Institut za politiku i ekonomiju Jugoistočne Evrope (Ipese) ocenio je u najnovijoj analizi objavljenoj danas da se očekuje da će ovogodišnji izbori za Evropski parlament doneti primetan pomak udesno, pomerajući fokus politike EU na bezbednost i migracije, i odražavajući širi uspon populističkih i nacionalističkih pokreta širom Evrope.
Sa 373 miliona birača koji biraju 720 poslanika u Evropskom parlamentu, evropski izbori predstavljaju jedan od ključnih političkih događaja čiji će ishod oblikovati svetsku politiku u narednim godinama.
Očekuje se da će ovogodišnji izbori rezultirati značajnim političkim pomakom udesno, što bi moglo da dovede do promena u prioritetima EU, sa većim fokusom na bezbednost i stroži pristup migraciji.
Rezultati izbora odrediće odnos snaga u Evropskom parlamentu i uticati na pravac politike EU, a samim tim i njenih članica, u narednih pet godina, a uprkos tome, princip funkcionisanja evropskih izbora često je nepoznanica kako za one van EU, tako i za mnoge građane zemalja članica.
Sistem proporcionalne zastupljenosti na kom počivaju evropski izbori osigurava da čak i manje stranke budu ravnopravno zastupljene.
Izbori za Evropski parlament zapravo nisu jedinstveni izbori na kojim građani biraju svoje parlamentarce, već predstavljaju sistem od 27 nacionalnih izbora koji se održavaju u svakoj od zemalja članica, a izborni proces osmišljen je tako da svaki građanin EU ima pravo glasa o upravljanju Unijom - birači glasaju za političke stranke svoje države, a stranke potom šalju svoje predstavnike u Evropski parlament na osnovu broja preferentnih glasova koje su dobili na izborima.
Političke stranke imaju svoje kandidate za koje birači mogu da glasaju direktno, ali isto tako mogu odlučiti da svoj glas daju samo stranci i u tom slučaju glasovi automatski idu prvom kandidatu na listi.
Iako Evropljani biraju poslanike, a ne predsednika, glasanje ima indirektan uticaj na to ko će postati predsednik tri ključne institucije EU - Evropske komisije, Evropskog saveta i Evropskog parlamenta.
Na Parlament se često gleda kao na najslabiju instituciju EU, ali on i dalje igra ključnu ulogu u zakonodavnom procesu.
Iako evroposlanici nemaju ovlašćenje da predlažu nove zakone, oni mogu da ih izmene kroz pregovore sa Savetom i Komisijom.
Taj proces, poznat kao "trijalog", može biti složen i sporan, ali osigurava da se različite perspektive razmatraju u procesu donošenja zakona. Na kraju pregovora, svi zakoni na glasanje dolaze u Parlament što znači da Parlament ipak igra ključnu ulogu u oblikovanju politika Unije.
Tradicionalno, predsednike Evropske komisije i Evropskog saveta birali su lideri EU na zatvorenim sastancima, nekon čega su imena kandidata bila dostavljena Evropskom parlamentu, čiji bi poslanici morali da potvrde predlog apsolutnom većinom. To je imalo smisla sve dok je predsednik Evropske komisije imao uglavnom birokratsku ulogu.
Ipak, navodi Ipese, tokom proteklih godina, kancelarija predsednika Komisije je izgradila svoj uticaj i stekla značajnu moć.
Predsednik Komisije je zadužen za trgovinsku politiku za celu EU, kao i za sprovođenje zakona o konkurenciji. U svetlu rastućih ovlašćenja, šefovi glavnih političkih grupa u Evropskom parlamentu nastoje da biračima daju veću moć odlučivanja o tome ko će dobiti mandat. Godine 2014. uveden je takozvani Spitzenkandidat, tj. sistem vodećeg kandidata, prema kojem politička grupa koja osvoji najviše glasova na izborima za Evropski parlament može da predloži svog kandidata za predsednika Komisije.
Trenutne ankete ukazuju da će u Evropskom parlamentu doći do promene ka tradicionalnijim političkim opcijama, pri čemu se očekuje da će Evropska narodna partija, kao grupa desnog centra, dobiti na snazi.
Kako se navodi, ključne ličnosti u ovom izbornom procesu su Ursula fon der Lajen ispred Evropske narodne partije, koja traži reizbor, i njen glavni rival Nikolas Šmit ispred Partije evropskih socijalista.
Izlaznost birača na evropskim izborima uglavnom je niža nego na nacionalnim izborima, što često otvara pitanje legitimiteta za EU, međutim, ovogodišnji izbori po mnogo čemu se razlikuju od prethodnih jer su u igri politička pitanja i izazovi od čijeg rešavanja direktno zavise budućnost Unije i kvalitet života svih njenih građana, zaključuje Ipese.
Izbori koji će biti održani za evropski parlament 9. juna su izbor između rata i mira, budućnosti naše dece i ukupnim mogućnostima za život Mađarske, izjavio je danas mađarski premijer Viktor Orban.
Policija je u sredu pretresla kancelarije zaposlenih u Evropskom parlamentu (EP) u Briselu i Strazburu u okviru istrage o navodnom ruskom uticaju na poslanike.
Uoči izbora za EU sledeće nedelje, liderka francuske desnice Marin Le Pen pozivala je italijanske premijerku Đorđu Meloni da se udruže i formiraju desničarsku super-grupu koja bi bila drugi po veličini partijski blok u Evropskom parlamentu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Opozicioni korisnik društvene mreže Iks Vukša Dragović, koji je prethodne nedelje uzdrmao javnost Srbije objavivši detaljnu listu NVO hidre, kao i detalje na koji se način u našoj zemlji finansiraju neke od najpoznatijih i najvećih nevladinih organizacija, ali i onih blokaderskih, sada je otišao korak dalje.
Uticajni briselski list blizak najvišim instancama vlasti u srcu Evropske unije (EU) objavio je analizu kojom je žestoko udario na Hrvatsku, optuživši tu zemlju da čak ni više od tri decenije nakon sticanja nezavisnosti ona nije raščistila sa ustaškom prošlošću!?!
Glavni i odgovorni urednik Infornera komentarisao je prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" to da je NATO lobista Zdravko Ponoš bio prvi koji je objavio da je korišćen zvučni top.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Penzionisani zastavnik Radiša Paunić (57) koji je donirao kožu i spasao život Milu Ivanoviću (30) iz Branjeva u Republici Srpskoj, vratio se sa Klinike za opekotine su rodno selo Badovince.
Čuveni italijanski proizvođač superautomobila predstavio je ekskluzivni model „ferari“ 12Cilindri Manuale, opremljen inovativnim digitalnim sistemom koji simulira rad klasičnog mehaničkog manuelnog menjača.
Avio-kompanije i aerodromi traže hitnu obustavu EES sistema zbog haosa i praznih sedišta u avionima. YUTA apeluje na putnike da na aerodrome dolaze znatno ranije.
Kada monstrumi u naletu bolesne ljubomore, posesivnosti ili želje za kontrolom zverski likvidiraju osobu koju su navodno voleli, prva karta na koju igraju u sudnici jeste neuračunljivost. Međutim, forenzička psihijatrija poseduje filtere koje nijedan glumac pred sudijama ne može da prevari.
D. Š. (55) iz Razgojnskog Čifluka zadobio je večeras višestruke povrede opasne po život, kada je motorom udario u banderu, potvrđeno je u policiji i Opštoj bolnici Leskovac.
Pre četiri dana, 1. jula, oko dva sata iza ponoći, muškarac Lj. G. (47) napadnut je nožem u porodičnom domu svoje ćerke na Zvezdari u Beogradu, u Bulevaru kralja Aleksandra, a njegova trudna ćerka K. G. bila je svedok brutalnog nasilja.
Nezapamćena drama dogodila se jutros oko 10 sati na Zvezdari u ulicu Braće Srnića, a kada je, kako se saznaje, pretučen vozač trolejbusa Jovan R. (42) od strane starijeg muškarca.
Jedan od glavnih likova serije "Tajne malog grada" je ruski glumac Maksim Bitjukov, koji tumači lik policijskog načelnika i iskusnog istražitelja Porfirija Petroviča Parfjonova.
Godinama je border koli važio za najpametnijeg psa na svetu, ali novo naučno istraživanje pokazalo je da ga je malinoa nadmašila i preuzela prvo mesto.
Putnici širom sveta sve češće se susreću sa strožim pravilima o ručnom prtljagu, jer avio-kompanije pokušavaju da ubrzaju ukrcavanje, smanje kašnjenja i povećaju bezbednost letova.
Muzička zvezda Jelena Karleuša ponovo je izazvala ogroman interes javnosti, ovog puta povodom promocije velikog koncerta koji će biti održan u Banjaluci 17.07.2026. godine.
Sin nekadašnjeg fudbalera Crvene zvezde Ivana Gvozdenovića privlači veliku pažnju na društvenim mrežama, i to ne zbog sporta, već zbog upečatljivog modnog izraza.
Pobednica "Zadruge 1" Kristina Kija Kockar ponovo je javno prozvala pevačicu Anabela Atijas, podelivši snimak sa njenog nastupa na kojem se vidi mali broj posetilaca.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.