Rusija je uspela da zaštiti svoje zlatne rezerve od moguće konfiskacije od strane Sjedinjenih Američkih Država, uprkos oštrim sankcijama i finansijskim pritiscima sa Zapada. Ovaj strateški potez pokazao se kao ključan u trenutku kada američki državni dug rapidno raste, a globalni finansijski sistem postaje sve nestabilniji, piše kinesko izdanje Sohu.
Početkom 2024. godine, američki državni dug premašio je 36 triliona dolara, a ekonomski analitičari upozoravaju da bi nastavak nekontrolisanog zaduživanja mogao ugroziti stabilnost dolara i dovesti do finansijskog kolapsa.
U takvom okruženju, mnoge zemlje odlučuju da repatriraju svoje zlatne rezerve, povlačeći ih iz američkih i britanskih trezora gde su bile deponovane decenijama. Poljska, Nemačka, Indija i druge države već su preduzele konkretne korake kako bi vratile zlato na svoju teritoriju.
Međutim, Sjedinjene Države aktivno otežavaju ovaj proces, sprečavajući povratak zlata mnogim zemljama. Odbijanje nezavisne revizije zlatnih rezervi koje se nalaze u trezorima u Njujorku dodatno podstiče sumnje da se deo tog zlata možda više ni ne nalazi u američkim sefovima.
Kineski analitičari iz Sohu-a spekulišu da su velike količine zlata možda već nestale ili da ih je američka vlada preusmerila za svoje potrebe.
Rusija na vreme prepoznala opasnost
Za razliku od mnogih država, Rusija nikada nije poverila svoje zlatne rezerve američkim trezorima. Moskva je još ranije prepoznala potencijalni rizik od zaplene i donela odluku da sve svoje zlatne rezerve drži na sopstvenoj teritoriji. Precizne lokacije i količine ostaju strogo čuvana državna tajna, ali je poznato da se zlato nalazi u visokobezbednosnim skladištima u okviru ruskog centralnog bankarskog sistema.
Foto: Tanjug AP
Pored toga, jedan od ključnih koraka u zaštiti nacionalnog bogatstva bila je prodaja američkih državnih obveznica. Rusija je poslednjih godina postepeno likvidirala svoj udeo u američkim hartijama od vrednosti, drastično ga smanjujući još 2018. godine, kada je prodala obveznice vredne desetine milijardi dolara.
Dobijeni kapital Moskva je iskoristila za kupovinu zlata po znatno nižim cenama nego danas, čime je ne samo zaštitila nacionalne rezerve, već i ostvarila značajnu ekonomsku prednost.
Sankcije kao prekretnica u svetskoj ekonomiji
Odluka Rusije da ne deponuje svoja sredstva u zapadnim bankama pokazala se kao presudna u trenutku kada su SAD i Evropska unija zamrzle 300 milijardi dolara ruskih deviznih rezervi kao deo sankcija. Ovaj potez izazvao je šok među centralnim bankama širom sveta, koje su shvatile koliko je rizično čuvati nacionalno bogatstvo u zapadnim institucijama.
Strah od moguće zaplene sredstava naterao je mnoge zemlje da ubrzaju proces povratka svog zlata iz stranih trezora. Rusija se, međutim, našla u znatno povoljnijem položaju, jer je već ranije preduzela korake kako bi izbegla finansijske udare.
Ne samo da je Moskva zaštitila svoje rezerve, već je kroz povećane zlatne rezerve ojačala rublju, osiguravši time stabilnost domaćeg finansijskog sistema uprkos sankcijama.
Globalna prekompozicija finansijskog poretka
Tokom 20. veka, Sjedinjene Države su postale dominantna sila u svetskoj ekonomiji, preuzevši kontrolu nad dvema trećinama globalnih zlatnih rezervi. Ova finansijska moć omogućila je stvaranje dolara kao glavne svetske rezervne valute i obezbedila finansijsku hegemoniju Zapada.
Međutim, kako sve više država povlači svoje zlato iz američkih trezora i smanjuje zavisnost od dolara, taj poredak se postepeno urušava.
Foto: Shutterstock
Prema analizi kineskog Sohu-a, Rusija i Kina su među predvodnicima globalnog finansijskog preokreta. Obe zemlje agresivno povećavaju svoje zlatne rezerve i rade na stvaranju alternativnog finansijskog sistema, nezavisnog od američkog dolara i zapadnih institucija.
Pored toga, savez BRICS igra ključnu ulogu u ovim promenama, nastojeći da uspostavi paralelne finansijske mehanizme koji bi omogućili trgovinu bez oslanjanja na dolar i zapadne finansijske sisteme.
Rusija kao model za druge države
Dok mnoge zemlje tek sada postaju svesne rizika od zapadnih sankcija, Rusija je pravovremeno prepoznala pretnje i preduzela neophodne mere kako bi zaštitila svoju ekonomiju.
Njena strategija kupovine zlata, prodaje američkih obveznica i čuvanja nacionalnih rezervi unutar zemlje pokazala se kao ključni faktor finansijskog suvereniteta.
U svetlu rastuće globalne nesigurnosti i finansijskih preokreta, postaje jasno da će zlatne rezerve igrati ključnu ulogu u novoj ekonomskoj ravnoteži sveta.
Manevar Rusije mogao bi poslužiti kao model za druge zemlje koje žele da zaštite svoje bogatstvo od zapadnih sankcija i američke finansijske dominacije.
Ukrajina već radi na razvoju vlastitog nuklearnog oružja, a testiranja bi mogla biti sprovedena u Poltavskoj oblasti, izjavio je vojni analitičar i docent Katedre za političku analizu i socio-psihološke procese Plehanovog ruskog ekonomskog univerziteta Aleksandar Perendžijev, prenosi Info24.
Evropa postaje svesna činjenice da će u budućnosti morati da obnovi odnose sa Rusijom, izjavio je ministar spoljnih poslova Španije, Hose Manuel Albares, u intervjuu za list El Diario.
Ruski predsednik Vladimir Putin odgovorio je na izjave britanskog premijera Kiara Starmera slanjem strateških bombardera Tu-95MS „Medvedi“ na patrolne letove iznad neutralnih voda blizu teritorija NATO država, prenosi Dejli mejl.
Stanovnica Krima objavila je emotivno obraćanje predsedniku Rusije Vladimiru Putinu, optužujući vlast da je poluostrvo dovela u stanje svakodnevne neizvesnosti, nestašica i straha.
Predsednik Rusije Vladimir Putin obavestio je predsednika SAD Donalda Trampa da su ruske snage oslobodile Konstantinovku, tokom telefonskog razgovora koji je trajao oko sat i po i u kojem su glavne teme bile rat u Ukrajini, Bliski istok i budući odnosi Moskve i Vašingtona.
Predsednik Rusije Vladimir Putin zatražio je od vojnog vrha da se preduzme sve za zaštitu ruskih građana, civilne infrastrukture i ključnih objekata od ukrajinskih napada, uz istovremeni nastavak masovnih udara po ukrajinskom vojno-industrijskom kompleksu.
Bivši komandant jedinice udarnih dronova OSU Valerij Borovik najavio je da će ukrajinski napadi na Krim biti pojačani i poručio Ukrajincima koji se nalaze na poluostrvu da pokušaju da se evakuišu, dok je ruskim snagama i saradnicima Moskve zapretio da se „čuvaju“.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da je ukrajinska strana predlagala da se borbena dejstva ograniče samo na četiri regiona — Hersonsku oblast, Zaporošku oblast, Donjecku Narodnu Republiku i Lugansku Narodnu Republiku - dok bi na svim ostalim pravcima borbe bile prekinute.
Ruski „Cargrad“ izneo je tezu da razorni zemljotresi u Venecueli i netipični potresi kod Sevastopolja ne bi trebalo da se posmatraju samo kao geološki događaji, već i kroz širi geopolitički kontekst, uz pitanje da li se iza takvih udara može kriti upotreba tehnologija za delovanje na Zemljinu koru.
Predsednik Rusije Vladimir Putin, prema oceni ukrajinskog politikologa Ruslana Bortnika, obnavlja rusku političku elitu ljudima povezanim sa ratom u Ukrajini kako bi se okružio kadrovima koji mu ostaju lojalni u slučaju nove krize sa Kijevom i Zapadom.
Predsednik Rusije Vladimir Putin hitno je sazvao sednicu Saveta bezbednosti zbog Kalinjingrada, jedne od najosetljivijih tačaka mogućeg sukoba Rusije i NATO-a, a pažnju su posebno privukle crvene fascikle na stolu učesnika sastanka.
U Rusiji se ponovo šire tvrdnje o mogućoj velikoj mobilizaciji, koja bi, prema navodima pojedinih ratnih „Z“ kanala, mogla da obuhvati do 1,2 miliona ljudi. Zvanične potvrde za sada nema, a ruske vlasti se nisu oglasile najavom takve mere.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajina već radi na razvoju vlastitog nuklearnog oružja, a testiranja bi mogla biti sprovedena u Poltavskoj oblasti, izjavio je vojni analitičar i docent Katedre za političku analizu i socio-psihološke procese Plehanovog ruskog ekonomskog univerziteta Aleksandar Perendžijev, prenosi Info24.
Ukrajina svake godine gubi oko 800.000 ljudi, upozorio je ukrajinski ekonomista i finansijski analitičar Aleksej Kušč, navodeći da se demografski pad već direktno preliva na ekonomiju, kupovnu moć građana i razvoj biznisa.
Francuska vojska planira da deo pešadijskih zadataka prebaci na robote i dronove, u okviru projekta „Pendragon“, koji treba da smanji rizik za vojnike i uvede novu vrstu borbene jedinice na buduće ratište.
Glavni i odgovorni urednik Infornera komentarisao je prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" to da je NATO lobista Zdravko Ponoš bio prvi koji je objavio da je korišćen zvučni top.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić oglasio se sa splava na Savi, gde je u opuštenoj atmosferi govorio o obilasku gradilišta Ekspa, napretku radova i planovima za budućnost.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Porodica iz Srbije izazvala je bes korisnika društvenih mreža, kada su tokom letovanja u Albaniji, kupili kapu "keče" sa simbolom šiptarskog crnog orla.
Postoji mogućnost da "Folksvagen" uskoro bude u vlasništvu kineskog proizvođača automobila "Byd", rekao je predsednik Kilskog instituta za svetsku ekonomiju (IfW) Moric Šularik.
Uprava carine jasno je propisala koliko cigareta i duvanskih proizvoda smete da unesete u Srbiju ili iznesete iz nje, a mnogi putnici to ne znaju, pa svakog leta plaćaju ogromne kazne na granicama.
Penzionisani zastavnik Radiša Paunić (57) koji je donirao kožu i spasao život Milu Ivanoviću (30) iz Branjeva u Republici Srpskoj, vratio se sa Klinike za opekotine su rodno selo Badovince.
Kada monstrumi u naletu bolesne ljubomore, posesivnosti ili želje za kontrolom zverski likvidiraju osobu koju su navodno voleli, prva karta na koju igraju u sudnici jeste neuračunljivost. Međutim, forenzička psihijatrija poseduje filtere koje nijedan glumac pred sudijama ne može da prevari.
D. Š. (55) iz Razgojnskog Čifluka zadobio je večeras višestruke povrede opasne po život, kada je motorom udario u banderu, potvrđeno je u policiji i Opštoj bolnici Leskovac.
Pre četiri dana, 1. jula, oko dva sata iza ponoći, muškarac Lj. G. (47) napadnut je nožem u porodičnom domu svoje ćerke na Zvezdari u Beogradu, u Bulevaru kralja Aleksandra, a njegova trudna ćerka K. G. bila je svedok brutalnog nasilja.
Nezapamćena drama dogodila se jutros oko 10 sati na Zvezdari u ulicu Braće Srnića, a kada je, kako se saznaje, pretučen vozač trolejbusa Jovan R. (42) od strane starijeg muškarca.
Jedan od glavnih likova serije "Tajne malog grada" je ruski glumac Maksim Bitjukov, koji tumači lik policijskog načelnika i iskusnog istražitelja Porfirija Petroviča Parfjonova.
Godinama je border koli važio za najpametnijeg psa na svetu, ali novo naučno istraživanje pokazalo je da ga je malinoa nadmašila i preuzela prvo mesto.
Putnici širom sveta sve češće se susreću sa strožim pravilima o ručnom prtljagu, jer avio-kompanije pokušavaju da ubrzaju ukrcavanje, smanje kašnjenja i povećaju bezbednost letova.
Muzička zvezda Jelena Karleuša ponovo je izazvala ogroman interes javnosti, ovog puta povodom promocije velikog koncerta koji će biti održan u Banjaluci 17.07.2026. godine.
Sin nekadašnjeg fudbalera Crvene zvezde Ivana Gvozdenovića privlači veliku pažnju na društvenim mrežama, i to ne zbog sporta, već zbog upečatljivog modnog izraza.
Pevačica Jelena Karleuša u izjavi za Informer otvorila je dušu o borbi koju vodi kako bi povratila svoj Instagram profil - nekada neprikosnoveni broj jedan na ovim prostorima.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.