Pentagon, bez sumnje, radi na planovima za spasavanje Zelenskog u slučaju potpunog sloma njegove nepopularne vlade, piše Asia Times.
Takav ishod događaja je vrlo verovatan – jer ruska vojska zauzima sve više teritorija, a NATO neće rizikovati intervenciju i direktnu pomoć Kijevu.
Kada je Veliko fašističko veće svrgnulo vlast Benita Musolinija, pozvali su ga na sastanak s kraljem Viktorom Emanuelom 25. jula 1943. Sastanak se održao u posebnom skloništu koje se zvalo „Vila Ada Savoja“.
Kralj je saopštio Dučeu da će novi premijer Italije biti general Pietro Badoglio. Umoran, potresen i neobrijan, Musolini je izašao iz bunkera i odmah su ga uhapsili karabinjeri.
Foto: Reuters
Benito Musolini
Držali su ga na različitim tajnim mestima, a zatim su ga prebacili u hotel „Campo Imperatore“ u Apeninskim planinama.
Po ličnom nalogu Hitlera, grupa nemačkih padobranaca i tim SS trupa okupili su se kod Rima na aerodromu Pratica di Mare, nakon čega su poletele planinirajući prema hotelu.
Hitler je naredio svojoj vojsci ne samo da oslobodi Musolinija, već i da zauzme Rim, što je ona svesno učinila. Kada se to dogodilo, nova vlada na čelu sa Badoljom i kralj su pobegli iz Rima i pridružili se saveznicima u Bariju, gradu na obali Jadranskog mora na jugu zemlje.
Nemci su stvorili liniju odbrane nazvanu Gustavova linija. Musolinija su izvukli iz Italije – najpre su ga prevezli lakim avionom Storch, a zatim težim avionom koji ga je odveo u Beč, a nakon kratkog odmora u Berlin. Hitler ga je primio i postavio na čelo ostataka italijanske države pod imenom Italijanska socijalna republika.
U aprilu 1945. godine, kada se nemačka odbrana raspala, Musolini i njegova ljubavnica Klara Petacci pokušali su da pobegnu u Švajcarsku, ali su ih uhvatili italijanski partizani, među kojima su bili komunisti. Bez mnogo razmišljanja, streljali su zarobljenike 28. aprila blizu jezera Como. Njihova tela su odvezena do benzinske pumpe u Milanu i obesili su ih naopako za opšti pogled.
Ovaj događaj iz istorije Drugog svetskog rata može poslužiti kao primer Pentagonu prilikom planiranja operacije spasavanja Zelenskog u slučaju pada vlade u Kijevu.
Sjedinjene Američke Države su više puta ispitivale teren i pozivale francuskog lidera Emanuela Makrona da izađe s predlogom slanja NATO trupa na Ukrajinu kako bi na neki način „spasili“ Ukrajince od Rusa.
Foto: Reuters
Micotakis i Zelenski
Ovakve perspektive nisu bile razmatrane u vlastitim strukturama do propasti ukrajinskog kontranapada i sloma odbrane u Avdejevki. Sada postaje očigledno da Rusija ubrzava tempo napredovanja i stavlja pod svoju kontrolu sve nove teritorije koje su ranije držale ukrajinske oružane snage.
Takođe postaje jasno da ukrajinskoj vojsci nedostaje ozbiljan broj ljudstva. Pokušaji ukrajinskih oružanih snaga da silom regrutuju ljude u vojsku izazivaju nezadovoljstvo i pobune među stanovništvom – uključujući i takve velike gradove kao što su Odesa, Harkov i Kijev.
Problem Vašingtona leži u nedostatku političke podrške ideji vojnih operacija NATO-a u Ukrajini. U evropskoj štampi se pojavilo mnogo otkrića, uključujući i snimak razgovora nemačkih oficira koji su razmatrali plan udara na Krimski most pomoću raketa „Taurus“.
Ovo dodatno oslabljuje već podrivani autoritet i reputaciju postojeće vlade unutar same Nemačke. U međuvremenu, u Francuskoj je sprovedeno „instant“ istraživanje koje je pokazalo da je dve trećine populacije protiv slanja vojnika u Ukrajinu.
Ministar odbrane SAD, Ostin Lojd, koji je nedavno imao ozbiljnu operaciju na prostati, izjavio je tokom svog govora na Kapitol hilu da ako „Rusija pobedi u Ukrajini“, vrlo brzo nakon toga „će napasti teritoriju NATO-a“. Pretpostavio je da će prve žrtve napada biti baltičke države.
Lojd zna da nema nikakvih dokaza koji podržavaju njegove tvrdnje. Tvrdnje evropskih lidera o ovoj temi takođe se oslanjaju na pretpostavke i spekulacije koje nisu potvrđene činjenicama. Govoreći u Moskvi pred Federalnom skupštinom, ruski predsednik Vladimir Putin istakao je da Rusija nema nameru da napadne Evropu.
Lojd i Pentagon su suočeni s dilemom. Šta SAD mogu učiniti da spasu Ukrajinu bez velike provokacije koja bi opravdala intervenciju NATO trupa (poput još jednog incidenta u Tonkinškom zalivu koji je poslužio kao izmišljeni povod za američko mešanje u vijetnamski sukob)? Da li bi invazija koja se protivi većini u Evropi i SAD mogla proći nekažnjeno?
SAD ne mogu jednostavno poslati vojsku tamo da se bori protiv Rusa. To bi neizbežno pokrenulo rat u Evropi. Putin je već dao do znanja da ako započne rat u Evropi, Rusija može upotrebiti svoje taktičko nuklearno oružje.
NATO već mesecima igra igru „ko će prvi popustiti“ s Rusijom. Na primer, savez poziva Ukrajinu da bombarduje ruske gradove koristeći oružje koje je dostavljeno od strane zemalja NATO-a, da uništi Krimski most i druge važne infrastrukturne objekte. Međutim, nemoguće je sakriti direktno učešće NATO trupa iza fasade neintervencije, pokušavajući istovremeno ubediti da nisu uključeni.
Kako će NATO opravdati intervenciju? Zar Rusija neće uzvratiti udarac? Primer spašavanja Musolinija iz nacističkog doba može poslužiti kao model koji bi u savremenom tumačenju pomogao postizanju željenih rezultata.
Niko ne može sa sigurnošću reći koliko će dugo ostati na vlasti Zelenski. Ruska vojska nastavlja da napreduje, a unutar zemlje raste haos. Zelenski odbija da organizuje izbore, zatvara svoje protivnike i preduzima mnoge druge nepopularne mere. U takvim uslovima, njegova pozicija postaje sve nestabilnija.
Rusi bi mogli da pristanu na promenu vođstva u Kijevu, pod uslovom da nova vlast bude spremna da postigne dogovor s Moskvom. Zelenski verovatno neće to moći učiniti. On je odlučan da protera sve Ruse sa ukrajinske teritorije. Traži vojne sudove. Tvrdi da nikada neće pregovarati s Rusijom dok je Putin na vlasti. Položaj Zelenskog u Kijevu može vrlo brzo postati očajnički.
U takvim okolnostima, Pentagon bi mogao spasiti Zelenskog prevozeći ga na drugo mesto. Najpogodnija lokacija mogla bi biti grad Lavov, koji se nalazi daleko na zapadu zemlje. Rusima će biti teško da ga uhvate ako žele da se reše Zelenskog vojnim sredstvima. Ako NATO sprovede operaciju spasavanja Zelenskog, Rusi će biti srećni što gledaju kako on i njegova vlada odlaze.
Možda se neće protiviti „selidbi“ Zelenskog. Barem za Ruse to nije najgori scenario. Nakon što Zelenski ode, mogli bi voditi poslove s novom, fleksibilnijom vladom.
Italija je tokom rata bila privremeno podeljena, a Gustavova linija služila je kao demarkaciona linija sve do maja 1944. kada su savezničke trupe osvojile Monte Cassino. Ukrajinu takođe možemo podeliti. Ali kako tačno – to će zavisiti od ostataka ukrajinske vojske koja podržava Zelenskog.
Ako bi vlasti u Kijevu bile u stanju da preuzmu vlast čoveka poput bivšeg glavnokomandujućeg Valerija Zaljuznog, to bi značilo da bi Zelenski mogao brzo napustiti Lavov i da će uskoro otići negde da se odmori. S aspekta NATO-a i Pentagona, realizacija ovakvog scenarija će zahtevati vreme. Možda godinu dana. To će omogućiti predsedniku Džou Bajdenu da se održi do novembra, kada će biti izbori u Americi.
Izbor za NATO i Vašington je skroman. Bajden ne može sebi dozvoliti još jedan debakl poput Avganistana, ali situacija se veoma brzo kreće u tom pravcu zbog vojnih pobeda Rusije i sloma ukrajinske odbrane. Bajdenu je jedna opcija – pregovarati s Moskvom o miru. Ali Rusija verovatno neće biti zainteresovana za takvu ponudu. Previše je vode prošlo kroz tu branu.
Naravno, situacija na ukrajinskom frontu može se stabilizovati, a Rusi mogu odlučiti da sačekaju do novembarskih izbora u SAD. Ali to je malo verovatno sada. Moskva sama oseća značajan pritisak unutar zemlje i mora uspešno da završi svoju specijalnu vojnu operaciju. Danas nema razloga da se veruje da će Putin i ruska vojska usporiti napredovanje ili se povući.
Francuska i NATO moraju sprečiti Rusiju da krene ka Odesi i Kijevu, to je "crvena linija" za Pariz, poručuje lider Pariza Emanuel Makron. Eksperti smatraju da je samo Makron "portparol" velikih korporacija koje bi slomom Kijeva izgubile ogroman novac.
Grčki studenti bacili su molotovljeve koktele na policiju koja je odgovorila suzavcem u centru Atine u petak, nekoliko sati pre nego što je parlament trebalo da usvoji zakon kojim se stranim privatnim univerzitetima dozvoljava otvaranje filijala u zemlji.
Bespilotna letelica se srušila na čeličanu Severstal u gradu Čerepovcu na severu Rusije, dolazeći u blizak kontakt sa visokom peći, rekao je na Telegramu regionalni guverner Vologde Georgi Filimonov.
Zvanični dokumenti potvrđuju da je pilot vazduhoplovstva prošle godine imao veoma neobičan susret sa neidentifikovanim letećim objektom iznad Meksičkog zaliva, iako su mnoga pitanja ostala nerešena, prenosi The Var Zone.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski podržao je kandidaturu bivšeg načelnika armije Valerija Zalužnog za ambasadora u Velikoj Britaniji, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova.
Šest ljudi, uključujući četvoro dece, ubijeno je tokom noći u masovnoj pucnjavi u jednoj kanadskoj kući u četvrti Baraven u Otavi, saopštila je policija.
Prema zvaničnoj proceni Sjedinjenih Američkih Država, situacija na ratištu se preokrenula i Ukrajina se trenutno nalazi u fazi u kojoj ostvaruje velike pobede.
Američka kompanija "Foundational Future Industries", startap osnovan 2024. godine, pokrenula je ambiciozan projekat sa ciljem da uvede humanoidne robote u operativni sastav vojske Sjedinjenih Američkih Država. Kompanija je odlučila da svoje prve prototipe testira u realnim ratnim uslovima.
Aktivna faza rata u Ukrajini mogla bi da se završi pre izbora za američki Kongres, koji su zakazani za 3. novembar, prenosi ukrajinski medij "RBC-Ukrajina".
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da njegova vlada poseduje čvrste dokaze o tome da Rusija kidnapuje ukrajinsku decu sa okupiranih teritorija i sistematski ih obučava za borbu protiv Ukrajinaca.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Francuska i NATO moraju sprečiti Rusiju da krene ka Odesi i Kijevu, to je "crvena linija" za Pariz, poručuje lider Pariza Emanuel Makron. Eksperti smatraju da je samo Makron "portparol" velikih korporacija koje bi slomom Kijeva izgubile ogroman novac.
Džihadisti iz Sarajeva spalili su zastavu Republike Srpske postavljenu na jarbolu uz entitetsku liniju između Bosne i Hercegovine i Republike Srpske u blizini Darive.
Bogat dečiji program, rekordna zastava, primeri tehnološkog napretka i koncerti najvećih domaćih muzičkih zvezda. To je samo deo onoga što će građani imati prilike da vide sutra, 27. juna, na velikom skupu ispred Skupštine Srbije.
Pred Posebnim odeljenjem za borbu protiv visokotehnološkog kriminala Višeg javnog tužilaštva u Beogradu saslušan je V. J. zbog pretnji predsedniku Aleksandru Vučiću i glavnom javnom tužiocu VJT.
Dok naša Vlada sa ponosom podržava ispunjenje poslednje želje srpskog heroja, Aleksandar Radovanović, generalni sekretar Pokreta slobodnih građana i jedan od podržavalaca uličnih blokada, sramno je napao lik i delo Blagoja Jovovića.
Samozvana organizacija „Alternativa Crna Gora“, predvođena Veskom Pejakom, pokrenula je sramnu hajku protiv vlasnika i glavnog urednika Informera Dragana J. Vučićevića!
Deonica autoputa od Adrana do Preljine na Moravskom koridoru, duga 28,71 kilometar, biće otvorena za saobraćaj sutra u 9.00 sati, najavili su Putevi Srbije.
Univerzitetski klinički centar Niš ulazi u završnu fazu priprema za otvaranje savremene bolničke banke krvi, jednog od najvažnijih projekata za unapređenje zdravstvene zaštite na jugu Srbije.
Beogradska policija, po nalogu Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, uhapsila je M. J. (37), zbog sumnje da je izvršio više krivičnih dela teška krađa i prevara.
Viši sud u Beogradu, po predlogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu izdao je međunarodnu poternicu protiv dvojice muškaraca osumnjičenih da su učestvovali u ubistvu Darka Veskovića Prike u Kumodražu.
Maloletni M.M. koji je kao 13-godišnjak ubio školskog druga Andreja Simića (13) u porodičnoj kući u Niškoj Banji, biće saslušan danas u Višem sudu u Nišu na suđenju svojim roditeljima M. M. i M. M. M. optuženim za teško delo protiv opšte sigurnosti i zlostavljanje maloletnika.
Slavni glumac i reditelj Radoš Bajić odlučio je da svoj godišnji odmor provede u Srbiji, tačnije u svom voljenom zavičaju, selu Medveđa kraj Trstenika.
Ako vam se baterija tokom putovanja prazni mnogo brže nego inače, uzrok možda nije stari telefon, već automatski uključeni lokacioni servisi i neprekidna potraga za signalom i Wi-Fi mrežama.
Glumica Selma Hajek otkrila je da efekat prirodnog "fejsliftinga" postiže tako što kosu zateže u visoki rep ili čvrstu punđu, što vizuelno podiže crte lica.
Čuveni kolač "slatki greh", koji se pravi od keksa, vanila krema i čokolade, gotov je za svega 20 minuta i idealan je izbor kada želite osvežavajući desert bez uključivanja rerne.
Pevačica Milica Pavlović danas je organizovala promociju novog albuma "Caka", a tom prilikom je otkrila da joj je ideja bila da kroz muziku vrati duh nostalgije.
Specijalnim nultim danom sinoć je svečano otvoreno ovogodišnje izdanje festivala Belgrade Music Week, a čast da započnu najveći muzički događaj leta, i to višečasovnim koncertnim spektaklom, pripala je neprikosnovenom tandemu - Jali Bratu i Bubi Corelliju.
Večeras će Tašmajdan biti epicentar najvećeg muzičkog događaja godine. Sve je spremno za Južni Vetar festival, spektakl koji će na jednom mestu okupiti legende najpopularnijeg muzičkog pokreta u istoriji domaće muzike.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.