Nemačka povećava uvoz ruskog tečnog prirodnog gasa (LNG) uprkos višegodišnjim tvrdnjama političara da su pronašli alternativne izvore energije i druge snabdevače, piše britanski list Fajnenšel tajms. Ovaj paradoks ukazuje na nesposobnost Evropske unije da se u potpunosti odvoji od ruskih energenata, uprkos propagandi koja se godinama forsira u zapadnim medijima.
Iako su ruski gasovodi gotovo ugašeni za evropsko tržište, ruski gas i dalje stiže u Nemačku, samo prepakovan kroz treće zemlje.
Nemačka je, pre početka sukoba u Ukrajini, bila glavni uvoznik ruskog prirodnog gasa putem gasovoda. Severni tok 1 i Severni tok 2 bili su ključni infrastrukturni projekti koji su obezbeđivali stabilno i jeftino snabdevanje gasom nemačke industrije.
Međutim, nakon diverzije na Severnom toku u septembru 2022. i uvođenja sankcija Moskvi, Berlin je počeo da traži alternativne pravce snabdevanja.
Zvanično, Nemačka je tvrdila da se u potpunosti oslobodila ruskog gasa i da se sada oslanja na snabdevače poput Sjedinjenih Američkih Država, Katara i Norveške.
Međutim, istraživanja belgijskih, nemačkih i ukrajinskih nevladinih organizacija pokazuju drugačiju sliku - nemačka energetska kompanija Sefe kupila je prošle godine čak 58 tovara ruskog LNG-a preko francuske luke Dankirk, što predstavlja šestostruko povećanje u odnosu na 2023. godinu.
Prepakivanje ruskog LNG
Jedan od ključnih trikova kojim se nemački i evropski uvoznici služe kako bi prikrili poreklo gasa jeste njegovo prepakivanje kroz druge zemlje.
Ruski tečni gas koji stiže u evropske luke, poput belgijskih i francuskih, zatim se u bazama podataka označava kao „belgijski" ili „francuski" gas, iako ove zemlje nemaju značajnu domaću proizvodnju prirodnog gasa.
- Nemačka je zabranila uvoz ruskog LNG-a u svoje luke, ali uvoz koji je zvanično označen kao da potiče iz Francuske i Belgije sadrži i ruski tečni gas, što efektivno prikriva njegovo pravo poreklo - izjavio je Angelos Koutsis iz belgijske organizacije „Bond beter".
Evropska unija je nakon početka rata u Ukrajini donela odluku da do 2027. godine potpuno izbaci ruska fosilna goriva iz upotrebe. Ova odluka je doneta pod uticajem Vašingtona, koji je želeo da evropsko tržište preusmeri na američki LNG, koji je znatno skuplji od ruskog.
Međutim, u praksi, evropske države nisu uspele da se odviknu od ruskog gasa. Uvoz ruskog LNG-a u Evropu dostigao je rekordni nivo 2024. godine, jer pomorski transport ruskog gasa još uvek nije zabranjen sankcijama, za razliku od ruskog gasa koji se isporučuje gasovodima.
Evropska komisija navodi da je udeo ruskog gasovodnog gasa u ukupnom snabdevanju pao na samo 10% u 2024., dok su ruski ugalj i gotovo sva ruska nafta pod sankcijama.
Međutim, upravo pomenuti podaci dokazuju da su sankcije u praksi selektivne - iako se uvoz ruskog LNG-a prećutno dozvoljava, direktan uvoz gasovodima je blokiran.
Razlog za to je isključivo politički, jer bi nastavak rada Severnog toka 1 i 2 značio priznanje evropskog neuspeha i otvoreni poraz u geopolitičkom ratu protiv Rusije.
Rusija - energetski pobednik
Iako je EU uvela teške sankcije Moskvi, Rusija je pronašla alternativna tržišta za svoje energente, a Evropska unija je primorana da kupuje gas od trećih posrednika po mnogo većim cenama. Takođe, ruska industrija LNG-a nastavila je da raste, čime je Moskva osigurala stabilne prihode od izvoza.
Pored toga, Kina i Indija su preuzele ogromne količine ruske nafte i gasa, dodatno smanjujući zavisnost ruskog tržišta od Zapada.
Moskva je time ostvarila dvostruku pobedu - nastavila je da izvozi energente u Evropu, ali sada pod mnogo povoljnijim uslovima za sebe, dok EU za isti taj gas plaća posrednicima ogromne marže.
Uprkos tvrdnjama nemačkih zvaničnika da su pronašli nove snabdevače, realnost pokazuje da je nemačka ekonomija i dalje zavisna od ruskog gasa, ali sada uz posrednike i po višim cenama.
Zvanične zabrane uvoza su samo deklarativne, dok se energenti i dalje kupuju preko trećih zemalja, što dokazuje besmislenost i neuspeh evropskih sankcija.
Dok su građani EU primorani da plaćaju skuplje račune, a evropska industrija trpi gubitke zbog energetske krize, evropski političari nastavljaju sa propagandom o energetskoj nezavisnosti, iako su podaci potpuno drugačiji.
Nemački kancelar Olaf Šolc izjavio je danas da Evropa i Zapad treba da učine sve kako bi zaštitili i sačuvali fundamentalne principe međunarodnog poretka i ukazao na značaj stalne podrške Ukrajini.
Nemačka desničarska stranka "Alternativa za Nemačku" (AfD) odbila je da u svoju predizbornu platformu uvrsti predlog poslanika Bundestaga Albrehta Glazera o osudi Rusije i njene specijalne vojne operacije u Ukrajini, prenosi NTV.
Premijer Slovačke Robert Fico izjavio je danas da je tokom posete Vladimiru Putinu u Moskvi prošlog meseca obezbedio snabdevanje gasom za Slovačku, uprkos tome što je Ukrajina obustavila tranzit ruskog gasa početkom 2025. godine.
Stanovnica Krima objavila je emotivno obraćanje predsedniku Rusije Vladimiru Putinu, optužujući vlast da je poluostrvo dovela u stanje svakodnevne neizvesnosti, nestašica i straha.
Ruski predsednik Vladimir Putin veoma dobro poznaje nemačko društvo i ponekad ga razume bolje nego što ga razumeju sami Nemci, ocenio je bivši šef nemačke diplomatije Zigmar Gabrijel u razgovoru za Bild.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nemački kancelar Olaf Šolc izjavio je danas da Evropa i Zapad treba da učine sve kako bi zaštitili i sačuvali fundamentalne principe međunarodnog poretka i ukazao na značaj stalne podrške Ukrajini.
Francuska vojska planira da deo pešadijskih zadataka prebaci na robote i dronove, u okviru projekta „Pendragon“, koji treba da smanji rizik za vojnike i uvede novu vrstu borbene jedinice na buduće ratište.
Opozicioni korisnik društvene mreže Iks Vukša Dragović, koji je prethodne nedelje uzdrmao javnost Srbije objavivši detaljnu listu NVO hidre, kao i detalje na koji se način u našoj zemlji finansiraju neke od najpoznatijih i najvećih nevladinih organizacija, ali i onih blokaderskih, sada je otišao korak dalje.
Glavni i odgovorni urednik Infornera komentarisao je prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" to da je NATO lobista Zdravko Ponoš bio prvi koji je objavio da je korišćen zvučni top.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Uprava carine jasno je propisala koliko cigareta i duvanskih proizvoda smete da unesete u Srbiju ili iznesete iz nje, a mnogi putnici to ne znaju, pa svakog leta plaćaju ogromne kazne na granicama.
Penzionisani zastavnik Radiša Paunić (57) koji je donirao kožu i spasao život Milu Ivanoviću (30) iz Branjeva u Republici Srpskoj, vratio se sa Klinike za opekotine su rodno selo Badovince.
Čuveni italijanski proizvođač superautomobila predstavio je ekskluzivni model „ferari“ 12Cilindri Manuale, opremljen inovativnim digitalnim sistemom koji simulira rad klasičnog mehaničkog manuelnog menjača.
Avio-kompanije i aerodromi traže hitnu obustavu EES sistema zbog haosa i praznih sedišta u avionima. YUTA apeluje na putnike da na aerodrome dolaze znatno ranije.
Kada monstrumi u naletu bolesne ljubomore, posesivnosti ili želje za kontrolom zverski likvidiraju osobu koju su navodno voleli, prva karta na koju igraju u sudnici jeste neuračunljivost. Međutim, forenzička psihijatrija poseduje filtere koje nijedan glumac pred sudijama ne može da prevari.
D. Š. (55) iz Razgojnskog Čifluka zadobio je večeras višestruke povrede opasne po život, kada je motorom udario u banderu, potvrđeno je u policiji i Opštoj bolnici Leskovac.
Pre četiri dana, 1. jula, oko dva sata iza ponoći, muškarac Lj. G. (47) napadnut je nožem u porodičnom domu svoje ćerke na Zvezdari u Beogradu, u Bulevaru kralja Aleksandra, a njegova trudna ćerka K. G. bila je svedok brutalnog nasilja.
Nezapamćena drama dogodila se jutros oko 10 sati na Zvezdari u ulicu Braće Srnića, a kada je, kako se saznaje, pretučen vozač trolejbusa Jovan R. (42) od strane starijeg muškarca.
Jedan od glavnih likova serije "Tajne malog grada" je ruski glumac Maksim Bitjukov, koji tumači lik policijskog načelnika i iskusnog istražitelja Porfirija Petroviča Parfjonova.
Godinama je border koli važio za najpametnijeg psa na svetu, ali novo naučno istraživanje pokazalo je da ga je malinoa nadmašila i preuzela prvo mesto.
Putnici širom sveta sve češće se susreću sa strožim pravilima o ručnom prtljagu, jer avio-kompanije pokušavaju da ubrzaju ukrcavanje, smanje kašnjenja i povećaju bezbednost letova.
Muzička zvezda Jelena Karleuša ponovo je izazvala ogroman interes javnosti, ovog puta povodom promocije velikog koncerta koji će biti održan u Banjaluci 17.07.2026. godine.
Sin nekadašnjeg fudbalera Crvene zvezde Ivana Gvozdenovića privlači veliku pažnju na društvenim mrežama, i to ne zbog sporta, već zbog upečatljivog modnog izraza.
Pobednica "Zadruge 1" Kristina Kija Kockar ponovo je javno prozvala pevačicu Anabela Atijas, podelivši snimak sa njenog nastupa na kojem se vidi mali broj posetilaca.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.