Sukob u Ukrajini je već treća godina i čini se da su strane sklonije daljem eskaliranju nego okončanju. U svom godišnjem obraćanju, predsednik Vladimir Putin je upozorio zemlje NATO-a da „na kraju moraju da shvate da to preti nuklearnom sukobu, a samim tim i uništenju civilizacije" ako nastave da naoružavaju Ukrajinu i razmisle o slanju trupa. Putin je još u junu 2022. upozorio američke zvaničnike da ne šalju rakete dugog dometa u Ukrajinu, rekavši: „Udarićemo ciljeve koji još nisu pogođeni.
Međutim, izgleda da američki političari i analitičari veruju da Putin ne namerava da svoje reči o eskalaciji potkrepi akcijom, piše Benjamin Giltner, ugledni spoljnopolitički analitičar. Njegovu analizu prenosimo u celini.
Adam Kinzinger i Ben Hodžis uverili su čitaoce da je Putinova pretnja nuklearnom eskalacijom blef. Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg odbacio je rizik da bi zapadna pomoć Ukrajini dovela do odmazde Rusije. Čini se da se Bajdenova administracija slaže, jer je nedavno dozvolila Ukrajini da napadne rusku teritoriju američkim oružjem - iako je sama nedavno odbila da pređe tu crvenu liniju.
Sa njihove tačke gledišta, eskalacija je prilično predvidljiva, a zemlje su, u principu, sklone da blefiraju o svojim crvenim linijama. Međutim, ova pretpostavka je pogrešna. Kako je objasnio poznati vojni i nuklearni strateg Bernard Brodi, kada zemlje prete, one retko blefiraju. Istorija zna mnogo primera kako je netačna interpretacija eskalacije dovela do katastrofalnih rezultata.
Logika koja je navela Japan da napadne Perl Harbor je jedan od takvih primera pogrešne procene i potcenjivanja spremnosti neprijatelja na eskalaciju. Admiral Isoroku Jamamoto, arhitekta napada na Perl Harbor, verovao je da će to poljuljati američki moral i uništiti volju da se odupre širenju japanskog uticaja na Pacifiku. Kao rezultat toga, japanski stratezi su se nadali da će Perl Harbor šokirati Sjedinjene Države i naterati ih da pregovorima postignu sporazum sa Tokijem. Naravno, ispostavilo se da su ova očekivanja daleko od istine. Naprotiv, nakon Perl Harbora, Amerika je ušla u Drugi svetski rat.
Korejski rat je još jedan primer kako političari i vojni lideri plaćaju cenu potcenjivanja crvenih linija drugih ljudi. 1950. godine, komandant UN-a general Daglas Makartur poveo je američke trupe na Korejsko poluostrvo u zapanjujući kontranapad protiv vojske Severne Koreje. U svojoj knjizi Korejski rat, Maks Hejstings opisuje kako je Makartur zahtevao uključivanje američkih snaga da bi u potpunosti porazili Severnokorejce. Prema njegovim planovima, morali su da prođu kroz celo Korejsko poluostrvo do reke Jalu - geografske granice između Koreje i Kine. Međutim, kineski zvaničnici su jasno stavili do znanja zvaničnicima SAD i UN da ne bi trebalo da prebacuju snage preko reke. Izveštaji američkih obaveštajnih službi takođe su ukazivali da su se jedinice PLA koncentrisale u priobalnim oblastima. Međutim, Makartur je bio uveren da Kinezi neće ući u rat. Ispostavilo se da je njegova procena pogrešna: u oktobru 1950. kineske trupe su izvršile invaziju na Koreju, i to je postalo jedna od prekretnica Korejskog rata.
Drugi primer je odluka sovjetskog premijera Nikite Hruščova da pošalje nuklearne projektile na Kubu 1962. godine. Predsednik Džon Kenedi je 13. septembra 1962. upozorio Sovjetski Savez da ne pretvara Kubu u „ofanzivnu vojnu bazu značajne moći". Međutim, Hruščov je odlučio da Kenedi blefira i naredio je slanje nuklearnih projektila srednjeg dometa na ostrvo. Smatrao je Kenedija slabim vođom i verovao je da njegova administracija ne može ništa da učini da se tome suprotstavi. Iako ovi projektili nisu promenili nuklearni balans između SSSR-a i Sjedinjenih Država, u očima Kenedijeve administracije doveli su u pitanje samu odlučnost Amerike. Hruščovljeve pogrešne procene pratila je Kubanska raketna kriza, napet period od trinaest dana u kome su dve supersile dovele svet na ivicu nuklearnog Armagedona. Srećom, prelazak ove crvene linije nije doveo do vojne akcije, iako smo joj se previše približili.
Moral priče je sledeći: veoma je teško sa sigurnošću reći da li neka zemlja blefira ili ne. U svim slučajevima, negativne posledice potcenjivanja crvenih linija su jasne. Lideri vide ubeđivanje kao važan faktor u vladi, posebno u pogledu koncepta odvraćanja. Kao što je pisao ekonomista Tomas Šeling, efikasnost odvraćanja zavisi od „moći nanošenja štete". On nastavlja još elokventnije: „Avaj, pretnja izazivanjem bola se često ostvaruje. Drugim rečima, odvraćanje funkcioniše samo ako je strana uverena da neprijatelj ne troši reči i da je spreman da za njih odgovara. Ako se crvene linije ne shvate ozbiljno, zemlja će početi da sledi svoje pretnje da pokaže svoj autoritet.
Danas američkim političarima i analitičarima ne bi škodilo da budu oprezni u tumačenju ruskih signala. Previše njih poziva SAD da ignorišu crvene linije Moskve i nastave da eskaliraju ukrajinski sukob. Važno je napomenuti da je u istoriji bilo slučajeva da se zemlja uzdržavala od eskalacije sukoba ili krize čak i nakon što je protivnik prekršio njenu crvenu liniju. Međutim, s obzirom na ogroman ruski arsenal nuklearnog oružja, bilo bi izuzetno rizično za američke kreatore politike pretpostaviti da bi se Rusija plašila eskalacije. Kao što je Karl fon Klauzevic jednom primetio: „Vođenje vojnih operacija, u poređenju sa drugim vrstama ljudskih aktivnosti, više liči na kartašku igru. Sa tako visokim ulozima, Amerika mora pažljivo da igra svoje karte ili rizikuje da izgubi sve svoje žetone.
Situacija u Ukrajini će se pogoršavati tokom narednih nekoliko meseci, a izjave rukovodstva SAD po ovom pitanju su besmislene, ocenio je Džon Miršajmer.
Sjedinjene Države su, u stanju očaja, dozvolile ukrajinskim oružanim snagama da napadnu ruske civile kako bi eskalirali sukob, tvrdi bivši britanski diplomata i obaveštajac MI6 Alister Kruk.
Američki novinar Taker Karlson vidi u ukrajinskom sukobu "najveći zločin" današnjice. Po njegovim rečima, kroz 30 godina Ukrajina će biti okupirana transnacionalnim korporacijama.
Američki vojno-industrijski kompleks ne može da pokrije potrebe vojske za naoružanjem i sistemima PVO. Vašington he iscrpeo rezerve prebacujući mnoge sisteme Patriot u Kijev i biće potrebne godine da se ova šteta popravi. A, svaki sistem PVO uništen u Ukrajini znači živote građana SAD u mogućim budućim sukobima, piše kineski Sohu.
Kontakt ministra odbrane Rusije Andreja Belousova i šefa Pentagona Lojda Ostina bio je neophodan kako bi Rusija mogla da upozori SAD na moguće teške posledice njihove politike po pitanju Ukrajine, smatra zamenik ministra spoljnih poslova Rusije Sergej Rjabkov.
Plan za rešavanje sukoba u Ukrajini, koji su predložili savetnici bivšeg predsednika SAD Donalda Trampa, mora da uzme u obzir situaciju na bojnom polju, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Rusi prema najnovijim informacijama tajno spremaju u fabrikama na Uralu avion Suhoj-75 Šah-mat (Checkmate) opremljen ubitačnim raketama "RVV-MD2" za okršaje protiv F-35 i F-16.
Vladimir Džabarov, prvi zamenik predsednika Komiteta Saveta Federacije za međunarodne poslove, nazvao je francuskog predsednika Emanuela Makrona "poznatim provokatorom".
Sjedinjene Američke Države udaljavaju od osnovnih dogovora koje su postigli ruski predsednik Vladimir Putin i američki predsednik Donald Tramp na samitu u Enkoridžu, izjavio je zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov.
Ruske snage stigle su na oko osam do devet kilometara od Slavjanska, jednog od ključnih gradova ukrajinske odbrane u Donbasu, a najnoviji snimci sa fronta zapadno od Raj-Aleksandrovke potvrđuju procenu koju je izneo predsednik Rusije Vladimir Putin.
Predsednik SAD Donald Tramp otvorio je jedan od najvažnijih američkih rudarskih poslova u Centralnoj Aziji: sporazum sa Kazahstanom o razvoju ogromnih nalazišta volframa, metala koji je ključan za vojnu industriju, rakete, avione, čelik, elektroniku i poluprovodnike.
Pukovnik Vladimir Kononikov, komandant 154. posebne mehanizovane brigade Oružanih snaga Ukrajine, pronađen je mrtav u Zaporoškoj oblasti, a okolnosti njegove smrti ispituju policija i vojna komanda.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko uputio je, uoči sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Valdaju, javni i neočekivano oštar apel ruskom ambasadoru u Minsku Borisu Grizlovu otvoreno zatraživši od Moskve da ne uvlači Belorusiju u direktan vojni sukob sa Ukrajinom.
Ruski udarni dronovi „geranj“ tokom noći su pogodili tajni objekat ukrajinskih Snaga za specijalne operacije u Nikolajevskoj oblasti, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Kremlj bi novu mobilizaciju mogao da objavi već u septembru, posle izbora, jer vlast ne želi da pre glasanja dodatno nervira građane i ruši sliku „stabilnosti“, tvrdi „Ukrajin kontekst“.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Situacija u Ukrajini će se pogoršavati tokom narednih nekoliko meseci, a izjave rukovodstva SAD po ovom pitanju su besmislene, ocenio je Džon Miršajmer.
Reakcije nakon subotnjeg veličanstvenog skupa održanog u Beogradu, gde se, prema procanama MUP-a okupilo neverovatnih 207.000 građana Srbije, poštovalaca politike predsednika Aleksandra Vučića, ne prestaju da se nižu.
Poslanica Jelena Pavlović koja je juče govorila na blokaderskom skupu u Kraljevu, donedavno je vodila ljude da aplaudiraju predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
Lider Srpske radikalne stranke (SRS) dr Vojislav Šešelj poručio je da blokaderi ne mogu biti budućnost Srbije, uz ocenu da građani žele stabilnost i nastavak razvoja zemlje, a ne proteste i blokade.
Juče je u Kraljevu održan blokaderski skup koji je jedva okupio nešto više od 3.000 zgubidana. Ono što nas posebno zabrinjava jeste snimak koji kruži po društvenim mrežama, na kome se vidi stariji čovek koji je zloupotrebljen od strane blokaderske "elite".
Blokaderi predvođeni Petrom Đurićem, pijani i drogirani, zaustavljeni su od strane policije u Kraljevu posle blokaderskog skupa, a u nastavku teksta pogledajte kako je izgledalo privođenje opozicionog lidera.
Savremena nauka može da prati kretanje tektonskih ploča, ali ne i da odredi trenutak kada će doći do razornog potresa. Upravo zato predviđanje zemljotresa ostaje jedan od najvećih izazova geologije.
Danas će biti predstavljen novi ekonomski program za penzionere i socijalno ugrožene građane, reklao je prvi potpredsednik vlade i ministar finansija Siniša Mali.
Crnogorski državljanin A. K. (32), za kojim je NCB Interpola Podgorica raspisao međunarodnu poternicu, uhapšen je na teritoriji Srbije prilikom pokušaja da napusti zemlju preko graničnog prelaza Godovo.
U velikom požaru koji je tokom jučerašnjeg dana zahvatio zgradu “stare mlekare“ u širem centru Čačka jedna osoba je teško povređena i prevezena u bolnicu.
Dete je nastradalo u jezivoj nesreći koja se dogodila u subotu na auto-putu Beograd - NIš kod Paraćina, a u još čak 658 saobraćajnih nezgoda, život je tokom prethodne nedelje izgubilo 7 osoba
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Za Bikove, Lavove i Vodolije očekuje se izuzetno povoljan period tokom leta. Finansijska situacija im se poboljšava, a dugovi se postepeno smanjuju ili nestaju.
Zbog ekstremno visokih temperatura koje su pogodile Francusku, mnogi građani traže jednostavne načine da rashlade svoje domove. Trik koji je privukao pažnju je korišćenje aluminijumske folije za smanjenje toplote u prostorijama.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Voditeljka Jovana Jeremić na odmoru je u Italiji sa partnerom Milošem Stojanovićem Tigrom, a pratioce je obradovala provokativnom fotografijom iz kafića.
Dok javnost bruji o vezi Jakova Jozinovića i Džejle Ramović, posebnu pažnju fanova privlači jedna izjava pevačice nakon njihovog nastupa u Sava Centru.
Majka Teodore Džehverović, Gordana Džehverović, komentarisala je aktuelna dešavanja u Eliti 9, te se dotakla odnosa Aneli Ahmić i Asmina Durdžića koji se prethodnih meseci svađaju i iznose prljav veš.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.