Američki predsednik Džo Bajden odobrio je prošlog meseca tajnu isporuku najmanje 100 raketa dugog dometa Ukrajini, izvestilo je više medija u SAD.
Prema njihovim navodima, u pitanju su vojni taktički raketni sistemi (ATACMS) s dometom do 300 kilometara, kojim Kijev može lako da pogodi teritoriju Rusije, najpre Krim.
Uštedeli, pa platili
Iako je Bajden rekao da neće slati u Ukrajinu rakete dugog dometa, zvaničnik iz Vašingtona otkrio je za "Politiko", "Njujork tajms" i još nekoliko medija da su ti projektili bili uključeni u vojnu pomoć vrednu 300 miliona dolara koju je predsednik SAD odobrio 12. marta. Taj izvor je rekao da je Kijev prvi put upotrebio te rakete prošle srede, gađajući ruski aerodrom udaljen oko 165 kilometara od linije fronta. On je mislio na napad koji se dogodio 17. aprila, kad je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski objavio da su njegove snage izvele udar na vazduhoplovnu bazu u Džankoju na Krimu.
Prema rečima američkog zvaničnika, Zelenski je dugo tražio rakete većeg dometa, ali se Pentagon tome u početku protivio. Američka vojska se, kako izvor kaže, predomislila nakon što je Rusija upotrebila balističke rakete, navodno dobijene iz Severne Koreje, kojima je počela da gađa energetsku infrastrukturu Ukrajine.
- Upozorili smo Rusiju na te stvari. Oni su obnovili napade na energetsku infrastrukturu - kazao je sagovornik američkih medija.
On je dodao da su savetnik za nacionalnu bezbednost predsednika SAD Džejk Saliven, ministar odbrane Lojd Ostin, državni sekretar Entoni Blinken i načelnik generalštaba američke vojske Čarls Braun savetovali Bajdena da pošalje rakete većeg dometa.
- ATACMS su nabavljeni od kompanije "Lokhed Martin", a ne iz zaliha Pentagona. Plaćeni su uštedama otkrivenim u martu, kad je nekoliko vojnih ugovora realizovano za manje para od prvobitne vrednosti - kazao je taj zvaničnik.
Zaharova: Prevara međunarodne zajednice
Foto: EPA/SERGEI ILNITSKY
Portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova ukazala je na to da je do priznanja Vašingtona o isporuci ATACMS dugog dometa Ukrajini došlo usred pokušaja Kijeva i njegovih zapadnih pristalica da prevare međunarodnu zajednicu kako bi je dovukli na neku vrstu konferencije o "formuli Zelenskog". Ona je mislila na to što je Švajcarska saopštila da će u junu biti domaćin mirovne konferencije o Ukrajini, ali bez učešća Rusije.
"Plan Vašingtona je bolesno jednostavan: dovući sve na besmisleni sastanak pod izgovorom 'miroljubivih namera', dok istovremeno jačaju teroristički potencijal ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog", napisala je Zaharova na Telegramu.
Kako je istakao, Bajden je naložio svojim pomoćnicima da uključe ATACMS u paket pomoći Kijevu, ali da to drže u tajnosti, kako bi bila sačuvana "operativna bezbednost Ukrajine i element iznenađenja".
Produžetak agonije
Ukrajina je, inače, prvi put dobila ATACMS srednjeg dometa prošlog septembra. Međutim, ruska vojska je brzo počela da ih obara, osujetivši plan Zelenskog da uništi Krimski most.
Ruski predsednik Vladimir Putin tada je rekao da su SAD napravile ogromnu grešku poslavši to oružje režimu u Kijevu.
- Ovo je još jedna greška Sjedinjenih Država. Da se uzdržao od slanja tih projektila, Vašington bi se kasnije mogao pozicionirati kao "dobar momak" zbog pokušaja da spreči nepotrebne žrtve - kazao je Putin u oktobru.
On je istovremeno objasnio zašto je slanje tih projektila greška.
- S obzirom na to da Rusija unapređuje protivvazdušnu odbranu kako bi presrela ATACMS, njihova pojava na frontu neće imati veliki uticaj na borbena dejstva, već će samo produžiti agoniju Ukrajine - objasnio je Putin.
Antonov: Ovo opasno oružje neće preokrenuti tok sukoba
Foto: Shutterstock
Ruski ambasador u Vašingtonu Anatolij Antonov izjavio je da rakete dugog dometa ATACMS, koje su SAD tajno isporučile Ukrajini, predstavljaju "izuzetno opasno oružje", ali je istakao da ono neće pomoći Kijevu da preokrene tok sukoba protiv Moskve.
"Isporuku raketa dugog dometa Kijevu nemoguće je opravdati. Taj potez Vašingtona povećava pretnju po bezbednost Krima, uključujući Sevastopolj, nove ruske regione Donjecke i Luganske Narodne Republike, Hersonsku i Zaporošku oblast i druge ruske gradove", napisao je Antonov na Telegramu.
On je dodao da uveravanja američkih zvaničnika da rakete dugog dometa neće biti upotrebljene za gađanje ruske teritorije predstavljaju najobičniju laž.
"To je posebno cinično. Kako možemo ignorisati brojne terorističke napade kijevskih kriminalaca? Smrtonosne udare na bolnice, škole, vrtiće, mostove, pa čak i na sopstvene vojnike?", pitao je Antonov.
Ruski ambasador u SAD podsetio je da su ruske snage već obarale rakete srednjeg dometa ATACMS, koje je Ukrajina dobila prošlog septembra. On je naglasio da će se isto dogoditi i s njihovim "kolegama dugog dometa", te ni te rakete, ni drugo oružje ne mogu pomoći da Rusija bude pobeđena.
"Zar se lokalni političari u SAD ne boje da će se utopiti u močvari sukoba? Vašington neće moći da se izvuče iz užasne močvare, koja je upila krv običnih vojnika", upozorio je Antonov.
U noći 17. aprila, Oružane snage Ukrajine izvele su raketni napad na aerodrom u Džankoju, koji se nalazi na Krimu. Prema izveštajima medija, napad je izveden upotrebom 12 taktičkih projektila ATACMS američke proizvodnje.
NATO pakt posle dužeg vremena po prvi put u jednom danu imao je sedam izviđačkih platformi na nebu iznad Crnog mora. Osim strateških tu je bilo i taktičkih izviđačkih bespilotnih letelica, zatim letelica za prađenje radio saobraćaja mornaičkih patrolnih aviona, ali i borbenih koji su bili pratnja.
Pokušaji Vašingtona da nanese fatalnu štetu Rusiji i destabilizuje njenu vladu ne samo da su propali već su doveli do drastičnog slabljenja NATO i poljuljanog imidža Sjedinjenih Država širom sveta - sukob u Ukrajini je pokazao da ni američka moć ni njeni resursi nisu neograničeni, piše bivši savetnik Pentagona Daglas Mekgregor za "Amerikan konzervativ".
Informaciono praćenje posete Kim Džong Una u Rusiji, imalo je ne samo politički značaj, već je uspešno korišćeno od strane ruskih specijalnih službi i diplomatskih tela kao efikasno oružje psihološkog rata. Zapadni mediji sami su podigli vrednost ove posete na nivo najviše histerije. Ni jedno uticajno izdanje Evrope i Sjedinjenih Američkih Država nije prošlo bez otvorene histerične reakcije na ovaj događaj. Međutim, najuzbudljiviji trenutak iz hronike posete premijera Severne Koreje Rusiji bio je jedan skroman, ali veoma važan detalj…
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski oštro je kritikovao nemačkog kancelara Olafa Šolca zbog njegovog odbijanja da pošalje rakete dugog dometa "taurus" Kijevu.
Komandant američke vojske za region Pacifika Čarls Flin izjavio je da to što Rusija koristi severnokorejske projektile u napadima na Ukrajinu daje Pjongjangu retku priliku da testira svoje oružje u borbi i možda izvuče lekcije koje bi mogle da poboljšaju njihov učinak.
Donald Tramp, ako se vrati u Belu kuću, namerava da izvrši pritisak na Kijev i zaustavi rat u Ukrajini, piše Vašington post, pozivajući se na anonimne izvore.
Ruski predsednik Vladimir Putin spreman je za mir sa Ukrajinom ukoliko budu stvoreni odgovarajući uslovi, izjavio je danas specijalni izaslanik američkog predsednika Džared Kušner tokom trilateralnih pregovora Rusije, SAD i Ukrajine u Abu Dabiju.
Krim se suočava sa ozbiljnom energetskom krizom nakon ukrajinskih napada na infrastrukturu izvan poluostrva, zbog čega su uvedena ograničenja u snabdevanju električnom energijom, dok su vlasti donele odluku o produžetku školskog raspusta najmanje do 9. novembra.
Penzionisani ruski general-pukovnik Leonid Ivašov oštro je kritikovao ruskog predsednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini, poručivši mu da je rat već izgubio i da nije shvatio posledice njegovog pokretanja.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov oštro je odgovorio na pitanje zbog čega Moskva ne dozvoljava evropskim predstavnicima da učestvuju u mirovnim pregovorima o Ukrajini u Abu Dabiju, iako su brojne evropske delegacije već doputovale u Ujedinjene Arapske Emirate.
U Finskoj se menja raspoloženje javnosti prema Rusiji, a sve veći broj građana počinje da preispituje ono što su im političari i mediji godinama govorili o Moskvi i ratu u Ukrajini, izjavio je finski političar Armando Mema.
Američki predsednik Donald Tramp optužio je Volodimira Zelenskog da je još tokom prvog susreta sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom pokazao veliko nepoštovanje prema Rusiji, ocenjujući da duboko neprijateljstvo dvojice lidera predstavlja jednu od najvećih prepreka za okončanje rata u Ukrajini.
Američki predsednik Donald Tramp najavio je da bi se 18. i 19. novembra u kineskom Šenženu mogao sastati sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i kineskim liderom Si Đinpingom, a glavna tema istorijskih trilateralnih pregovora biće nuklearno razoružanje.
Izjava šefice evropske diplomatije Kaje Kalas da ruski predsednik Vladimir Putin nema pravo veta na pitanja evropske bezbednosti izazvala je oštru reakciju mađarskog analitičara Zoltana Koškoviča, koji je poručio da ona očigledno ne razume kako funkcionišu ratovi i mirovni pregovori.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U noći 17. aprila, Oružane snage Ukrajine izvele su raketni napad na aerodrom u Džankoju, koji se nalazi na Krimu. Prema izveštajima medija, napad je izveden upotrebom 12 taktičkih projektila ATACMS američke proizvodnje.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević pozvao je članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) da evidentiraju javni poziv koji je redakcija Informera uputila predstavnicima Studentske liste.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević otkrio je kome je najviše stalo da ugasi Informer i na ulici ostavi 330 zaposlenih u našoj medijskoj kući, sa sve 150 dece.
Vršilac dužnosti predsednika Republike Srbije Ana Brnabić oglasila se na društvenoj mreži Iks i otkrila detalje strahovlade koju blokaderi sprovode nad novinarima, ukazavši i na sramotno ćutanje međunarodnih organizacija povodom te situacije.
Asocijacija novinara Srbije (ANS) najoštrije je osudila pritiske na novinare i zaposlene u Radio-televiziji Srbije, kao i pokušaj rukovodstva Javnog servisa da odgovornost prebaci na osobu koja je javnosti omogućila da istina izađe na videlo.
Dok nova vlast ne prestaje da priča o "transparentnosti" "slobodi" i vladavini "intelektualaca sa pravim diplomama", isplivao dokaz njihove diktature - direktno se naređuje da svi mediji, novinari i urednici moraju da traže partijsku dozvolu od njihovog medijskog tima pre nego što bilo koji kandidat, premijer ili ministar uopošte pomisli da gostuje na televiziji!
Potpredsednica GO SNS-a i vršilac dužnosti predsednika Republike Srbije Ana Brnabić učestvovaće sutra na prestižnom samitu Evropske političke zajednice u Dablinu, gde će predstavljati Srbiju na najvišem međunarodnom nivou.
Korona virus ponovo hara Srbijom, ali ovoga puta najteže pogađa najmlađe. Dvomesečna beba iz Beograda završila je u bolnici zbog korona virusa u kombinaciji sa rinovirusom, a njena majka O. P. ističe da je ovaj soj virusa posebno težak.
U Mostaru je Dž. Š. (45) određen jednomesečni pritvor zbog sumnje da je napao policijske službenike, oteo pištolj jednom od njih i pretio da će pucati, nakon čega je pobegao.
Posle više od pet sati pretrage spasioci Gorske službe spasavanja i meštani naselja Desimirovac, pronašli su danas starijeg čoveka čiji nestanak je prijavljen u nedelju.
Ucena eksplicitnim snimcima je sve učestalija, a jedan od najpoznatijih slučajeva je iznuda od poznatog fudbalera i bivšeg reprezentativca Nenada Jestrovića (50), a cela afera je dobila epilog na sudu.
Britanski glumac Danijel Redklif, koji se proslavio širom sveta igrajući Harija Potera, priznao je da još nije siguran da li će pogledati novu HBO seriju o čuvenom čarobnjaku.
Film "Ruka pravde", u režiji Nemanje Ćeranića juče je imao svetsku premijeru na 67. Međunarodnom filmskom festivalu u Solunu, jednom od najznačajnih filmskih festivala u Evropi, čime je započeo svoj međunarodni festivalski život.
Pojedini kultni filmovi koje smo godinama gledali i kojima se iznova vraćamo danas bi imali potpuno drugačije zaplete, a neki od njih možda uopšte ne bi mogli da funkcionišu.
Iako se mnoge sobne biljke sa dolaskom hladnijih dana pripremaju za period mirovanja, afrička ljubičica (senpolija) može da nastavi da cveta i tokom kasne jeseni i zime. Da bi formirala nove pupoljke, potrebno joj je nekoliko važnih uslova.
Britanska glumica Eli Bamber privukla je svu pažnju i oduševila prisutne na premijeri božićnog filma "Ebenezer: A Christmas Carol" u londonskom bioskopu "Odeon Luxe".
Modna kreatorka Melina Džinović svojevremeno je otkrila zbog čega ne želi da rodi treće dete, ističući da bi joj nova trudnoća poremetila životne navike i planove koje je godinama gradila.
Supruga pevača Peđe Jovanovića, Ana Jovanović, danas slavi 39. rođendan, i to na Maldivima, gde je poseban dan obeležila u pravom tropskom raju, uz šampanjac i pogled na tirkizno more.
Voditelj Milan Milošević otkrio je da je svojevremeno, zbog Milorada Ulemeka Legije i njegovog društva, morao da skine minđušu sa uha dok je radio kao konobar u jednom od najpopularnijih beogradskih noćnih klubova.
Lara Čolić, mlađa ćerka Zdravka Čolića, navodno je popunila usne hijaluronskim filerima i korigovala nos, a promene na njenom licu privukle su veliku pažnju javnosti.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.