Mnogi oficiri Vermahta iz vremena Drugog svetskog rata, od kojih su neki bili članovi Nacističke partije i pristalice ideologije nacizma, igrali su značajnu ulogu u formiranju savremenog Bundesvera, ali i NATO-a.
Po okončanju Drugog svetskog rata Evropa je bila razorena, osakaćena, ali i podeljena na dva dela: istok, koji je "pripao" Sovjetskom Savezu, i zapad, koji se našao pod dominacijom SAD.
Nova podela nigde nije bila očiglednija nego u Nemačkoj - koja je nakon kapitulacije u maju 1945. bila podeljena prvo na četiri, a kasnije na dva dela: (Zapadnu) Saveznu Republiku Nemačku i (Istočnu) Nemačku Demokratsku Republiku.
Zapadna Nemačka u prvi mah nije imala svoje oružane snage, a u trenutku formiranja NATO-a nije se našla među 12 država osnivača. Međutim, do sredine pedesetih godina vodeće zemlje na Zapadu menjaju svoju računicu, te Nemačka 1955. godine konačno pristupa Alijansi, a iste godine počinje i formiranje njenih oružanih snaga.
U procesu formiranja nove nemačke vojske, Bundesvera, ipak je bilo angažovano puno "starih" kadrova, koji su iskustvo stekli tokom Drugog svetskog rata boreći se u nacističkoj vojsci, i to protiv svojih novih saveznika.
Mnogi od tih oficira su se ubrzo našli i na visokim pozicijama unutar hijerarhije NATO-a, a neki od njih su bili i među najviše rangiranim vojnim zvaničnicima u Alijansi.
Foto: Printscreen/You Tube
Adolf Hitler
Nacisti i oficiri Vermahta među osnivačima NATO-a
Adolf Hojzinger, jedan od osnivača savremenog nemačkog Bundesvera, njegov prvi načelnik generalštaba (1957-1961) i kasniji komandant Vojnog komiteta NATO-a (1961-1964), bio je član Vermahta tokom Drugog svetskog rata, a tokom 1944. godine čak je proveo 41 dan kao vršilac dužnosti šefa kabineta glavnokomandujućeg nemačkih oružanih snaga - što je u tom trenutku bio Adolf Hitler.
Još jedan visoki nemački oficir koji se našao na čelu Vojnog komiteta NATO-a, Johanes Štajnof, tokom Drugog svetskog rata je bio član nemačke vojske. On je bio jedan od najuspešnijih pilota Luvfvafea, a pripisuje mu se 176 pobeda u vazdušnim bitkama.
Hans Špajdel, koji je od 1957. do 1963. godine bio komandant NATO snaga u Centralnoj Evropi, takođe je bio oficir u Vermahtu, a jedno vreme je bio i šef kabineta poznatog nacističkog generala Ervina Romela. Međutim, on se okrenuo protiv Hitlera i 1944. godine je učestvovao u neuspeloj zaveri protiv lidera nacista, nakon čega je pobegao u izgnanstvo.
Još jedan oficir u komandi NATO snaga u Centralnoj Evropi, Johan fon Kilmanseg, takođe je imao istoriju u Vermahtu. On se borio u Poljskoj, Francuskoj i Rusiji, a u borbama je učestvovao do aprila 1945. Nakon perioda provedenog u zarobljeništvu radio je kao vozač kamiona i novinar, da bi sredinom pedesetih učestvovao u formiranju Bundesvera.
Među NATO oficirima sa problematičnom ratnom prošlošću našao se Fridrih Gugenberger, koji je šezdesetih godina bio oficir u komandanta NATO snaga u Severnoj Evropi. Tokom rata, on je kao podmornički oficir učestvovao u nizu pomorskih bitaka protiv savezničkih snaga. Nakon što je zarobljen, Gugenberger je bio zatočen u jednom zatvoru u Arizoni, iz kog je na kratko uspeo i da pobegne.
Rajnhard Gelen, osnivač nemačke obaveštajne službe BND, tokom rata je radio kao kontraobaveštajni oficir u okviru Vermahta, a nakon rata se predao Amerikancima, kada ga je vrbovala CIA. Prema navodima te agencije, on je početkom 1945. izbačen iz vojske zbog "defetizma", zato što je u izveštajima pisao da je poraz nacista na istočnom frontu neizbežan.
U BND-u je radila i "nacistička princeza" Gudrun Burvic – ćerka komandanta SS Hajnriha Himlera koja je nakon rata aktivno branila nasleđe svog oca i partije čiji je bio član.
Ona je navodno bila povezana i s organizacijom "Tiha pomoć", koja pomagala bivšim pripadnicima SS-a – između ostalih i "kasapinu iz Liona" Klausu Barbiju, koga je potom u svoju mrežu regrutovao upravo Rajnhard Gelen. Barbi, koji je nakon rata pobegao u Boliviju, navodno je učestovao u državnom udaru u toj zemlji 1980. godine.
Slučaj prvog predsednika Evropske komisije
Posebno je zanimljiv slučaj Valtera Halštajna, visokog funkcionera nemačke Hrišćansko-demokratske unije i prvog predsednika Evropske komisije.
Halštajn je postao profesor prava na univerzitetu u Rostoku 1929. godine, a nakon dolaska na vlast bio je deo nekoliko nacističkih pravnih organizacija (koje su, doduše, bile jedine dozvoljene organizacije u to vreme).
Iako zvanično nikada nije bio član Nacističke partije, Halštajn je učestvovao u Drugom svetskom ratu kao vojnik Vermahta, a 1944. godine bio je predložen za funkciju oficira zaduženog za ideološku indoktrinaciju.
Nemačkoj ce biti potrebno najmanje 75.000 dodatnih vojnika da bi ispunila svoje obaveze prema NATO-u, dok alijansa prilagođava svoje odbrambeno planiranje da se suoči sa Rusijom, objavio je danas Špigl.
Nemački list "Bild" objavio je navodni plan Vlade Nemačke u slučaju oružanog sukoba velikih razmera sa Rusijom. On sadrži savete za stanovništvo zemlje.
U Nemačkoj je danas zabeležen snimak na kom se nalazi nemački političar Štefen Keniger, a koji na specifičan način šalje svetu odgovor na Istanbulsku konvenciju.
Nemački kancelar Olaf Šolc ponovio je danas da bi Ukrajina mogla da upotrebi oružje koje joj šalje Zapad da se odbrani od napada pokrenutih iz same Rusije, kao što su oni na Harkovsku oblast.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nemačkoj ce biti potrebno najmanje 75.000 dodatnih vojnika da bi ispunila svoje obaveze prema NATO-u, dok alijansa prilagođava svoje odbrambeno planiranje da se suoči sa Rusijom, objavio je danas Špigl.
U emisiji "Utisak nedelje" uključio se čovek koji je izgovorio kletve na račun građana Srbije i njihove dece, urednik RTS-a Ivan Plavšić, koji je vraćen na posao nakon otkaza i vodi politiku Javnog servisa po nalogu plenuma.
Predstavnici "Studentske liste", ako je suditi prema najavama ljudi koji ih zdušno podržavaju i predstavljaju se kao neko ko ima uticaj na njih, ostaviće Srbe na Kosovu i Metohiji bez dinara iz državnog budžeta!
V.d. glavnog urednika RTS-a Borivoje Uskoković, gostujući na režimskoj televiziji, uhvaćen je u laži – ali su ga sopstvene reči i snimci od pre samo nekoliko dana raskrinkali!
Predstavnici "Studentske liste", ako je suditi prema najavama ljudi koji ih zdušno podržavaju i predstavljaju se kao neko ko ima uticaj na njih, ostaviće Srbe na Kosovu i Metohiji bez dinara iz državnog budžeta!
Gostujući u emisiji "Utisak nedelje" kod Olje Bećković na televiziji N1, dekan Fakulteta dramskih umetnonosti (FDU) i jedan od ideologa "Studentske liste", Miloš Pavlović, pokazao je kako izgleda gramatičko neznanje koje "vlada" u redovima ove političke opcije.
Sve glasnije se u domaćoj javnosti postavlja pitanje kako će "Studentska lista" opravdati odluku da za novog premijera Srbije predloži tajkuna Branka Milutinovića, suosnivača kompanije "Nordeus", i to samo zato što ih je finansijski podržao.
Marinika Tepić, potpredsednica Stranke slobode i pravde (SSP) Dragana Đilasa oglasila se na društvenoj mreži Iks uoči konstituisanja novog saziva Skupštine Srbije, poručivši novoj vlasti da od utorka više neće imati izgovore za nepostupanje nadležnih institucija.
Takmičarka "Exatlona" Ivana Ivanović je izgubila u borbi za život i ispala iz takmičena, sada je otkrila da ne žali zbog ispadanja, već da joj je drago.
Siniša Novaković (45) iz Klenja kome je pre dve godine transplantiran bubreg koji mu je donirao prijatelj Branko Đalamić, ponovo vodi veliku borbu za normalan život.
Ekipe Beogradskog vodovoda i kanalizacije izvodiće planirane radove na ispiranju vodovodne mreže u opštini Vračar, od danas, 16. novembra, do petka, 20. novembra 2026. godine.
Lančani sudari najčešće su posledica grešaka vozača koji ne poštuju saobraćajna pravila, upozorava stručnjak za bezbednost saobraćaja Milan Vujanić, povodom sve češćih nesreća ovoga tipa sa tragičnim posledicama.
Hrvatska policija je podnela krvičnu prijavu protiv 28-godišnjaka zbog sumnje da je javno podsticao na nasilje objavom neprimerenog komentara na internetu početkom septembra ove godine.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu određeno je zadržavanje do 48 časova državljaninu Republike Severne Makedonije A.A. (19) zbog sumnje da je 8. jula 2025. godine u Beogradu pokušao da liši života Nenada Alajbegovića, zvanog Alibeg.
Muškarac (52) koji je izazvao saobraćajnu nesreću u Kalinovcu kod Đurđevca u Hrrvatskoj sa 2,73 promila alkohola u krvi, u kojoj je vozač mopeda teško povređen, nepravosnažnom presudom osuđen je na 11 meseci zatvora. Međutim, neće morati u zatvor jer mu je Opštinski sud u Koprivnici kaznu zamenio radom za slobodno poslovanje.
Pevačica Avril Lavinj postala je majka u 42. godini i na svet donela svoje prvo dete, devojčicu, a emotivnim fotografijama novorođenčeta koje je objavila na društvenim mrežama izazvala je veliku pažnju javnosti i pokrenula pitanja o identitetu svog partnera.
Glumac Slaviša Čurović kaže da je njegov lik prota Vasa Živković kojeg igra u seriji "Pupin" bio skroman čovek koji je prepoznavao mlade talentovane ljude i pomagao im da se školuju.
Veliki problemi sa Majkrosoftovim servisima izazvali su pravu pometnju među korisnicima širom sveta, a dok mnogi pokušavaju da pronađu način da obavljaju svakodnevne poslovne obaveze, društvene mreže preplavili su duhoviti komentari na račun ovog tehnološkog kolapsa.
Lija Kalkan (23) prošla je kroz pravu zdravstvenu noćnu moru pre nego što je saznala šokantnu istinu, da ne boluje od išijasa već od retkog, ali agresivnog raka.
Neoprezan pokret, prosuta čaša ili kap toplog pečenja lako mogu narušiti izgled vašeg omiljenog slavskog stolnjaka. Ipak, uz nekoliko proverenih trikova, i najtvrdoglavije mrlje mogu se ukloniti pre nego što trajno oštete tkaninu.
Britanski princ Hari javno je poručio da želi pomirenje s porodicom, posebno s bratom Vilijamom, ali princ od Velsa i dalje odbija da razmotri obnovu odnosa, pa je novi početak zasad daleko.
Kada osetimo potrebu za slatkišem nakon večere, voće nam se često čini kao idealan i zdrav izbor. Ipak, španski kardiolog Aurelio Rohas skreće pažnju na to da vrsta i količina voća koje jedemo neposredno pred odlazak u krevet mogu uticati na kvalitet našeg sna.
Kada iz rerne zamiriše kolenica sa zlatno-rumenom koricom i mesom koje se samo odvaja od kosti, jasno je zašto se ovim jelima iznova radujemo čim zahladi.
Malo ko zna da je Dragana Mirković još devedesetih godina pomerala granice domaće muzičke scene i ulagala ogromne svote novca u svoje projekte, a jedan od najboljih primera za to je spot za pesmu "Za mene si ti", koji je koštao čak 90.000 tadašnjih nemačkih maraka.
Marko Gačić danas je dobio sina sa novom suprugom Saškom, a nedugo nakon vesti o prinovi prvi put se oglasila i njegova bivša žena Goga Gačić, koja je pokazala da je u odličnom raspoloženju uprkos turbulentnom periodu koji je iza njih.
Sin pevača Halida Muslimovića, Enis Muslimović, iako izbegava pojavljivanje u medijima, napravio je izuzetak i progovorio je o odrastanju uz poznatog oca.
Pevačica Goca Lazarević ušla je u menopauzu već sa 32 godine, a kao glavni uzrok ranog prestanka ciklusa navela je stres, koji joj je doneo i brojne neprijatne simptome.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.