Predsednik Rusije Vladimir Putin potpisao je ukaz kojim se odobrava ažurirana nuklearna doktrina, po kojoj bi Rusija mogla da iskoristi nuklearno oružje ukoliko bude napadnuta čak i konvencionalnim projektilima.
- Ruska Federacija sprovodi nuklearno odvraćanje u odnosu na potencijalnog neprijatelja, što podrazumeva pojedinačne države i vojne koalicije (blokove, saveze) koje Rusku Federaciju vide kao potencijalnog neprijatelja i poseduju nuklearno i (ili) druge vrste oružja za masovno uništenje ili značajno borbeni potencijal snaga opšte namene. Nuklearno odvraćanje se sprovodi i u odnosu na države koje obezbeđuju teritoriju, vazdušni i (ili) morski prostor pod svojom kontrolom i resurse za pripremu i sprovođenje agresije na Rusku Federaciju - navodi se u dokumentu.
Rusija je nasledila nuklearno oružje od Sovjetskog Saveza i veruje se da ima najviše bojevih glava na svetu. Procene su da Putin kontroliše oko 5.580 bojevih glava, a prema procenama Federacije američkih naučnika (FAS). Iste podatke navode i Statista i Asocijacija za kontrolu naoružanja.
Od toga oko 1.200 je rashodovano, ali uglavnom netaknuto, a oko 4.380 je u zalihama za operativne snage, prema FAS-u. Od uskladištenih bojevih glava, 1.710 strateških bojevih glava je raspoređeno: oko 870 na balističke rakete na kopnu, oko 640 na balističke podmornice, a moguće i 200 na baze teških bombardera, naveo je ranije FAS. Ovakvi brojevi znače da bi Rusija mogla višestruko da uništi svet. Isto bi mogle i Sjedinjene Države, s obzirom na sopstvene zalihe (procene su da imaju između 5.044 i 5.748 bojevih glava).
Tokom Hladnog rata, Sovjetski savez imao je oko 40.000 bojevih glava, dok je SAD maksimalno brojao oko 30.000.
Foto: Shutterstock/Tanjug/AP
Pod kojim uslovima će Rusija da upotrebi nuklearno oružje?
Rusija je još 2020. godine objavila nuklearnu doktrinu gde se govori o situacijama u kojima bi predsednik Rusije razmotrio korišćenje nuklearnog oružja - uglavnom kao odgovor na napad upotrebom nuklearnog ili drugog oružja za masovno uništenje, ili na upotrebu konvencionalnog oružja protiv Rusije "kada je samo postojanje države ugroženo".
Putin je potom krajem septembra ove godine pričao o izmenama ove doktrine, da bi danas i potpisao ukaz kojim je sebi dao odrešene ruke da "pritisne crveno dugme". Izmene uključuju proširenje pretnji pod kojima bi Rusija razmišljala o nuklearnom udaru, uključivanje saveznice Belorusije pod nuklearni kišobran i to da se napadom smatra suparnička nuklearna sila koja podržava konvencionalni udar na Rusiju.
Može li Rusija još da se nuklearno obezbedi?
Sjedinjene Države su u svom pregledu nuklearnog položaja iz 2022. navele da Rusija i Kina proširuju i modernizuju svoje nuklearne snage i da će Vašington slediti pristup zasnovan na kontroli naoružanja kako bi sprečio skupe trke u naoružanju.
- Dok su ruske nuklearne izjave i preteća retorika razlog za veliku zabrinutost, ruski nuklearni arsenal i operacije su se malo promenili od naših procena za 2023. osim tekuće modernizacije - naveo je FAS u svojoj analizi ruskih snaga iz 2024.
Ipak, tada su naveli da broj bojevih glava dodeljenih ruskim strateškim snagama u budućnosti može da se poveća pošto će rakete sa jednom bojevom glavom biti zamenjene raketama opremljenim sa više bojevih glava.
Foto: Reuters/Telegram Printscreen
Da li se već uveliko radi na tome nije poznato, pošto nije najjasnije kakav su uticaj imale sankcije zapada na nuklearni razvoj Rusije.
Aktuelni ruski ministar odbrane, Andrej Belousov, i načelnik Generalštaba Valerij Gerasimov, navodno takođe imaju takve aktovke.
U suštini, aktovka je komunikacioni alat koji povezuje predsednika sa njegovim vojnim vrhom, a odatle i sa raketnim snagama preko veoma tajne "Kazbek" elektronske komandne i kontrolne mreže. Kazbek podržava još jedan sistem poznat kao Kavkaz.
Snimak koji je prikazala ruska televizija Zvezda 2019. godine, pokazao je, kako se navodi, jednu od aktovki sa nizom dugmadi.
Foto: Tanjug AP
U odeljku koji se zove "komanda" nalaze se dva dugmeta: belo dugme "pokreni" i crveno dugme "otkaži".
Aktovka se aktivira specijalnom karticom, navela je Zvezda. Ako bi Rusija mislila da je suočena sa strateškim napadom, predsednik bi preko aktovki uputio direktno naređenje za lansiranje komandi Generalštaba i komandnim jedinicama rezerve koje imaju nuklearne šifre. Takva naređenja brzo se spuštaju niz različite komunikacione sisteme do jedinica strateških raketnih snaga, koje bi potom udarile na neprijatelja.
Ako se potvrdi nuklearni napad, Putin bi takođe mogao da aktivira takozvanu "Mrtvu ruku" ili "Perimetar", u krajnjoj instanci: u suštini kompjuteri bi odlučili o sudnjem danu lansiranjem čitavog ruskog arsenala ako se rukovodstvo Kremlja suoči sa uništenjem. Rusija nije rekla ništa o ovom sistemu ili o tome koliko je ažuriran od vremena SSSR-a, tako da je njegov status nejasan.
Oružane snage Nemačke (Bundesver) nameravaju da pripreme civilno osoblje preduzeća za scenario mogućeg oružanog sukoba sa Rusijom, pišu mediji, pozivajući se na dokument koji su političari odobrili pod nazivom „Nemački operativni plan“.
Putinova limuzina Aurus Senat od 600.000 evra teška je sedam tona, ali do stotke ubrzava za devet sekundi, otporna je na projektile i može da pluta na vodi.
Kina i tokom krize na Bliskom istoku ostaje odgovoran potrošač energetskih resursa, dok Rusija nastavlja da bude pouzdan dobavljač, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin na sastanku sa kineskim liderom Si Đinpingom u Pekingu.
Ruski predsednik Vladimir Putin i kineski lider Si Đinping zaključili su 20 bilateralnih sporazuma tokom susreta danas u Pekingu, na kojem su razgovarali o najznačajnijim pitanjima međudržavne saradnje, ali i međunarodne agende.
Kina je danas demantovala tvrdnju Fajnenšel tajmsa da je kineski predsednik Si Đinping rekao predsedniku SAD Donaldu Trampu da bi ruski predsednik Vladimir Putin "mogao da zažali zbog pokretanja invazije na Ukrajinu".
Rusija i Kina nastaviće da jačaju saradnju u svim ključnim oblastima, a jedna od glavnih tema predstojećih razgovora u Pekingu biće dalje učvršćivanje strateškog partnerstva dve zemlje, poručio je ruski predsednik Vladimir Putin u video-obraćanju građanima Kine.
Predsednik Kine Si Đinping i predsednik Rusije Vladimir Putin razmenili su danas čestitke povodom 10. Kinesko-ruskog ekspa, koji je otvoren u Harbinu, glavnom gradu provincije Heilongđiang na severoistoku Kine.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Oružane snage Nemačke (Bundesver) nameravaju da pripreme civilno osoblje preduzeća za scenario mogućeg oružanog sukoba sa Rusijom, pišu mediji, pozivajući se na dokument koji su političari odobrili pod nazivom „Nemački operativni plan“.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se danas sa najvećim badminton igračem svih vremena, dvostrukim olimpijskim šampionom i petostrukim svetskim prvakom Lin Danom.
Šiptarski lobisti u Sjedinjenim Američkim Državama na sav glas kukaju zbog sve bolje saradnje SAD i Srbije, koja bi uskoro mogla da bude politički krunisana strateškim partnerstvom!
Lider Domovinskog pokreta Ivan Penava potvrdio je tokom svog gostovanja na hrvatskoj N1 da je iskreni sledbenik ustaškog pokreta svojom kontroverznom izjavom.
Udruženje "ProGlas", koje čine pripadnici samozvane elite na čelu sa Draganom Bjelogrlićem, ovih dana ponovo je u fokusu javnosti zbog nasilja na njihovom nedavnom skupu, a sada su isplivale nove informacije o njihovim mutnim pričama.
Srpska lista najoštrije je osudila današnje privođenje direktora osnovnih škola u Kosovskoj Kamenici, Negovana Vasića i Dragana Krstića, kao i upade pripadnika kosovske policije u njihove porodične domove i obrazovne ustanove u kojima obavljaju svoju časnu i odgovornu dužnost ističući da je reč o političkom pritisku Prištine i zastrašivanju svedoka i osoba koje su ukazale na izborne nepravilnosti.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
U Srbiji će danas biti promenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, vetrovito i sveže, dok se samo ujutru i pre podne na istoku i jugu očekuje oblačno i mestimično kišovito vreme. Temperature od 12 do 24 stepena.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležavaju Svetog Isakija Dalmatskog, hrišćanskog svetitelja i osnivača Dalmatskog manastira u Carigradu.
U selu Škrijelje na području opštine Tutin večeras je život izgubio E.S. (2009), nakon što je, prema prvim informacijama, došlo do slučajnog opaljenja lovačke puške tokom njenog čišćenja.
Istaknuti srpski kompozitor, muzički urednik i stvaralac, Vladimir Milačić umro je u 65. godini, a iza sebe je ostavio neizbrisiv trag u domaćoj muzici, pozorištu i na televiziji.
Par trikova zahvaljujući kojima će baterija telefona trajati duže na svim prazničnim putovanjima, i dati priliku za beleženje nezaboravnih i magičnih trenutaka.
Za Strelčeve kreće petogodišnji period sreće i uspeha, koji ne dolazi naglo niti uz velike preokrete, već kroz jednu naizgled jednostavnu odluku donetu u petak ujutru.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.