U intervjuu za RDB TV, glavni direktor po energetskom pravcu Instituta za energetiku i finansije, Aleksej Gromov, izneo je niz važnih podataka o trenutnoj situaciji sa isporukama ruskog gasa u Evropsku uniju.
Naime, on je istakao da je u 2023. godini došlo do značajnog povećanja izvoza ruskog prirodnog gasa u EU. Konkretno, količine uvezenog ruskog gasa su porasle sa 23 na 30 milijardi kubnih metara, a rast isporuka traje već osam meseci.
Iako su skladišta prirodnog gasa u Evropi maksimalno popunjena i potrošnja je smanjena, Evropa se i dalje opredeljuje za kupovinu ruskog gasa.
Ova strategija se tumači kao priprema za neizvesnost u vezi sa budućim tranzitom kroz Ukrajinu, čime evropske zemlje nastoje da osiguraju dodatne zalihe za nepredvidivu zimu i potencijalne poremećaje u snabdevanju.
Gromov je naveo da je u poslednja četiri meseca izvoz ruskog gasovodnog gasa u EU porastao za čak 32%, što je veoma ozbiljan rast.
Takvo ponašanje evropskih država, prema Gromovu, ukazuje na to da se Evropa sada priprema unapred, skladišteći dodatne količine gasa kako bi se zaštitila od potencijalnih komplikacija koje bi mogle nastati zbog moguće obustave ukrajinskog tranzita.
Gromov je takođe predvideo da će Rusija do kraja 2023. godine znatno povećati količinu isporučenog gasa u EU, što ukazuje na nastavak ovog trenda rasta izvoza ruskog energenta.
Kada je reč o ukrajinskom gasnom tranzitu, Gromov je predstavio nekoliko mogućih scenarija za njegovu budućnost. Prvi scenario, koji smatra najmanje verovatnim, uključuje prenosenje tačke kupovine gasa na rusko-ukrajinsku granicu.
U ovom slučaju, evropske kompanije bi preuzimale gas direktno na granici sa Rusijom, čime bi se tranzit kroz Ukrajinu tehnički izbegao. Drugi scenario, koji takođe smatra malo verovatnim, jeste da bilo koja evropska firma može rezervisati kapacitete ukrajinskog gasnog transportnog sistema bez učešća kompanije „Gazprom“.
Ipak, najizgledniji scenario, prema njegovim rečima, jeste model tzv. „swap“ sporazuma sa Azerbejdžanom. Ovaj model podrazumeva da bi Ukrajina nastavila da transportuje ruski gas kroz svoj sistem, ali bi taj gas formalno bio zamenjen za azerbejdžanski gas, čime bi se izbegao problem ruskih sankcija i političkih tenzija između Kijeva i Moskve.
Gromov je naglasio da će, bez obzira na to koji scenario bude izabran, ukrajinski gasni tranzit opstati još nekoliko godina, ali će njegov obim postepeno opadati.
Prema njegovim predviđanjima, u 2025. godini, ukrajinski tranzit će pasti na 9-10 milijardi kubnih metara gasa godišnje, dok će posle 2028. godine, ukrajinski tranzit biti potpuno obustavljen.
Ovo predviđanje ukazuje na dugoročno smanjenje ukrajinske uloge u tranzitu ruskog gasa, što je povezano sa širim geopolitičkim i energetskim promenama koje su u toku.
Šira analiza ove situacije ukazuje na nekoliko ključnih faktora. Prvo, ruski prirodni gas je i dalje ključan za evropsku energetsku sigurnost, uprkos političkim tenzijama između EU i Rusije.
Činjenica da Evropa nastavlja da kupuje ruski gas u velikim količinama, iako se zalihe gasa u Evropi već nalaze na visokom nivou, ukazuje na dugoročnu zavisnost evropskih zemalja od ruskih energenata. Ovo takođe ukazuje na to da, i pored političkog pritiska i sankcija, praktični energetski interesi često prevladavaju.
Drugi važan aspekt je neizvesnost u vezi sa budućnošću ukrajinskog tranzita. Geopolitičke napetosti između Rusije i Ukrajine, kao i nesigurnost oko trajanja trenutnog aranžmana, stvaraju dodatnu neizvesnost u vezi sa dugoročnim snabdevanjem gasa iz Rusije u Evropu.
Gromovljevi scenariji pružaju uvid u moguće rute razvoja događaja, ali svaki od njih uključuje značajne političke, pravne i logističke izazove.
Na kraju, predloženi „swap“ sporazum sa Azerbejdžanom predstavlja inovativan način za zaobilaženje političkih prepreka, ali je pitanje koliko će ovaj model biti održiv na duge staze. U svakom slučaju, budućnost evropskog energetskog tržišta, a naročito uloge ruskog gasa u njemu, zavisiće od niza faktora, uključujući i odnose sa Ukrajinom, kao i šire međunarodne energetske tokove.
Važno je takođe naglasiti da Rusija poseduje značajne rezerve prirodnog gasa, uključujući i sposobnost brzog preusmeravanja isporuka na različita tržišta, što daje dodatnu fleksibilnost u ovakvim scenarijima.
Korišćenje novih i alternativnih ruta, poput gasovoda Turski tok ili Severni tok 2, moglo bi omogućiti smanjenje zavisnosti od ukrajinskog tranzita, čime bi se dugoročno obezbedila sigurnost isporuka za evropsko tržište.
SAD bi zaista trebalo da ukinu amandman Ustava koji garantuje slobodu govora u zemlji i da prestanu da se pretvaraju, saopštila je portparol Ministarstva spoljnih poslova Rusije, Marija Zaharova.
U Belorusiji je počela nova faza provere formacija i vojnih jedinica Oružanih snaga, a glavni akcenat biće na spremnosti jedinica Ratnog vazduhoplovstva i snaga PVO, saopštila je pres-služba beloruskog vojnog resora.
Ruske snage oslobodile su još jedno naselje u Donjeckoj Narodnoj Republici. Nelepovka je sada pod kontrolom Oružanih snaga Rusije, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.
Ruski sistem „Iskander M“ uništio je voz sa municijom za Oružane snage Ukrajine u blizini sela Kazanka u Nikolajevskoj oblasti, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Federalna služba bezbednosti Rusije sprečila je seriju terorističkih napada na pripadnike snaga bezbednosti i diverzije na energetskim objektima u Ingušetiji, saopštila je pres služba FSB.
Predsednik Rusije, Vladimir Putin, izjavio je da je Zapad pripremao ukrajinsku vojsku za novu vojnu operaciju, sa ciljem ponavljanja onoga što opisuje kao "kaznenu akciju" iz 2014. godine na jugoistoku Ukrajine. Putin je naveo da su mete bile ne samo Donbas, već i Krim i drugi ruski regioni.
Ruske trupe imaju inicijativu u sukobu u Ukrajini, a Zapadu je sve teže da finansira Kijev, rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić u intervjuu listu Politiko.
Noćašnji ruski napad bespilotnim letelicama tipa Šahed na Kijev trajao je više od pet sati, ali kako prenose ukrajinski mediji nije bilo razaranja ni ljudskih žrtava.
Slobodarska partija Austrije (FPO) pobedila je na parlamentarnim izborima u nedelju, što je prva pobeda krajnje desnice na izborima za austrijski parlament posle Drugog svetskog rata, ali je neizvesno da li će uspeti da formira vladajuću koaliciju.
Stanovnica Krima objavila je emotivno obraćanje predsedniku Rusije Vladimiru Putinu, optužujući vlast da je poluostrvo dovela u stanje svakodnevne neizvesnosti, nestašica i straha.
Predsednik Rusije Vladimir Putin obavestio je predsednika SAD Donalda Trampa da su ruske snage oslobodile Konstantinovku, tokom telefonskog razgovora koji je trajao oko sat i po i u kojem su glavne teme bile rat u Ukrajini, Bliski istok i budući odnosi Moskve i Vašingtona.
Predsednik Rusije Vladimir Putin zatražio je od vojnog vrha da se preduzme sve za zaštitu ruskih građana, civilne infrastrukture i ključnih objekata od ukrajinskih napada, uz istovremeni nastavak masovnih udara po ukrajinskom vojno-industrijskom kompleksu.
Bivši komandant jedinice udarnih dronova OSU Valerij Borovik najavio je da će ukrajinski napadi na Krim biti pojačani i poručio Ukrajincima koji se nalaze na poluostrvu da pokušaju da se evakuišu, dok je ruskim snagama i saradnicima Moskve zapretio da se „čuvaju“.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da je ukrajinska strana predlagala da se borbena dejstva ograniče samo na četiri regiona — Hersonsku oblast, Zaporošku oblast, Donjecku Narodnu Republiku i Lugansku Narodnu Republiku - dok bi na svim ostalim pravcima borbe bile prekinute.
Predsednik Rusije Vladimir Putin, prema oceni ukrajinskog politikologa Ruslana Bortnika, obnavlja rusku političku elitu ljudima povezanim sa ratom u Ukrajini kako bi se okružio kadrovima koji mu ostaju lojalni u slučaju nove krize sa Kijevom i Zapadom.
Moskva razmatra mogućnost prvog udara na vojne ciljeve u Evropi ako proceni da NATO nastavlja da koristi Ukrajinu za napade na rusku teritoriju, tvrdi bivši analitičar CIA Lari Džonson.
Predsednik Rusije Vladimir Putin hitno je sazvao sednicu Saveta bezbednosti zbog Kalinjingrada, jedne od najosetljivijih tačaka mogućeg sukoba Rusije i NATO-a, a pažnju su posebno privukle crvene fascikle na stolu učesnika sastanka.
U Rusiji se ponovo šire tvrdnje o mogućoj velikoj mobilizaciji, koja bi, prema navodima pojedinih ratnih „Z“ kanala, mogla da obuhvati do 1,2 miliona ljudi. Zvanične potvrde za sada nema, a ruske vlasti se nisu oglasile najavom takve mere.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
SAD bi zaista trebalo da ukinu amandman Ustava koji garantuje slobodu govora u zemlji i da prestanu da se pretvaraju, saopštila je portparol Ministarstva spoljnih poslova Rusije, Marija Zaharova.
Opozicioni korisnik društvene mreže Iks Vukša Dragović, koji je prethodne nedelje uzdrmao javnost Srbije objavivši detaljnu listu NVO hidre, kao i detalje na koji se način u našoj zemlji finansiraju neke od najpoznatijih i najvećih nevladinih organizacija, ali i onih blokaderskih, sada je otišao korak dalje.
Uticajni briselski list blizak najvišim instancama vlasti u srcu Evropske unije (EU) objavio je analizu kojom je žestoko udario na Hrvatsku, optuživši tu zemlju da čak ni više od tri decenije nakon sticanja nezavisnosti ona nije raščistila sa ustaškom prošlošću!?!
Glavni i odgovorni urednik Infornera komentarisao je prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" to da je NATO lobista Zdravko Ponoš bio prvi koji je objavio da je korišćen zvučni top.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Penzionisani zastavnik Radiša Paunić (57) koji je donirao kožu i spasao život Milu Ivanoviću (30) iz Branjeva u Republici Srpskoj, vratio se sa Klinike za opekotine su rodno selo Badovince.
Čuveni italijanski proizvođač superautomobila predstavio je ekskluzivni model „ferari“ 12Cilindri Manuale, opremljen inovativnim digitalnim sistemom koji simulira rad klasičnog mehaničkog manuelnog menjača.
Avio-kompanije i aerodromi traže hitnu obustavu EES sistema zbog haosa i praznih sedišta u avionima. YUTA apeluje na putnike da na aerodrome dolaze znatno ranije.
Kada monstrumi u naletu bolesne ljubomore, posesivnosti ili želje za kontrolom zverski likvidiraju osobu koju su navodno voleli, prva karta na koju igraju u sudnici jeste neuračunljivost. Međutim, forenzička psihijatrija poseduje filtere koje nijedan glumac pred sudijama ne može da prevari.
D. Š. (55) iz Razgojnskog Čifluka zadobio je večeras višestruke povrede opasne po život, kada je motorom udario u banderu, potvrđeno je u policiji i Opštoj bolnici Leskovac.
Pre četiri dana, 1. jula, oko dva sata iza ponoći, muškarac Lj. G. (47) napadnut je nožem u porodičnom domu svoje ćerke na Zvezdari u Beogradu, u Bulevaru kralja Aleksandra, a njegova trudna ćerka K. G. bila je svedok brutalnog nasilja.
Nezapamćena drama dogodila se jutros oko 10 sati na Zvezdari u ulicu Braće Srnića, a kada je, kako se saznaje, pretučen vozač trolejbusa Jovan R. (42) od strane starijeg muškarca.
Jedan od glavnih likova serije "Tajne malog grada" je ruski glumac Maksim Bitjukov, koji tumači lik policijskog načelnika i iskusnog istražitelja Porfirija Petroviča Parfjonova.
Godinama je border koli važio za najpametnijeg psa na svetu, ali novo naučno istraživanje pokazalo je da ga je malinoa nadmašila i preuzela prvo mesto.
Putnici širom sveta sve češće se susreću sa strožim pravilima o ručnom prtljagu, jer avio-kompanije pokušavaju da ubrzaju ukrcavanje, smanje kašnjenja i povećaju bezbednost letova.
Muzička zvezda Jelena Karleuša ponovo je izazvala ogroman interes javnosti, ovog puta povodom promocije velikog koncerta koji će biti održan u Banjaluci 17.07.2026. godine.
Sin nekadašnjeg fudbalera Crvene zvezde Ivana Gvozdenovića privlači veliku pažnju na društvenim mrežama, i to ne zbog sporta, već zbog upečatljivog modnog izraza.
Pobednica "Zadruge 1" Kristina Kija Kockar ponovo je javno prozvala pevačicu Anabela Atijas, podelivši snimak sa njenog nastupa na kojem se vidi mali broj posetilaca.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.