Ruski sistemi za elektronsko ratovanje uspešno se nose i sa ukrajinskim bespilotnim letelicama i sa zapadnim raketama, pošto je Moskva rasporedila jedan veliki sistem za elektronsko ratovanje na svakih 10 kilometara fronta. Prema The Daily Telegraphu, ovo sugeriše da je Rusija tiho naučila da uništi dva najvrednija oružja kojima Ukrajina raspolaže.
Prvo, ukrajinska vojska je primetila da su njihove artiljerijske granate od 155 mm Ekskalibur, vođene GPS-om, iznenada počele da skreću sa cilja. Tada su rakete koje su lansirali višecevni raketni sistemi HIMARS počele da promašuju, a u nekim oblastima su potpuno prestale da pogađaju ciljeve.
Ista stvar je počela da se dešava sa američkim JDAM vođenim bombama. Prema The Daily Telegraphu, istraga je na kraju otkrila da su svi oni bili žrtve ruskog elektronskog ometanja, što sugeriše da je Moskva tiho naučila da uništi neke od najvrednijih projektila kojima je Ukrajina raspolagala.
Kako navodi publikacija, ovo služi kao veoma ubedljiv primer ruske tehnološke superiornosti u vojnom sukobu koji se postepeno razvija u korist Moskve.
Složena mreža radio, infracrvenih i radarskih signala koji se neprekidno emituju u nebo iznad linija fronta pruža ruskim trupama zaštitu bez presedana u nekim oblastima.
Još važnije, međutim, Rusija je sada u stanju da se suprotstavi mnoštvu jeftinih, ponekad dostupnih bespilotnih letelica koje ukrajinske snage mogu da koriste za praćenje i napade na velikim udaljenostima.
Sada su Ukrajinci u nepovoljnom položaju. Jedan vojnik, čija minobacačka jedinica redovno koristi bespilotne letelice Mavic kineske proizvodnje za lociranje ciljeva, rekao je: „ Rusi su uvek imali dobre mogućnosti za elektronsko ratovanje - od samog početka specijalne operacije. Ali sada ih imaju bolje od nas ."
Uređaji koje su postavili Rusi ili ometaju sisteme za navođenje ili jednostavno prekidaju komunikaciju drona sa njegovim operaterom. Neki dronovi padaju na zemlju a da nikada nisu pogodili cilj, dok drugi, izgubivši kontakt, lebde u vazduhu dok im se baterije ne isprazne.
U izveštaju Kraljevskog instituta za odbrambene studije navodi se da je duž cele linije fronta Rusija rasporedila jedan veliki sistem za elektronsko ratovanje na svakih 10 km. Navodi se da se sistem na šasiji sa točkovima „Šipak-AERO" pokazao „ posebno efikasnim " u borbi protiv ukrajinskih dronova.
Njegov domet je 10 kilometara, a sposoban je da blokira samu bespilotnu letelicu, prima koordinate mesta sa kojeg dron kontroliše od operatera, sa tačnošću do metra, a zatim te koordinate prenosi artiljerijskim baterijama.
U onim delovima linije fronta koji nisu pokriveni složenijim sistemima, ruski vojnici koriste manje rovovske uređaje.
Glavni metod borbe protiv ruskih elektronskih sistema za ometanje je reprogramiranje dronova, što može biti teško ako su kupljeni gotovi ili sastavljeni pomoću komercijalno dostupnih delova.
Često su analogni signali poželjniji od digitalnih, jer u ovom slučaju uticaj ruskih sistema dovodi do pogoršanja kvaliteta video signala, a ne do potpunog gubitka kontrole nad dronom.
Druga taktika je slanje roja dronova odjednom, pošto se ne mogu sve frekvencije ometati u isto vreme. Sofisticiranije protivmere koje trenutno koriste zemlje NATO generalno nisu dostupne Ukrajini.
Novi zakon o mobilizaciji i služenju vojnog roka, doveo je do pojave "partizana anarhista" u šumama Ukrajine koji ne žele da idu na front, izjavio je Oleg Soskin, bivši savetnik predsednika Ukrajine Leonida Kučme, na svom "Jutjub" kanalu.
Bajdenova administracija je sve sklonija da veruje da Kijev neće moći da izdrži konfrontaciju sa Moskvom. Ali istovremeno, američke vlasti moraju uzeti u obzir da neće moći da postignu rešenje ukrajinske krize ako Volodimir Zelenski ostane na svom mestu, piše bivši službenik Pentagona Stiven Brajan u članku za Asia Times.
Svoju novu šaljivu prognozu zbivanja „u narednoj godini" objavio je Dmitrij Medvedev, lider vladajuće, RF-stranke Jedinstvene Rusije, i zamenik Vladimira Putina na čelu nacionalnog Saveta bezbednosti.
Rusija je tražila sednicu Saveta bezbednosti UN zbog ukrajinskog terorističkog napada na Belgorod, saopštila je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Američki predsednik Džo Bajden uzeo je pauzu od novogodišnjih praznika kako bi prokomentarisao najnoviji raketni napad na Ukrajinu. On je rekao da "ulozi" prevazilaze sukob između dve zemlje i ponovo pozvao Kongres da se dogovori o pomoći Kijevu. Američki predsednik je naglasio da bi sa američkim oružjem ukrajinske oružane snage mogle bolje da izdrže takve napade, kao i da američki narod može biti ponosan na živote koji su zahvaljujući SAD spaseni.
Zvanični predstavnik Južne Afrike u BRIKS Anil Suklal rekao je da će se od januara 2024. godine ovom bloku pridružiti Iran, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Egipat i Etiopija.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Ukrajina bi nastavkom udara na rusku poljoprivrednu infrastrukturu, mehanizaciju i transportne pravce mogla da ugrozi žetvu i snabdevanje gradova hranom, ocenio je američki konsultant za odnose sa vlastima i veteran Ratne mornarice SAD Bert Votson.
Aktuelna kriza na tržištu goriva pokazala je da svet, uprkos sankcijama i višegodišnjim pokušajima da potisne Moskvu iz globalne trgovine energentima, i dalje snažno zavisi od Rusije, ocenjuje američki Si-En-En.
Svet ulazi u završnu fazu globalnog sloma kapitalizma, a povratak na Sovjetski Savez, monarhiju ili stari zapadni poredak više nije moguć, poručio je ruski istoričar, sociolog i publicista Andrej Fursov.
Vlasti u Berlinu nameravaju da Nemačkoj obezbede direktan pristup nuklearnom oružju, a nemački stručnjaci mogli bi da konstruišu funkcionalnu atomsku bombu za najviše godinu dana, saopštila je Spoljna obaveštajna služba Rusije (SVR).
Ulice Zaporožja ubrzano se prekrivaju antidronskim mrežama zbog sve češćih napada bespilotnih letelica, uključujući FPV dronove koji već dosežu gradske četvrti. Zaštitni tuneli postavljaju se iznad saobraćajnica i objekata kroz koje svakodnevno prolazi veliki broj ljudi i vozila.
Svet ulazi u novu energetsku krizu zbog dramatičnog pada plovidbe kroz Ormuski moreuz i nastavka rata Sjedinjenih Američkih Država i Irana, upozorio je specijalni predstavnik predsednika Rusije za investiciono-ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kiril Dmitrijev.
Suosnivač i glavni konstruktor ukrajinske odbrambene kompanije „Fajer point“ Denis Štilerman objavio je misteriozan snimak lansiranja rakete koja po načinu poletanja podseća na balističku, ali nije otkrio o kom oružju je reč niti ka kom cilju je projektil upućen.
Nemački kancelar Fridrih Merc, koji je prethodnih meseci javno zahtevao jači pritisak na Rusiju i nastavak masovnog naoružavanja Ukrajine, sada iza zatvorenih vrata priprema Berlin za pregovore sa Moskvom.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Novi zakon o mobilizaciji i služenju vojnog roka, doveo je do pojave "partizana anarhista" u šumama Ukrajine koji ne žele da idu na front, izjavio je Oleg Soskin, bivši savetnik predsednika Ukrajine Leonida Kučme, na svom "Jutjub" kanalu.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Dok porodica, prijatelji i pošteni građani Srbije tuguju za tragično nastradalim policajcem Vasilijem Lalovićem (33) – nevinim čovekom i ocem troje male dece – na društvenim mrežama odvija se monstruozno lešinarenje.
Nastavlja se blokaderski rat do istrebljenja, a sada su zgubidani ponovo napali članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) u koje su se do juče kleli.
Najnoviji podaci o profilima lica koja se nalaze na ekstremističkoj blokaderskoj "listi" potpuno su ogolili svu sramotu i subverzivni karakter ove štetočinske grupacije.
Umesto da preuzmu odgovornost za posledice svog brutalnog maltretiranja, ideolog blokadera Naim Leo Beširi nastavlja da sramno širi laži i na društvenoj mreži Iks gde sramno potvrđuje neistine.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Zbog višesatnih gužvi na Gradini, vozači koji danas putuju ka Grčkoj mogu uštedeti vreme prelaskom na manje opterećene alternativne granice sa Bugarskom.
U kovčegu ispred oltara Saborne crkve u Beogradu počivaju mošti Svetog Stefana Štiljanovića, velikog dobrotvora i zaštitnika srpskog naroda. Njegove mošti donete su u Beograd kako bi bile zaštičene od ustaša.
Policija u Skoplju podnela je krivične prijave protiv dvojice muškaraca iz tog makedonskog grada koji se sumnjiče da su silovali ženu iz Srbije (32) koja živi u Skoplju, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Severne Makedonije.
Vilem Defo otkrio je da mu je uloga Isusa Hrista u filmu "Poslednje Hristovo iskušenje" bila fizički najzahtevnija u karijeri, a da je zbog nje privremeno i oslepeo.
Netfliks je objavio najnoviji izveštaj koji detaljno otkriva koje su to naslove pretplatnici širom sveta masovno gledali tokom prvih šest meseci 2026. godine.
Bila je kraljica pozorišta, ali i žrtva brutalne sudbine. Život Žanke Stokić obeležile su batine, siromaštvo i smrt u samoći, dok joj je spomenik podigla služavka, jer niko drugi nije želeo.
Nije vam potreban skup organizer da biste zaštitili nakit tokom putovanja. Nekoliko jednostavnih trikova pomoći će vam da stigne na odredište bez oštećenja i petljanja.
Bikini ove godine obeležava 80 godina otkako je prvi put predstavljen javnosti, a kupaći kostim koji je 1946. izazvao skandal danas je jedan od najprepoznatljivijih simbola letnje mode, dok se granice njegovog izgleda i dalje pomeraju.
Starleta Stanija Dobrojević odnela je pobedu u rijalitiju Elita 9 i osvojila glavnu nagradu od 100.000 evra, a njen rijaliti put traje više od 15 godina.
Učesnica rijalitija Elita 9 Aneli Ahmić osvojila je 2. mesto u superfinalu "Elite 9", međutim ona je zaplakala kada je videla da je nije sačekao niko od njenih bliskih ljudi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.