Nakon hapšenja biznismena Pavela Durova u avgustu u Francuskoj, ruska javnost je reagovala sa ogorčenjem. Prema različitim izvorima, neki smatraju da je Francuska pokrenula napad na slobodu govora, dok drugi to vide kao rusofobno maltretiranje jednog od najvećih preduzetnika u zemlji ili čak obaveštajnu operaciju NATO-a usmerenu na infiltraciju u komandne strukture ruske vojske u Ukrajini.
S druge strane, pojedini smatraju da reakcija Moskve dokazuje da je Durov zapravo agent Kremlja i da je njegov imidž progonjenog pobornika slobode govora samo paravan, a njegova „sigurna“ aplikacija Telegram špijunski alat, prenosi britanski Telegraf.
Šta Durov zna?
Pitanje koje se sada postavlja jeste: šta Durov zapravo zna i da li će NATO-u predati ključeve ruskih vojnih operacija u Ukrajini? Istina je zamagljena; obaveštajna i bezbednosna pitanja često su obavijena velom tajne, što otežava razlikovanje između stvarne zabrinutosti, paranoje i propagande. Rat dodatno komplikuje situaciju.
- Mislim da je Kremlj zabrinut jer Durov zna mnogo, a zapadne obaveštajne službe mogu dobiti značajan uvid u vođenje rata od strane Rusije - izjavio je Džon Forman, bivši britanski vojni izaslanik u Moskvi.
Foto: Informer
Da li su ove zabrinutosti osnovane ili je to samo paranoja ruskih bezbednosnih službi i uverenje da Zapad konstantno radi na rušenju Rusije?
Forman veruje da teorija zavere nije verovatna, ali da situacija nije jednostavna.
- Očigledno je da se u pozadini dešava mnogo više nego što se vidi. Izgleda da se Rusija plaši da će Zapad dešifrovati njihove tajne i zaustaviti dezinformacije - rekao je on.
Pavel Durov, osnivač društvene mreže Vkontakte, postao je poznat u Rusiji, ali je izgubio kontrolu nad kompanijom kada je odbio da preda podatke o ukrajinskim demonstrantima. Napustio je Rusiju 2014. godine, rekavši da se više nikada neće vratiti.
Kasnije je stvorio Telegram, aplikaciju za razmenu poruka koja je postala izuzetno popularna u Rusiji, Ukrajini i na Bliskom istoku, koristeći se i za privatnu komunikaciju i kao izvor necenzurisanih vesti. Danas aplikaciju koriste i ruski i ukrajinski vojni reporteri, kao i za komunikaciju na bojnom polju.
Zabrinutost u Rusiji
Ove zabrinutosti su ponovo izašle na površinu kada je Durov uhapšen 24. avgusta u pariskom aerodromu Le Burže. Francuske vlasti optužile su ga da je omogućio upotrebu aplikacije za nezakonite aktivnosti, uključujući širenje materijala sa seksualnim zlostavljanjem dece i trgovinu drogom. On negira optužbe koje njegov advokat smatra apsurdnim. Durov je pušten uz kauciju, ali mu je zabranjeno da napusti Francusku. U prvom javnom obraćanju, Durov je upozorio vlasti da ne progone inovatore društvenih mreža.
- Nijedan inovator neće kreirati nove alate ako zna da može biti lično odgovoran za njihovu zloupotrebu - izjavio je Durov.
Foto: Reuters/Profimedia
Ni on, ni francuske vlasti nisu sugerisali da je hapšenje povezano sa špijunažom.
Ipak, sumnje ostaju. Da bi se razumelo zašto, treba se vratiti na njegov poslednji sukob sa ruskim regulatorima oko cenzure.
- Najveća misterija o Durovu je šta se zapravo dogodilo 2018. i 2020. godine kada je Telegram blokiran u Rusiji, a zatim iz nepoznatih razloga zabrana ukinuta - izjavio je Andrej Soldatov, ruski novinar u egzilu koji se specijalizovao za bezbednosne službe.
Prema Soldatovu, Kremlj je tada zahtevao od Durova dve stvari: aktivnije uklanjanje nezakonitog sadržaja i pristup šifrovanim porukama na Telegramu, što je Durov odbio, navodeći tehničku nemogućnost.
Iako Durov i dalje insistira da nije predao ključeve za pristup privatnim porukama, spekulacije o tajnim dogovorima ostaju, naročito među ruskim aktivistima. Ako je Durov mogao da otvori vrata za FSB, onda bi mogao i za Francuze.
Napad ukrajinskih dronova na vojni aerodrom „Olenja“ u Murmanskoj oblasti podstakao je spekulacije o mogućoj umešanosti NATO-a, posebno u smislu logističke podrške iz Finske, prenosi telegram-kanal "Mash."
Rusija je saopštila da je pokrenula veliku kontraofanzivu kako bi povratila velike delove svoje Kurske oblasti koje su zauzele ukrajinske snage tokom graničnog upada koji je počeo prošlog meseca.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski i američki državni sekretar Entoni Blinken na sastanku u Kijevu nisu doneli odluku o ukidanju ograničenja upotrebe američkog oružja za udare duboko u Rusku Federaciju, prenosi "Ej-Bi-Si".
Upotreba zapadnog oružja dugog dometa protiv Rusije značiće direktno učešće zemalja NATO-a u konfliktu u Ukrajini, saopštio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Ukrajinske snage su posle upada u Kursku oblast stvorile u pojedinim područjima koncentracione logore, navedeno je u specijalnom izveštaju Ministarstva spoljnih poslova Rusije, koji je u posedu RIA Novosti.
Sjedinjene Države će poslati još sto hiljada ukrajinskih vojnika u smrt do predsedničkih izbora u novembru kako bi sačuvali politički obraz, izjavio je bivši američki obaveštajac Skot Riter u intervjuu za YouTube kanal „Dialogue Works“.
Ukrajinski vojnici su tokom napada na Kursku oblast pucali na automobile civila i pljačkali ih, što potvrđuju snimci izviđačkog drona koje su borci 44. armijskog korpusa dostavili agenciji RIA Novosti.
Nemačka će od ponedeljka, 16. septembra, uvesti kontrole na svim granicama kako bi pronašla migrante i tražioce azila koji pokušavaju da ilegalno uđu u zemlju. Ovaj potez je deo, kako Dojče vele navodi, „velikog zaokreta“ u migrantskoj politici nemačkog kancelara Olafa Šolca. Šolc je tu odluku potvrdio u sredu u Bundestagu.
Kandidati za predsednika SAD, Donald Tramp i Kamala Haris, pokazali su na debati da nemaju jasno razumevanje uloge Amerike u konfliktima u Ukrajini i Gazi, piše glavna urednica časopisa "Responsible Statecraft", Keli Vlajos.
Francuska je ponudila Švedskoj krstareće rakete velikog dometa MdCN, dok bi sve dublja vojna saradnja Pariza i Stokholma u budućnosti mogla da obuhvati i francuske nuklearne snage, upozorava ruski ambasador u Švedskoj Sergej Beljajev.
Rusija bi već u narednim mesecima mogla da izvede ograničeni vojni napad na jednu ili više članica NATO koje se graniče sa njom, upozorila je danska vojna obaveštajna služba FE u novoj proceni pretnje.
Predsednik Francuske Emanuel Makron demantovao je dramatične navode da je CIA upozorila Pariz na mogući ruski napad dronovima iz civilnih brodova na jug Evrope.
Tajvan, rat sa Iranom, Ukrajina, trgovinski sukob i kontrola veštačke inteligencije bili su među ključnim konkretnim temama razgovora predsednika SAD Donalda Trampa i kineskog predsednika Sija Đinpinga u Beloj kući.
Viktor Orban više nije na vlasti, ali očekivano otopljavanje odnosa Mađarske i Ukrajine nije stiglo. Samo pet meseci nakon što je Peter Mađar preuzeo vladu u Budimpešti, dve zemlje ponovo razmenjuju teške optužbe.
Ruski agenti zauzimaju ključne zgrade u estonskoj Narvi, proglašavaju „Narvsku Narodnu Republiku“, pozivaju Moskvu u pomoć, a ruski dronovi sa druge strane granice počinju da tuku estonske snage koje pokušavaju da povrate grad.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Napad ukrajinskih dronova na vojni aerodrom „Olenja“ u Murmanskoj oblasti podstakao je spekulacije o mogućoj umešanosti NATO-a, posebno u smislu logističke podrške iz Finske, prenosi telegram-kanal "Mash."
Tokom predizborne debate na tajkunskoj N1, u kojoj ju je potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić doslovno patosirala činjenicama, kandidatkinja blokadera i rektorka Univerziteta umetnosti Mirjana Nikolić pokazala je da ne zna ni osnovnu gramatiku srpskog jezika!
Ruske bespilotne letelice tokom noći i jutra napale su više ukrajinskih gradova – eksplozije su odjekivale u Kijevu, Borispolju i Zaporožju, dok su lokalni izvori prijavili detonacije i u Lucku.
Na Beogradskom univerzitetu izbio je nezapamćeni skandal koji direktno razotkriva kako se u samom vrhu akademske zajednice trguje uticajem, krši zakon i uništavaju sudbine najboljih studenata zarad fotelja i predstojećih izbora za rektora.
Novi skandalozni audio-snimak sa njihovog takozvanog „plenuma“ ogolio je pravu istinu o mutnim poslovima i čistom biznisu koji se krije iza blokaderskih protesta!
Novi talas pljuvačine i međusobnih optužbi u redovima blokadera zapalio je društvene mreže, a glavna meta je prvak blokaderske liste Ilija Srdanović, čiji su skandalozni, agresivni i nepripremljeni nastupi u javnosti izazvali bes i podsmeh među simpatizerima opozicije.
TV duel između Ane Brnabić, treće na listi „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“, i rektorke Univerziteta umetnosti u Beogradu i devedesete na listi opozicije Mirjane Nikolić, ogolio je svu njihovu nekompetentnost, licemerje i politički amaterizam.
Dom zdravlja Bogatić dobio je novo, savremeno opremljeno sanitetsko vozilo u okviru velike nabavke Ministarstva zdravlja, čime su značajno unapređeni uslovi za zbrinjavanje i transport pacijenata sa teritorije opštine Bogatić.
U poznati grčki grad Hanioti na prvom prstu poluostrva Halkidiki jutros je doputovala delegacija iz Srbije u kojoj je 500 ljudi, a najbrojniji su Jagodinci.
Despot Đurađ Branković, koji je stolovao u Smederevu, poslednjoj srpskoj srednjovekovnoj prestonici, kraj Dunava je podigao dvor koji grandioznošću i arhitekturom i danas pleni, ali je malo poznato da je bio vlasnik najveće srednjovekovne srpske biblioteke.
U udesu koji se dogodio sinoć oko 20 časova u Ulici patrijarha Dimitrija u Rakovici, teže povrede zadobio je M. S. (53) kada je na njega automobilom "reno klio" naleteo L. G. (21).
Filip J. (25), Zoran N. (35), Ivan M. (24), M. S. (27), Leo J. (29); Aleksa K. (24) i Marko N. (31) uhapšeni su u Španiji zbog sumnje da su oteli i mučili dvojicu muškaraca. Srbu su uhapšeni nakon što je policija upala u iznajmljenu vilu, a krvav i go muškarac iskočio pred njih panično tražeći pomoć, dok se drugi koji je bio zatočen u kući oglasio jezivim krikom.
N. L. (38), vozač automobila koji je, kako se sumnja, u alkoholisanom stanju usmrtio motociklistu iz Lunovog sela Marka T. (21) u teškoj saobraćajnoj nesreći kod Užica, izneo je svoju odbranu tokom saslušanja u policiji.
Lažni lekari ponovo vrebaju građane širom Srbije, a prevaranti gotovo uvek koriste isti scenario – teško povređeni član porodice i hitna operacija. Takav slučaj zabeležen je i u Beogradu, gde je uhapšen muškarac osumnjičen da je sa saučesnicima od dve osobe uzeo novac i zlato.
Postoje knjige koje se pročitaju jednom i zaborave, ali i one kojima se čitaoci vraćaju godinama, koje se prenose iz generacije u generaciju i čije se stranice iznova otvaraju i dugo nakon što su prvi put objavljene.
Preminuo je Husnija Hašimović, glumac kojeg su čitave generacije gledalaca s ponosom pamtile i obožavale po kultnoj ulozi Merdžana u filmu "Dom za vešanje".
Baset je pravi majstor izležavanja, sa dugim ušima, kratkim nogama i prepoznatljivim pogledom, deluje kao da je rođen za jednu stvar, odmaranje bez granica.
Tajni recept za vrhunski užitak u krevetu ne krije se u komplikovanim pozama niti u udžbeničkim potezima, već u nečemu mnogo jednostavnijem, potpunoj prisutnosti.
Pevačica Stojanka Stoja Novaković pretrpela je veliki stres kada je postala udovica, te su je roditelji njenog pokojnog supruga izbacili na ulicu sa detetom.
Pevačica Nataša Bekvalac proslavila je svoj 46. rođendan, a intimnom slavlju prisustvovala je i pevačica Aleksandra Prijović koja je uživala u Natašinom pevanju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.