Vojska NATO-a namerava da opkoli Rusiju, o čemu svedoče akcije alijanse u poslednjih nekoliko decenija i nedavni događaji. Sudeći po izjavama Finske, Zapad je već odabrao zemlju koja će zameniti poprilično napaćenu Ukrajinu, navodi ruska TV Carigrad.
Čim je rusko ministarstvo spoljnih poslova skrenulo pažnju na rastuću vojnu aktivnost Finske, postali su poznati detalji upravo ove aktivnosti. Ispostavilo se da će se štab kopnenih snaga NATO nalaziti u gradu Mikeli, na 140 km od granice sa Rusijom.
Formaciji će se pridružiti i švedski i norveški vojnici, koji će čak imati na raspolaganju i oklopna vozila, prenosi finski portal Iltalehti. Istovremeno, formiranje štaba NATO-a u blizini ruske granice nije bilo iznenadno - informacije o njegovoj pripremi kruže od proleća, a ovih dana će Finska i zvanično izvestiti o završetku "zadatka".
Zapad spremio Finskoj ulogu
Možda će neko imati pitanje: od koga Finska namerava da se brani izgradnjom NATO kontingenta na našoj granici? Očigledno se ne radi o zaštiti - moguće je da je Zapad Finskoj pripremio ulogu zamene Ukrajine. Kada se Ukrajina potpuno iscrpi i postane nepotrebna Zapadu, Finska se može staviti u pogon. Na kraju krajeva, nije bez razloga da vlasti ove susedne zemlje neprestano daju agresivne militarističke izjave protiv Rusije, navodi TV Carigrad.
Prema rečima Igora Korotčenka, glavnog urednika časopisa Nacionalna odbrana, očigledno je da pojava NATO snaga na našoj granici ne sluti na dobro, ali nema smisla padati u histeriju. Suština je u tome da se prvo mora rešiti ukrajinski problem, pa se tek onda baviti Finskom i drugim neprijateljskim državama.
Bez odlučne pobede, prekretnice u severnoj odbrani, nećemo stići ni do Finske, ni do svih ostalih zemalja NATO-a koje povećavaju svoje sposobnosti na granici sa Rusijom. Ovo je prvo. Drugo, u mogućem ratu sa NATO, Rusija može isključivo da računa na upotrebu svog taktičkog nuklearnog oružja protiv neprijateljskih ciljeva i napadačkih grupa samo ako dođe do agresije NATO-a. Nemamo druge opcije za konfrontaciju. To je ono od čega moramo polaziti u dugoročnom strateškom i operativnom planiranju -rekao je stručnjak u razgovoru za Carigrad.
U 2022, ovaj trend je konačno dobio oblik. U proteklih godinu dana rešavali su pravna pitanja i sklapali bilateralne sporazume. Pripremili su logistiku, rešenja za neka transportna čvorišta -objašnjava on, dodajući da su Finci već započeli proces pumpanja transportne infrastrukturne mreže borbenim jedinicama.
Međutim, požurio je da uveri da vojna brigada tamo neće stići sutra. Šlepčenko primećuje da će tek ove jeseni doneti odluku o njenom formiranju.
Tu će biti baziran jedan bataljon, oko 800 ljudi, ali tek za nekoliko godina - pojašnjava ekspert, dodajući da će se ostali „razbacivati” kada odluče da im Rusija „stvara pretnju”.
Pretnja za Sankt Peterburg
Kontingent u Mikeliju predstavlja neposrednu pretnju za Viborg i Sankt Peterburg. Shodno tome, snage okupljene u Lenjingradskom vojnom okrugu pružiće otpor Fincima.
Sada nema smisla govoriti o tome ko im se suprotstavlja. Jer tamo Finci nemaju nikog iz ove brigade. A za nas je to pravac sa kojeg su snage aktivno povlačene na front Severnog vojnog okruga. Za nas ovaj pravac trenutno nije vruć - objašnjava Šlepčenko, dodajući da Finci jednostavno pokušavaju da stvore pretnju - za budućnost.
Međutim, ovo nije razlog da sedite skrštenih ruku, jer kada Rusija završi sa Ukrajinom, zabava će početi. Šlepčenko podseća da bi u Kareliji trebalo da bude raspoređen armijski korpus koji će "visiti" sa severa.
I moraju ih direktno zaustaviti trupe koje će obezbediti zaštitu Sankt Peterburga i Lenjingradske oblasti. Pošto je ovo, eto, životno važna oblast za nas, mislim da će sve biti u redu sa koncentracijom snaga i sredstava tamo - kaže Šlepčenko i zaključuje:
- Čak i ako u bliskoj budućnosti pokušaju da napadnu naše regione, to se neće dobro završiti za njih. Ako je tamo odbrana dobro izgrađena, onda će, koliko god im treba da stignu, tamo i ostati. Već je očigledno da je Finska krenula na kolosek konfrontacije sa Rusijom. Današnja politika u Helsinkiju samo je nagoveštaj budućih pretnji i problema.
Građanke Zorana Petković i Sanja Sakan, koje su u Malom Zvorniku, postavile pitanje predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću bile su govornice na protestu 9. avgusta.
Sjedinjene Države i kolektivni Zapad, uz pomoć lažnih vesti, stvorili su od Finske „anti-Rusiju“, čak i brže nego što su to učinili sa Ukrajinom, smatra ruski vojni ekspert, viši naučni saradnik Instituta Latinske Amerike Ruske akademije nauka Aleksandar Stepanov.
Predsednik Finske Aleksandar Stub izjavio je za francuski "Mond" da se približava trenutak kada bi trebalo da počnu pregovori između Moskve i Kijeva, uz komentar da "povlačenje ruske vojske sa okupirane teritorije ne može biti preduslov za moguće pregovore" i tvrdnju da je "Ukrajina sada u najboljoj poziciji".
Rat je sve bliži granicama Finske, rekao je predsednik te države Aleksander Stub nakon ukrajinskog napada na ruski aerodrom Olenja u Murmanskoj oblasti!
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Kijev prethodne noći bio izložen jednom od najsnažnijih kombinovanih ruskih napada od početka sukoba, navodeći da su u napadu korišćeni balistički projektili, krstareće rakete i bespilotne letelice.
Predsednik Čečenije Ramzan Kadirov pozvao je Rusiju da razmotri vojne udare ne samo protiv Ukrajine, već i protiv država koje Kijevu isporučuju oružje, obaveštajne podatke i drugu pomoć.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski saopštio je da su ruske snage danas ponovo izvele napad na objekte državne energetske kompanije Naftogas u Harkovskoj oblasti.
Ukrajinske vlasti dobile su upozorenje od Sjedinjenih Američkih Država o mogućnosti velikog ruskog vazdušnog napada u naredna 72 sata, prenose izvori bliski ukrajinskim bezbednosnim strukturama.
Ruske snage izvele su raketni napad na Odesu, pri čemu je, prema navodima ukrajinskih vlasti, upotrebljena balistička raketa sa kasetnom bojevom glavom.
Dok se borbe u Ukrajini nastavljaju bez radikalnih pomeranja na većem delu linije fronta, u zapadnim vojnim i obaveštajnim krugovima sve češće se postavlja ključno pitanje: zbog čega Rusija, uprkos očiglednim i ogromnim vojnim resursima, ne pokušava da izvede mnogo širu i masovniju ofanzivu?
Sve je izvesnije da se situacija oko Ukrajine dramatično usijava, a kijevski mediji otvoreno upozoravaju da Belorusija i Rusija možda planiraju "nešto užasno" uz pomoć Kine.
Sukob u Ukrajini ulazi u novu, izuzetno opasnu fazu nakon što su ukrajinske Snage za bespilotne sisteme direktno aludirale na predstojeći udar na Krimski most.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Građanke Zorana Petković i Sanja Sakan, koje su u Malom Zvorniku, postavile pitanje predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću bile su govornice na protestu 9. avgusta.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Slobodan Stupar, ideolog blokadera, demonstrirao je neviđenu količinu mržnje prema Srbiji i Srbima i još jednom pokazao i dokazao da je autošovinizam srž blokaderske politike.
Vladimir Pavićević, profesor na Fakultetu političkih nauka i jedan od najvećih kritičara predsednika Aleksandra Vučića, ismejao je ustaškog evroposlanika Tonina Piculu, koga blokaderi kuju u zvezde.
Tek nakon žestoke reakcije javnosti i medijskog alarma, tamošnje tužilaštvo je konačno formiralo predmet kako bi se utvrdilo ko je u naselju Pruška ispisao monstruozni grafit "Srbe na vrbe".
Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta najoštrije je osudio sramotni i divljački napad trojice Bošnjaka na srpske povratnike Miku Davidović i njenog supruga Željka Matića u mestu Lušci Palanci kod Sanskog Mosta.
Zavladalo je potpuno rasulo među blokaderima nakon što je Informer ekskluzivno objavio svih 250 imena onih koji se nalaze na takozvanoj studentskoj listi za predstojeće izbore, pa su na društvenim mrežama masovno počele da "pljušte" razočarane poruke.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas proslavljaju Svetog Prokopija, jednog od ognjevitih svetaca. Danas se izbegava kopanje, čak i sahranjivanje, jer se smatra da se tako čini veliki greh.
U Srbiji u utorak nestabilno. Pre podne suvo, posle podne pljuskovi i grmljavina na zapadu i jugu, uveče i u centralnim krajevima. Temperatura do 33 stepena.
U kovčegu ispred oltara Saborne crkve u Beogradu počivaju mošti Svetog Stefana Štiljanovića, velikog dobrotvora i zaštitnika srpskog naroda. Njegove mošti donete su u Beograd kako bi bile zaštičene od ustaša.
S. A. (64) sa Novog Beograda teško je povređen juče po podne u naselju Bečmen, nakon što je pao na beton sa krova lokalne crkve i lekari mu se bore za život.
Višestruki šampion Srbije u bilijaru Goran Mladenović Grga (60) poginuo je u stravičnoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na magistralnom putu Niš - Priština, u selu Visoka kod Kuršumlije, a kako se saznaje, jedna želja mu je ostala neostvarena.
Bila je kraljica pozorišta, ali i žrtva brutalne sudbine. Život Žanke Stokić obeležile su batine, siromaštvo i smrt u samoći, dok joj je spomenik podigla služavka, jer niko drugi nije želeo.
Novi film britansko-američkog reditelja Kristofera Nolana "Odiseja", zasnovan na istoimenom antičkom epu starogrčkog pesnika Homera, ostvario je zaradu od 264,1 milion dolara na svetskim bioskopskim blagajnama tokom prvog vikenda prikazivanja, saopštio je studio "Universal Pictures".
Božidar Bole Stošić, koji nas je napustio 2018. godine, svojevremeno je otkrio da je odbio ulogu u seriji "Bolji život" jer nije želeo da radi sa Miodragom Petrovićem Čkaljom, koji ga je stavio na svoju "crnu listu" glumaca.
U današnjem tempu života često nam nedostaje vremena za bliskost i povezivanje s partnerom, ali dve poze omogućavaju da uživate u ljubavnom zanosu, bez obzira na vreme i okolnosti
Nakon napuštanja rijalitija Elita 9, Nerio Ružanji i Hana Duvnjak izneli su šokantne detalje o svom odnosu, braku i aferama koje su podigle ogromnu prašinu u javnosti.
Jedna Instagram stranica iskoristila je Karleušin novi hit "Mata Hari" kako bi napravila kompilaciju najurnebesnijih trenutaka Miljane Kulić i Lazara Čolića Zole.
Janjuš je privukao Vanju Živić, nakon čega su počeli strasno da se ljube nasred studija, ne obazirući se na fotoaparate novinara i poglede vivših cimera!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.