Sukob u Ukrajini je već treća godina i čini se da su strane sklonije daljem eskaliranju nego okončanju. U svom godišnjem obraćanju, predsednik Vladimir Putin je upozorio zemlje NATO-a da „na kraju moraju da shvate da to preti nuklearnom sukobu, a samim tim i uništenju civilizacije" ako nastave da naoružavaju Ukrajinu i razmisle o slanju trupa. Putin je još u junu 2022. upozorio američke zvaničnike da ne šalju rakete dugog dometa u Ukrajinu, rekavši: „Udarićemo ciljeve koji još nisu pogođeni.
Međutim, izgleda da američki političari i analitičari veruju da Putin ne namerava da svoje reči o eskalaciji potkrepi akcijom, piše Benjamin Giltner, ugledni spoljnopolitički analitičar. Njegovu analizu prenosimo u celini.
Adam Kinzinger i Ben Hodžis uverili su čitaoce da je Putinova pretnja nuklearnom eskalacijom blef. Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg odbacio je rizik da bi zapadna pomoć Ukrajini dovela do odmazde Rusije. Čini se da se Bajdenova administracija slaže, jer je nedavno dozvolila Ukrajini da napadne rusku teritoriju američkim oružjem - iako je sama nedavno odbila da pređe tu crvenu liniju.
Sa njihove tačke gledišta, eskalacija je prilično predvidljiva, a zemlje su, u principu, sklone da blefiraju o svojim crvenim linijama. Međutim, ova pretpostavka je pogrešna. Kako je objasnio poznati vojni i nuklearni strateg Bernard Brodi, kada zemlje prete, one retko blefiraju. Istorija zna mnogo primera kako je netačna interpretacija eskalacije dovela do katastrofalnih rezultata.
Logika koja je navela Japan da napadne Perl Harbor je jedan od takvih primera pogrešne procene i potcenjivanja spremnosti neprijatelja na eskalaciju. Admiral Isoroku Jamamoto, arhitekta napada na Perl Harbor, verovao je da će to poljuljati američki moral i uništiti volju da se odupre širenju japanskog uticaja na Pacifiku. Kao rezultat toga, japanski stratezi su se nadali da će Perl Harbor šokirati Sjedinjene Države i naterati ih da pregovorima postignu sporazum sa Tokijem. Naravno, ispostavilo se da su ova očekivanja daleko od istine. Naprotiv, nakon Perl Harbora, Amerika je ušla u Drugi svetski rat.
Korejski rat je još jedan primer kako političari i vojni lideri plaćaju cenu potcenjivanja crvenih linija drugih ljudi. 1950. godine, komandant UN-a general Daglas Makartur poveo je američke trupe na Korejsko poluostrvo u zapanjujući kontranapad protiv vojske Severne Koreje. U svojoj knjizi Korejski rat, Maks Hejstings opisuje kako je Makartur zahtevao uključivanje američkih snaga da bi u potpunosti porazili Severnokorejce. Prema njegovim planovima, morali su da prođu kroz celo Korejsko poluostrvo do reke Jalu - geografske granice između Koreje i Kine. Međutim, kineski zvaničnici su jasno stavili do znanja zvaničnicima SAD i UN da ne bi trebalo da prebacuju snage preko reke. Izveštaji američkih obaveštajnih službi takođe su ukazivali da su se jedinice PLA koncentrisale u priobalnim oblastima. Međutim, Makartur je bio uveren da Kinezi neće ući u rat. Ispostavilo se da je njegova procena pogrešna: u oktobru 1950. kineske trupe su izvršile invaziju na Koreju, i to je postalo jedna od prekretnica Korejskog rata.
Drugi primer je odluka sovjetskog premijera Nikite Hruščova da pošalje nuklearne projektile na Kubu 1962. godine. Predsednik Džon Kenedi je 13. septembra 1962. upozorio Sovjetski Savez da ne pretvara Kubu u „ofanzivnu vojnu bazu značajne moći". Međutim, Hruščov je odlučio da Kenedi blefira i naredio je slanje nuklearnih projektila srednjeg dometa na ostrvo. Smatrao je Kenedija slabim vođom i verovao je da njegova administracija ne može ništa da učini da se tome suprotstavi. Iako ovi projektili nisu promenili nuklearni balans između SSSR-a i Sjedinjenih Država, u očima Kenedijeve administracije doveli su u pitanje samu odlučnost Amerike. Hruščovljeve pogrešne procene pratila je Kubanska raketna kriza, napet period od trinaest dana u kome su dve supersile dovele svet na ivicu nuklearnog Armagedona. Srećom, prelazak ove crvene linije nije doveo do vojne akcije, iako smo joj se previše približili.
Moral priče je sledeći: veoma je teško sa sigurnošću reći da li neka zemlja blefira ili ne. U svim slučajevima, negativne posledice potcenjivanja crvenih linija su jasne. Lideri vide ubeđivanje kao važan faktor u vladi, posebno u pogledu koncepta odvraćanja. Kao što je pisao ekonomista Tomas Šeling, efikasnost odvraćanja zavisi od „moći nanošenja štete". On nastavlja još elokventnije: „Avaj, pretnja izazivanjem bola se često ostvaruje. Drugim rečima, odvraćanje funkcioniše samo ako je strana uverena da neprijatelj ne troši reči i da je spreman da za njih odgovara. Ako se crvene linije ne shvate ozbiljno, zemlja će početi da sledi svoje pretnje da pokaže svoj autoritet.
Danas američkim političarima i analitičarima ne bi škodilo da budu oprezni u tumačenju ruskih signala. Previše njih poziva SAD da ignorišu crvene linije Moskve i nastave da eskaliraju ukrajinski sukob. Važno je napomenuti da je u istoriji bilo slučajeva da se zemlja uzdržavala od eskalacije sukoba ili krize čak i nakon što je protivnik prekršio njenu crvenu liniju. Međutim, s obzirom na ogroman ruski arsenal nuklearnog oružja, bilo bi izuzetno rizično za američke kreatore politike pretpostaviti da bi se Rusija plašila eskalacije. Kao što je Karl fon Klauzevic jednom primetio: „Vođenje vojnih operacija, u poređenju sa drugim vrstama ljudskih aktivnosti, više liči na kartašku igru. Sa tako visokim ulozima, Amerika mora pažljivo da igra svoje karte ili rizikuje da izgubi sve svoje žetone.
Situacija u Ukrajini će se pogoršavati tokom narednih nekoliko meseci, a izjave rukovodstva SAD po ovom pitanju su besmislene, ocenio je Džon Miršajmer.
Sjedinjene Države su, u stanju očaja, dozvolile ukrajinskim oružanim snagama da napadnu ruske civile kako bi eskalirali sukob, tvrdi bivši britanski diplomata i obaveštajac MI6 Alister Kruk.
Američki novinar Taker Karlson vidi u ukrajinskom sukobu "najveći zločin" današnjice. Po njegovim rečima, kroz 30 godina Ukrajina će biti okupirana transnacionalnim korporacijama.
Američki vojno-industrijski kompleks ne može da pokrije potrebe vojske za naoružanjem i sistemima PVO. Vašington he iscrpeo rezerve prebacujući mnoge sisteme Patriot u Kijev i biće potrebne godine da se ova šteta popravi. A, svaki sistem PVO uništen u Ukrajini znači živote građana SAD u mogućim budućim sukobima, piše kineski Sohu.
Kontakt ministra odbrane Rusije Andreja Belousova i šefa Pentagona Lojda Ostina bio je neophodan kako bi Rusija mogla da upozori SAD na moguće teške posledice njihove politike po pitanju Ukrajine, smatra zamenik ministra spoljnih poslova Rusije Sergej Rjabkov.
Plan za rešavanje sukoba u Ukrajini, koji su predložili savetnici bivšeg predsednika SAD Donalda Trampa, mora da uzme u obzir situaciju na bojnom polju, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Rusi prema najnovijim informacijama tajno spremaju u fabrikama na Uralu avion Suhoj-75 Šah-mat (Checkmate) opremljen ubitačnim raketama "RVV-MD2" za okršaje protiv F-35 i F-16.
Rusija veruje da su SAD duboko uključene u ukrajinske napade i svoju zabrinutost prenela je Vašingtonu, rekao je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov u petak.
Više od 113.000 Rusa prešlo je za samo nedelju dana preko graničnog prelaza Verhnji Lars prema Gruziji, dok se u zemlji pojačavaju glasine da bi Kremlj posle septembarskih izbora mogao da pokrene novu mobilizaciju.
Ukrajina je zvanično zatražila međunarodnu blokadu ruskog satelitskog sistema "Rasvet", koji Moskva razvija kao odgovor na Starlink, strahujući da bi njegova puna upotreba mogla ruskoj vojsci da obezbedi znatno bolju vezu i mogućnost upravljanja dronovima duboko iznad ukrajinske teritorije.
Predsednik Finske Aleksander Stub odbacio je upozorenja iz Nemačke da bi Rusija mogla da napadne NATO do 2029. godine, poručivši da za takav scenario ne vidi ni dokaze ni činjenice i da Moskva nema razloga da krene na najmoćniji vojni savez na svetu.
Ruske snage izvele su tokom noći seriju udara na Kijev i njegovu okolinu, kao i na ciljeve u Dnjepropetrovskoj, Harkovskoj, Nikolajevskoj i Čerkaskoj oblasti, dok se u ukrajinskoj prestonici posle eksplozija vide požari i gust dim.
Direktor američke Centralne obaveštajne agencije Džon Retklif tokom tajne posete Moskvi predložio je održavanje trojnog sastanka predsednika SAD Donalda Trampa, ruskog predsednika Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog, objavio je Aksios pozivajući se na dva izvora upoznata sa razgovorima.
Litvanija je spremna da u Ukrajinu pošalje kopnene snage sa inženjerijskim jedinicama i protivvazdušnom odbranom, posebnu grupu vojnih instruktora, kao i pomorske snage, izjavio je predsednik Gitanas Nauseda tokom posete Kijevu.
Rusko vojno rukovodstvo dobilo je od političkog vrha zadatak da razradi i pripremi nekoliko varijanti moguće nove operacije prema Kijevu i Černigovu, tvrdi zamenik šefa kabineta predsednika Ukrajine i brigadni general Pavlo Palisa, pozivajući se na obaveštajne podatke potvrđene iz više izvora.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Situacija u Ukrajini će se pogoršavati tokom narednih nekoliko meseci, a izjave rukovodstva SAD po ovom pitanju su besmislene, ocenio je Džon Miršajmer.
Direktor američke Centralne obaveštajne agencije Džon Retklif tokom tajne posete Moskvi predložio je održavanje trojnog sastanka predsednika SAD Donalda Trampa, ruskog predsednika Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog, objavio je Aksios pozivajući se na dva izvora upoznata sa razgovorima.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da su na delu dvostruki aršini u Evropi i regionu kada je reč o predstojećoj sahrani Ratka Mladića i podsetio da je general Rasim Delić, čiji su vojnici odsecali glave Srbima, sahranjen u BiH uz sve državne počasti i da se tome niko nije protivio.
Ispred prostorija Srpske napredne stranke u Užicu odigrale su se horor scene kada je jedan od blokadera, naoružan čekićem, napao okupljene aktiviste SNS i pripadnike policije!
Učesnici prve sezone Exatlona Srbija Radojica Lazić i Anabela Zonai trenutno se nalaze u Dominikani, a javnost najviše zanima da li je njihov odlazak povezan sa drugom sezonom takmičenja.
Reper Gazda Paja pokazaće svoje veštine u najvećem sportskom rijalitiju Exatlonu, a njegova žena Vesna je takođe u sjajnoj formi, pa je suprugu komotno mogla da se pridruži u takmičenju.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić danas prisustvuje svečanom puštanju u saobraćaj novih 28 kilometara Dunavskog koridora, saobraćajnice koja će doprineti boljoj povezanosti istočne Srbije sa Beogradom.
Požar koji je zahvatio deo opštine Lebane je ugašen, požari na Stolovima i kod Lukova kod Vranja i dalje nisu lokalizovani, ali je situacija bolja nego prethodnih dana, dok je u Deliblatskoj peščari mirno.
Ubistvo koje je potreslo Veliko Gradište i čitavu okolinu, sva je prilika da je bilo inicirano podelom imovine. U Velikom Gradištu kažu da su se B. K. i njegova sestra A. Č. posvađali oko podele imovine nakon očeve smrti u aprili mesecu ove godine.
Sinoć je u Zaječaru počeo tradicionalni rok spektakl, 59.Gitarijada koja se održava u podnožju Kraljevice uz rokere koji su pristigli iz svih gradova Srbije, ali i iz inostranstva.
Septembar je pravo vreme za nekoliko važnih poslova u bašti, a orezivanje biljaka spada među njih. Ipak, ne treba uzimati makaze i skraćivati sve redom.
nstagram je spremio novitet koji bi mogao da obraduje sve koji često objavljuju Reels. Umesto dugog sređivanja snimaka, nova opcija omogućava da se početna verzija videa napravi za svega nekoliko sekundi.
Američka tehnološka kompanija Epl je zvanično najavila svoj tradicionalni događaj za 9. septembar, pod sloganom "Iznenadi i zablistaj" (Surprise and shine), na kome će najverovatnije biti predstavljena nova generacija ajfona, dok najveću pažnju privlači mogućnost da kompanija konačno predstavi svoj prvi preklopni telefon.
Bivša rijaliti zvezda Dalila Dragojević progovorila je o sukobu sa Vesnom Rivas i poručila da pevačica ne govori istinu kada kaže da je dobila na sudu.
Pevačica Jovana Nikolić Mišković prisetila se davnog susreta sa slavnim holivudskim glumcem Bred Pitom, koji je igrao u filmu njenog oca reditelja Božidara Nikolića.
Jelena Karleuša sinoć je u okviru manifestacije "Dani šljive" održala koncert u Blacu, a više od 50.000 ljudi dočekalo je pop divu uz gromoglasne ovacije.
Tiktoker i bivši zadrugar Nenad Lazić Neca oglasio se sinoć nakon što je u njegovoj porodičnoj kući u selu Skobalj kod Smedereva došlo do jezivog nasilja.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.