Dvadesetosmogodišnji Artem je jedan od hiljada mladih Ukrajinaca koji izbegavaju regrutaciju, pazeći kada napuštaju kuću i izbegavaju mesta poput stanica metroa, gde policija proverava dokumenta tražeći mladiće poput njega, piše Politiko.
Neki moji prijatelji uopšte ne izlaze, kaže Artem.
Artem izgleda kao begunac, kapa mu je spuštena i pokriva oči čak i kada je oblačno. Pre nego što uđe u kafić u centru Kijeva da se sretne sa novinarom Politica, on se osvrne oko sebe, a kada konačno sedne, govori tiho da ga niko drugi ne čuje.
Kada je Rusija napala njihovu zemlju pre dve godine, mladi i stari Ukrajinci su dobrovoljno hrlili u centre za regrutaciju. Neki su se glasno žalili jer nisu odmah regrutovani. Ukrajinska vojska nije mogla sve da primi zbog nedostatka sredstava i opreme, ali je uspela da formira nove jedinice, proširi postojeće i improvizuje kako bi zaustavila ruske tenkove na putu ka Kijevu.
Međutim, prvobitni izliv patriotskog žara je splasnuo. Rat traje više od dve godine, a muškarci se sa ratišta vraćaju kući povređeni, unakaženi ili mrtvi.
Pesimizam je takođe u porastu, a sve više ljudi dovodi u pitanje sposobnost Ukrajine da pobedi ruske snage.
Osetljivo pitanje
Od početka ruske invazije pre dve godine, pokrenuto je 9.000 krivičnih gonjenja za izbegavanje služenja vojnog roka, saopštilo je ukrajinsko ministarstvo unutrašnjih poslova.
Međutim, realan broj je verovatno veći, s obzirom na to da pojedini Ukrajinci izbegavaju prijavu prebivališta, pa im ne mogu ni pozivi za vojsku.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski priznao je da je ovo „osetljivo" pitanje. Čak i u nedeljama pre ruske intervencije u februaru 2022, predsednik se opirao pozivima opozicionih poslanika da se uvede opšta mobilizacija.
Trenutno postoji hitna potreba da se više trupa rasporedi duž fronta od hiljadu kilometara pre očekivanog ruskog pritiska prema Harkovu na severoistoku ili Odesi na jugu. Zimsko blato počinje da se suši i proleće je iza ugla, a ukrajinski vojni zvaničnici strahuju da će koordinirana ruska ofanziva početi u narednim nedeljama ili mesecima.
Ukrajini opasno nedostaje ne samo municije, posebno artiljerijskih i protivvazdušnih projektila, već i vojnika koji bi odbili ruski napad. Prosečna starost ukrajinskog vojnika na bojnom polju je 43 godine, a sve je više dokaza o izbegavanju regrutovanja.
BBC je nedavno izvestio da je 650.000 Ukrajinaca ratnog doba pobeglo iz zemlje u poslednje dve godine, pri čemu je većina to učinila na granicama sa Poljskom i Slovačkom. Neki su imali lažne potvrde o oslobađanju od služenja vojnog roka koje su im omogućavale da napuste Ukrajinu.
Prošle godine je skoro 1.300 ljudi izvedeno pred sud zbog izbegavanja mobilizacije, ali zvaničnici priznaju da je to samo mali deo onih koji izbegavaju služenje vojnog roka.
Iako postoji sistem regrutacije za popunu redova volontera, zakonodavci kažu da je nefunkcionalan i ograničen hiljadama ljudi koji ne prijave svoje prebivalište. Stoga regrutovanje u velikoj meri zavisi od nasumičnih provera dokumenata koje sprovodi policija.
Broj ruskih vojnika u Ukrajini trenutno premašuje 400.000, sa dodatnih 100.000 u blizini ukrajinske teritorije. Kijev ima ukupno 680.000 aktivnih vojnih lica, od kojih je oko 200.000 na prvim linijama fronta.
Rusija, prema Međunarodnom institutu za strateške studije, ima ukupno 1,2 miliona, a ukrajinski vojni generalštab saopštio je prošle godine da se plaši da bi Rusija mogla da razmotri mobilizaciju dodatnih 400.000 do 700.000 vojnika.
Foto: Reuters
Zelenski je u decembru rekao da će za otpor Rusiji 2024. godine biti potrebno između 450.000 i 500.000 novih vojnika.
U ukrajinskom parlamentu nedeljama se raspravlja o novom zakonu o mobilizaciji, kojim bi se minimalna starosna granica za regrutovanje snizila sa 27 na 25 godina. Minimalna starosna granica je zapravo već smanjena posebnim zakonom prošlog jula, koji je parlament odobrio, ali ga Zelenski nikada nije potpisao niti u potpunosti objasnio zašto to nije učinio.
Novi nacrt zakona je nekoliko puta menjan i predviđa regrutovanje dodatnih 400.000 ukrajinskih vojnika. Međutim, neki poslanici se protive nekim kaznenim merama koje smatraju neustavnim, kao što je ograničavanje imovinskih prava ljudi poput konfiskacije njihovih automobila i zamrzavanja njihovih bankovnih računa.
Politički vruć krompir
Opozicioni poslanik iz Lavova Mikola Knjažickij istilče da je ruku na srce, mobilizacija politički vruć krompir i niko je ne želi u svojim rukama.
- Vojsci je potrebno mnogo više ljudi. Međutim, Zelenski ne želi da preuzme odgovornost za mobilizaciju i tvrdi da je to odgovornost ministarstava, ali se plaše da se opeku i kažu da je to odgovornost parlamenta, koji onda ponovo prebacuje odgovornost. Čak i predstavnici stranke Zelenskog (Sluga naroda) protive se zakonu, tvrdeći da je nespojiv sa evropskim konvencijama o ljudskim pravima - kaže Knjažickij.
On otkriva kako Lavovu ljudi kupuju stanove, ali ne potpisuju kupoprodajni ugovor da ne bi bili zvanično registrovani, ili tamo registruju svoje prijatelje da im se kasnije stanovi ne bi oduzimali.
- Drugi prazne svoje bankovne račune u slučaju da se donese zakon, a novac im bude zamrznut.
Ono što ne pomaže, tvrde on i drugi poslanici, su stalne priče o nestašici oružja i artiljerijske municije.
- Imate oficire koji govore na televiziji da ako ne dobijemo više novca i municije iz Sjedinjenih Država i Evrope, da će svi na liniji fronta poginuti za nekoliko nedelja, jer Rusi proizvode mnogo dronova i imaju više granata - rekao je Knjažickij.
Takvo predviđanje neće pomoći da se Ukrajinci, koji se kolebaju poput Artema, ubede da se prijave.
Karta u jednom pravcu
Artem kaže da se on i njegovi prijatelji koji izbegavaju regrutaciju takođe plaše da će biti zaglavljeni u borbi mesecima ili godinama.
- Ja sam mlad i želim da živim svoj život, i teško je otići tamo i ne znati kada ću se vratiti normalnom životu. Imam prijatelje koji su se dobrovoljno prijavili na početku rata i još uvek se bore. To je kao karta u jednom pravcu - tvrdi Artem.
Produženi boravak na liniji fronta kritikuju i borbom umorni ukrajinski vojnici koji traže demobilizaciju ili privremenu zamenu dužim odmorom.
To žele i njihovi rođaci. Desetine porodica vojnika sa ratišta okupilo se u nedelju na kijevskom Trgu Majdan da zahtevaju da njihovi muževi, očevi i momci budu pušteni iz borbe, uz obrazloženje da su uradili svoj posao i da sada treba da budu demobilisani ili da im daju dug odmor i oporavak.
Međutim, to se ne može desiti dok se više Ukrajinaca ne regrutuje i obuči.
Neki poslanici se zalažu za skraćivanje trajanja vojnog roka sa predloženih 36 na 18 meseci.
Za Artema, nema mnogo toga da ga ubedi da se prijavi.
- Moja majka je medicinska sestra, vidi ranjene i ubeđuje me da se ne mešam - rekao je on.
Bez američke podrške, Oružane snage Ukrajine neće zaustaviti kretanje ruske vojske prema Kijevu, piše bivši saradnik predsednika Džordža Buša, Mark Tisen, u članku za Vašington post.
Izvori Kijev posta u Službi bezbednosti Ukrajine (SBU) potvrdili su da su dve balističke rakete lansirane sa Krima ka Kijevu u ponedeljak i da su bile usmerene na kancelarije SBU.
Prava neutralnost Kijeva može biti obezbeđena samo razmeštanjem ruskih trupa na zapadnoj granici Ukrajine, rekli su naučnici Ruske akademije vojnih nauka u članku u časopisu National Defence.
Ruske snage izvele su rano jutros novi masovni raketni udar na Ukrajinu, u napadu je učestvovalo 11 strateških bombardera koji su ispalili 31 projektil, uključujući hipersonični Kindžal, a meta je pre svega bila prestonica Kijev, kao i Kijevska oblast.
U noćašnjem ruskom raketnom napadu na Kijev povređeno je 13 ljudi, a četiri su hospitalizovane, saopštio je gradonačelnik glavnog grada Ukrajine Vitalij Kličko.
Sekretar Komiteta za nacionalnu bezbednost, odbranu i obaveštajne poslove Vrhovne rade Ukrajine Roman Kostenko izjavio je da bi vojnici zapadnih zemalja trebalo da učestvuju u vojnim operacijama na teritoriji Ukrajine.
Ko će postati sledeći predsednik Ukrajine - Oleg Carev, Valerij Zalužni, Aleksandar Sirski, Natalija Poklonskaja, Sergej Aksenov.... Neko treći?! Poruka predsednika Rusije Vladimira Putina kako pitanje, nakon otkazivanja predsedničkih izbora u Ukrajini, sa kim će Rusija pregovarati još čeka odgovor, proizvela je pravu licitaciju imena koji bi mogli da zamene Volodimira Zelenskog u Kijevu!
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski priznao je da ukrajinska vojska u februaru 2022. godine nije bila spremna za ruski prodor iz Belorusije prema Kijevu, jer na tom pravcu nije imala dovoljno snažne jedinice.
Ukrajinska protivvazdušna odbrana nije prijavila obaranje nijedne ruske balističke ili protivbrodske rakete tokom masovnog napada izvedenog u noći između 21. i 22. oktobra.
Ukrajinska prestonica Kijev bila je tokom protekle noći meta novog ruskog napada. Poginula je jedna žena, dok su tri osobe povređene. U napadu su oštećeni metro stanica na levoj obali Dnjepra, stambena zgrada od 25 spratova, medicinska ustanova i drugi objekti.
Ruska protivvazdušna odbrana oborila je čak 146 ukrajinskih bespilotnih letelica koje su tokom noći između 13. i 14. oktobra pokušale da napadnu Moskvu, saopštio je gradonačelnik prestonice Sergej Sobjanjin.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski potvrdio je da Kijev nije dobio upozorenje zapadnih partnera o lansiranju pet ruskih balističkih raketa koje su pogodile civilnu infrastrukturu prestonice, u trenutku kada Sjedinjene Američke Države prete ograničavanjem obaveštajne podrške Ukrajini.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da ruski predsednik Vladimir Putin više želi mirovni sporazum o Ukrajini nego Volodimir Zelenski, poručivši da Kijev mora da pređe sa priče o miru na konkretne pregovore sa Moskvom.
Ruske snage izvele su novu seriju udara na Kijev, Harkov, Lavov i Zaporožje, dok je ukrajinska vojska priznala da nije imala nikakve informacije o lansiranju šest balističkih raketa koje su pogodile prestonicu.
Rusija bi mogla skupo da plati eventualni pristanak na energetsko primirje sa Ukrajinom, jer bi Kijev dobijeno vreme iskoristio za obnavljanje zaliha raketa i dronova, jačanje protivvazdušne odbrane i pripremu novih napada na rusku teritoriju.
Bez američke podrške, Oružane snage Ukrajine neće zaustaviti kretanje ruske vojske prema Kijevu, piše bivši saradnik predsednika Džordža Buša, Mark Tisen, u članku za Vašington post.
Lider opozicije Aleksandar Vučić oglasio se povodom skandaloznog upada i nasilja pristalica blokaderske liste u prostorije televizije i portala Informer.
Nakon što je blokaderska rulja upala u zgradu naše televizije, Nova S, sada prorežimski medij, objavila je da su "revoltirani građani "ušli" u Informer TV.
Istoričar i politički analitičar Čedomir Antić brutalno je ogolio lažI koji su mesecima gurali tajkunski mediji - priča o navodnoj diktaturi srušila se u samo jednoj izbornoj noći!
Udruzenje sudija i tuzilaca Srbije, ostro odgovorilo pojedincima i neformalnim grupama, euforija nece dovesti do novog politickog progona u pravosudju kao 2009.godine.
Ilija Srdanović, prvi na blokaderskoj listi koja je pobedila na oktobarskim izborima, po svoj prilici namera da se izvinjava političkom Sarajevu i političkom Zagrebu.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Prilikom kupovine polovnog automobila, pre probne vožnje, dok je motor još hladan, potrebno je proveriti kako se vozilo ponaša pri pokretanju. Na ovaj način uočavaju se problemi koji mogu nastati nakon zagrevanja.
U Zaječaru je sinoć došlo do saobraćajne nezgode kada je voz na pruzi Zaječar - Niš udario u automobil. Srećom, nema nastradalih, ali je jedna devojka teže povređena.
Zbog sumnje da je u autobusu koji je saobraćao na liniji Podgorica–Pljevlja prevozio više od kilogram marihuane, policija je uhapsila N. M. (20) iz Pljevalja, saopšteno je iz Uprave policije.
Gita Lindeman, novinarka i dugogodišnja urednica kulturne redakcije javnog servisa NDR u pokrajini Meklenburg-Prednja Pomeranija, preminula je u 87. godini.
Lazar Ristovski jedan je od najprepoznatljivijih glumaca domaće kinematografije, igrao je u kultnim filmovima, oprobao se kao reditelj, producent i pisac, a njegov životni put obeležili su veliki snovi, upornost i ljubav prema umetnosti.
Iza nekih holivudskih promašaja stoje desetine ili čak stotine miliona dolara gubitaka, pogrešne odluke producenata, skupi nastavci koji nikome nisu bili potrebni i filmovi u koje su studiji uložili ogromne pare, a publika ih nije prihvatila.
Sezona je prehlada, ali pre nego što posegnete za sprejevima za otčepljivanje važno je da znate da ne bi trebalo da ih koristite duže od 10 dana u kontinuitetu.
Prebacivanje fotografija, snimaka i dokumenata sa jednog telefona na drugi ne mora da bude komplikovano. Postoji besplatna aplikacija koja omogućava brz prenos fajlova između Androida, Ajfona i računara, bez kablova i gubitka kvaliteta.
RTS priprema dokumentarni serijal o Marini Tucaković, a poziv da učestvuje i govori o njihovoj saradnji prihvatila je Jelena Karleuša, što označava i pomirenje pevačice sa Javnim servisom.
Komentari