U intervjuu za RDB TV, glavni direktor po energetskom pravcu Instituta za energetiku i finansije, Aleksej Gromov, izneo je niz važnih podataka o trenutnoj situaciji sa isporukama ruskog gasa u Evropsku uniju.
Naime, on je istakao da je u 2023. godini došlo do značajnog povećanja izvoza ruskog prirodnog gasa u EU. Konkretno, količine uvezenog ruskog gasa su porasle sa 23 na 30 milijardi kubnih metara, a rast isporuka traje već osam meseci.
Iako su skladišta prirodnog gasa u Evropi maksimalno popunjena i potrošnja je smanjena, Evropa se i dalje opredeljuje za kupovinu ruskog gasa.
Ova strategija se tumači kao priprema za neizvesnost u vezi sa budućim tranzitom kroz Ukrajinu, čime evropske zemlje nastoje da osiguraju dodatne zalihe za nepredvidivu zimu i potencijalne poremećaje u snabdevanju.
Gromov je naveo da je u poslednja četiri meseca izvoz ruskog gasovodnog gasa u EU porastao za čak 32%, što je veoma ozbiljan rast.
Takvo ponašanje evropskih država, prema Gromovu, ukazuje na to da se Evropa sada priprema unapred, skladišteći dodatne količine gasa kako bi se zaštitila od potencijalnih komplikacija koje bi mogle nastati zbog moguće obustave ukrajinskog tranzita.
Gromov je takođe predvideo da će Rusija do kraja 2023. godine znatno povećati količinu isporučenog gasa u EU, što ukazuje na nastavak ovog trenda rasta izvoza ruskog energenta.
Kada je reč o ukrajinskom gasnom tranzitu, Gromov je predstavio nekoliko mogućih scenarija za njegovu budućnost. Prvi scenario, koji smatra najmanje verovatnim, uključuje prenosenje tačke kupovine gasa na rusko-ukrajinsku granicu.
U ovom slučaju, evropske kompanije bi preuzimale gas direktno na granici sa Rusijom, čime bi se tranzit kroz Ukrajinu tehnički izbegao. Drugi scenario, koji takođe smatra malo verovatnim, jeste da bilo koja evropska firma može rezervisati kapacitete ukrajinskog gasnog transportnog sistema bez učešća kompanije „Gazprom“.
Ipak, najizgledniji scenario, prema njegovim rečima, jeste model tzv. „swap“ sporazuma sa Azerbejdžanom. Ovaj model podrazumeva da bi Ukrajina nastavila da transportuje ruski gas kroz svoj sistem, ali bi taj gas formalno bio zamenjen za azerbejdžanski gas, čime bi se izbegao problem ruskih sankcija i političkih tenzija između Kijeva i Moskve.
Gromov je naglasio da će, bez obzira na to koji scenario bude izabran, ukrajinski gasni tranzit opstati još nekoliko godina, ali će njegov obim postepeno opadati.
Prema njegovim predviđanjima, u 2025. godini, ukrajinski tranzit će pasti na 9-10 milijardi kubnih metara gasa godišnje, dok će posle 2028. godine, ukrajinski tranzit biti potpuno obustavljen.
Ovo predviđanje ukazuje na dugoročno smanjenje ukrajinske uloge u tranzitu ruskog gasa, što je povezano sa širim geopolitičkim i energetskim promenama koje su u toku.
Šira analiza ove situacije ukazuje na nekoliko ključnih faktora. Prvo, ruski prirodni gas je i dalje ključan za evropsku energetsku sigurnost, uprkos političkim tenzijama između EU i Rusije.
Činjenica da Evropa nastavlja da kupuje ruski gas u velikim količinama, iako se zalihe gasa u Evropi već nalaze na visokom nivou, ukazuje na dugoročnu zavisnost evropskih zemalja od ruskih energenata. Ovo takođe ukazuje na to da, i pored političkog pritiska i sankcija, praktični energetski interesi često prevladavaju.
Drugi važan aspekt je neizvesnost u vezi sa budućnošću ukrajinskog tranzita. Geopolitičke napetosti između Rusije i Ukrajine, kao i nesigurnost oko trajanja trenutnog aranžmana, stvaraju dodatnu neizvesnost u vezi sa dugoročnim snabdevanjem gasa iz Rusije u Evropu.
Gromovljevi scenariji pružaju uvid u moguće rute razvoja događaja, ali svaki od njih uključuje značajne političke, pravne i logističke izazove.
Na kraju, predloženi „swap“ sporazum sa Azerbejdžanom predstavlja inovativan način za zaobilaženje političkih prepreka, ali je pitanje koliko će ovaj model biti održiv na duge staze. U svakom slučaju, budućnost evropskog energetskog tržišta, a naročito uloge ruskog gasa u njemu, zavisiće od niza faktora, uključujući i odnose sa Ukrajinom, kao i šire međunarodne energetske tokove.
Važno je takođe naglasiti da Rusija poseduje značajne rezerve prirodnog gasa, uključujući i sposobnost brzog preusmeravanja isporuka na različita tržišta, što daje dodatnu fleksibilnost u ovakvim scenarijima.
Korišćenje novih i alternativnih ruta, poput gasovoda Turski tok ili Severni tok 2, moglo bi omogućiti smanjenje zavisnosti od ukrajinskog tranzita, čime bi se dugoročno obezbedila sigurnost isporuka za evropsko tržište.
SAD bi zaista trebalo da ukinu amandman Ustava koji garantuje slobodu govora u zemlji i da prestanu da se pretvaraju, saopštila je portparol Ministarstva spoljnih poslova Rusije, Marija Zaharova.
U Belorusiji je počela nova faza provere formacija i vojnih jedinica Oružanih snaga, a glavni akcenat biće na spremnosti jedinica Ratnog vazduhoplovstva i snaga PVO, saopštila je pres-služba beloruskog vojnog resora.
Ruske snage oslobodile su još jedno naselje u Donjeckoj Narodnoj Republici. Nelepovka je sada pod kontrolom Oružanih snaga Rusije, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.
Ruski sistem „Iskander M“ uništio je voz sa municijom za Oružane snage Ukrajine u blizini sela Kazanka u Nikolajevskoj oblasti, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Federalna služba bezbednosti Rusije sprečila je seriju terorističkih napada na pripadnike snaga bezbednosti i diverzije na energetskim objektima u Ingušetiji, saopštila je pres služba FSB.
Predsednik Rusije, Vladimir Putin, izjavio je da je Zapad pripremao ukrajinsku vojsku za novu vojnu operaciju, sa ciljem ponavljanja onoga što opisuje kao "kaznenu akciju" iz 2014. godine na jugoistoku Ukrajine. Putin je naveo da su mete bile ne samo Donbas, već i Krim i drugi ruski regioni.
Ruske trupe imaju inicijativu u sukobu u Ukrajini, a Zapadu je sve teže da finansira Kijev, rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić u intervjuu listu Politiko.
Noćašnji ruski napad bespilotnim letelicama tipa Šahed na Kijev trajao je više od pet sati, ali kako prenose ukrajinski mediji nije bilo razaranja ni ljudskih žrtava.
Slobodarska partija Austrije (FPO) pobedila je na parlamentarnim izborima u nedelju, što je prva pobeda krajnje desnice na izborima za austrijski parlament posle Drugog svetskog rata, ali je neizvesno da li će uspeti da formira vladajuću koaliciju.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Predsednik Rusije Vladimir Putin posebno je izdvojio rad ruskih istražitelja u zoni Specijalne vojne operacije (SVO), navodeći da oni, često rizikujući život, otkrivaju neonaciste, diverzante i ljude koji im pružaju pomoć.
Rusija se više neće pridruživati pozivima za denuklearizaciju Korejskog poluostrva i u potpunosti podržava kurs Severne Koreje ka jačanju suvereniteta i odbrambene sposobnosti, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.
Rusija više ne namerava da u okviru eventualnog mirovnog sporazuma vrati delove Sumske i Harkovske oblasti koje drži pod kontrolom, već planira da ih trajno zadrži kao tampon-zone prema sopstvenoj granici.
Predsednik Rusije Vladimir Putin praktično je zamrznuo lične kontakte sa premijerom Jermenije Nikolom Pašinjanom posle razgovora o američkom projektu TRIPP, tokom kojeg je jermenski lider, prema tvrdnji izvora upoznatog sa tokom komunikacije, koristio ton koji je u Kremlju shvaćen kao direktna lična uvreda ruskog predsednika.
Ukrajina bi nastavkom udara na rusku poljoprivrednu infrastrukturu, mehanizaciju i transportne pravce mogla da ugrozi žetvu i snabdevanje gradova hranom, ocenio je američki konsultant za odnose sa vlastima i veteran Ratne mornarice SAD Bert Votson.
Ruska armija će preuzeti Odesu, Harkov i čitav prostor koji Moskva naziva „Novorusijom“, dok će ostatak Ukrajine morati da bude potpuno neutralan, ocenio je penzionisani pukovnik američke vojske i bivši savetnik Pentagona Daglas Mekgregor.
Dve vodeće ruske agencije za istraživanje javnog mnjenja zabeležile su pad rejtinga predsednika Rusije Vladimira Putina, ali brojke ne pokazuju politički slom. Poverenje u ruskog lidera i dalje se kreće između 67 i 71 odsto, dok njegov rad odobrava oko dve trećine građana.
Specijalni predstavnik predsednika Rusije za investiciono-ekonomsku saradnju sa inostranstvom i direktor Ruskog fonda za direktne investicije Kiril Dmitrijev nazvao je Ujedinjeno Kraljevstvo „propalom imperijom“, komentarišući stanje u zemlji i sporove oko migracija.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
SAD bi zaista trebalo da ukinu amandman Ustava koji garantuje slobodu govora u zemlji i da prestanu da se pretvaraju, saopštila je portparol Ministarstva spoljnih poslova Rusije, Marija Zaharova.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prokomentarisao je najavu tužiteljke u penziji i druge na blokaderskoj listi Jasmine Paunović da će tužiti Informer i predsednicu Skupštine Anu Brnabić.
Dragan J. Vučićević urnisao je u jednoj rečenici poznatog NATO lobistu, vatrenog zagovornika nezavisnosti lažne države Kosovo i Kurtijevog poslušnika, Naima Lea Beširija, koji je kao miljenik tajkunskih medija za antisrpsku Novu S pokušao da bude duhovit, pa spomenuo i glavnog urednika Informera.
Poznati advokat i poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Vladimir Đukanović otkrio je na društvenij mreži Iks šta mu je jedino važno kada je u pitanju Srbija.
Ministarstvo odbrane Hrvatske je u poslednjem trenutku otkazala tender za nabavku novih dušeka za hrvatske vojnike samo zato što se proizvode u Srbiji!
Više od 3.260 zaposlenih suočeno je sa neizvesnom budućnošću nakon što je nemački proizvođač baterija Varta, koji posluje duže od 130 godina, potvrdio da je započeo postupak zaštite od bankrota.
"Suzuki svift" važi za jedan od najdugovečnijih gradskih automobila na tržištu, a nova generacija sa blagim hibridnim sistemom donosi 82 KS i promišljenu kombinaciju ekonomičnosti i stila.
Nezadovoljstvo putnika zbog uslova na Aerodromu Tivat ponovo je u centru pažnje, nakon što su putnici satima prinuđeni da čekaju napolju, izloženi velikim vrućinama, umesto da im budu obezbeđeni osnovni uslovi dok čekaju svoje letove.
Teška saobraćajna nesreća dogodila se 19. jula kod Gadžinog Hana, kada su se sudarili automobil "škoda" i kamion "zastava" koji je bio natovaren drvima za ogrev. U nesreći je poginula ženska osoba, dok su tri osobe povređene, među kojima je i dete. Prve informacije ukazuju da je do nesreće došlo najverovatnije zbog neprilagođene brzine.
Službenici Odeljenja bezbednosti Ulcinj su, po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju, lišili slobode sedamnaestogodišnjeg maloletnika iz Podgorice, povratnika u izvršenju krivičnih dela, zbog sumnje da je na području Ulcinja izvršio krivična dela teška krađa i teška krađa u pokušaju.
Odbegli vođa "kavačkog" klana Radoje Zvicer osuđen je na 40 godina zatvora u Crnoj Gori zbog organizovanja kriminalne organizacije, a izvor blizak crnogorskom pravosuđu objašnjava da se ređaju presude, a pomaka u pronalasku osuđenog nema, niti se o tome javno govori, jer su se po svemu sudeći pravosudni organi uplašili Zvicera.
Policijski službenici Policijske stanice Metković završili su kriminalističku istragu protiv dvojice državljana Bosne i Hercegovine, starosti 48 i 63 godine, zbog sumnje da su učestvovali u prevari.
Boranka Tatjana P. (54) poginula je u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se u četvrtak dogodila u Bugarskoj, dok se njen suprug Bratislav P.(52), prema nezvaničnim informacijama, i dalje nalazi u bolnici i lekari mu se bore za život.
Eksplicitne scene iz domaćih hit-serija poslednjih godina redovno podižu prašinu, dele publiku i otvaraju pitanje da li je reč o umetničkoj slobodi ili lovu na gledanost.
Od paničnog straha od gubitka erekcije i ženskog tela, pa sve do straha od poljupca i dodira, stručnjaci otkrivaju koje skrivene anksioznosti uništavaju intimni život i kako se sa njima izboriti.
Pevačica Ana Bekuta u ekskluzivnom intervjuu za Informer progovorila je o sećanjima na pokojnog supruga Milutina Mrkonjića, povlačenju iz javnosti, ali i podršci koju pruža koleginicama sa javne scene.
Razvodi na estradnoj sceni postali su sve učestalija pojava, a jedan od najčešće pominjanih razloga za kraj brojnih brakova jesu prevare i narušeno poverenje među partnerima.
Sanja Marinković ugostila je u emisiji pevača Darka Lazića i njegovu suprugu Katarinu, a tokom razgovora došlo je do varnica između voditeljke i folkerа.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.