenici Sektora granične policije Crne Gore su u dve odvojene akcije, u Tuzima i Bijelom Polju, otkrili falsifikovane registarske tablice na dva vozila i procesuirali osumnjičene vozače.
Glumica Ivana Žigon ćerka je Steva i Jelene Žigon, a publika je najbolje pamti po ulozi u filmu "Hajde da se volimo 3" gde je kadar delila sa Lepom Brenom.
Japanski pisac Rju Murakami, poznat po romanu "Plavo, gotovo prozirno", za koji je 1976. godine dobio nagradu Akutagava, preminuo je u 75. godini, saopštio je danas izvor iz izdavačke industrije.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Muzička zvezda Jelena Karleuša pojavila se na Dedinju kako bi glasala na parlamentarnim izborima koji se danas održavaju u Srbiji, a modnim izdanjem odmah je privukla pažnju prisutnih.
Ćerka Lune Đogani i Marka Miljkovića, malena Mia, oduševila je pratioce na društvenim mrežama novom frizurom, a ponosna mama odmah se pohvalila njenim šik izgledom.
Pevačica Zorica Erić šokirala je javnost kada je progovorila o svekrvi koja je nakon pada i preloma kuka gotovo dve godine provela u krevetu, a način na koji ju je opisala izazvao je brojne reakcije.
Pevačica Zorana Mićanović ostala je bez naočara nakon što ih je njen gitarista izgubio, a na beogradskom aerodromu otkrila je kako je došlo do ovog peha.
Pevač Miki Mećava otkrio je da ga je bivša supruga Milica pozvala među prvima nakon što je saznala da je u 64. godini dobio ćerkicu Mašu sa partnerkom Katarinom, a njena reakcija ga je oduševila.
Komentari