Rusija je uspela da zaštiti svoje zlatne rezerve od moguće konfiskacije od strane Sjedinjenih Američkih Država, uprkos oštrim sankcijama i finansijskim pritiscima sa Zapada. Ovaj strateški potez pokazao se kao ključan u trenutku kada američki državni dug rapidno raste, a globalni finansijski sistem postaje sve nestabilniji, piše kinesko izdanje Sohu.
Početkom 2024. godine, američki državni dug premašio je 36 triliona dolara, a ekonomski analitičari upozoravaju da bi nastavak nekontrolisanog zaduživanja mogao ugroziti stabilnost dolara i dovesti do finansijskog kolapsa.
U takvom okruženju, mnoge zemlje odlučuju da repatriraju svoje zlatne rezerve, povlačeći ih iz američkih i britanskih trezora gde su bile deponovane decenijama. Poljska, Nemačka, Indija i druge države već su preduzele konkretne korake kako bi vratile zlato na svoju teritoriju.
Međutim, Sjedinjene Države aktivno otežavaju ovaj proces, sprečavajući povratak zlata mnogim zemljama. Odbijanje nezavisne revizije zlatnih rezervi koje se nalaze u trezorima u Njujorku dodatno podstiče sumnje da se deo tog zlata možda više ni ne nalazi u američkim sefovima.
Kineski analitičari iz Sohu-a spekulišu da su velike količine zlata možda već nestale ili da ih je američka vlada preusmerila za svoje potrebe.
Rusija na vreme prepoznala opasnost
Za razliku od mnogih država, Rusija nikada nije poverila svoje zlatne rezerve američkim trezorima. Moskva je još ranije prepoznala potencijalni rizik od zaplene i donela odluku da sve svoje zlatne rezerve drži na sopstvenoj teritoriji. Precizne lokacije i količine ostaju strogo čuvana državna tajna, ali je poznato da se zlato nalazi u visokobezbednosnim skladištima u okviru ruskog centralnog bankarskog sistema.
Foto: Tanjug AP
Pored toga, jedan od ključnih koraka u zaštiti nacionalnog bogatstva bila je prodaja američkih državnih obveznica. Rusija je poslednjih godina postepeno likvidirala svoj udeo u američkim hartijama od vrednosti, drastično ga smanjujući još 2018. godine, kada je prodala obveznice vredne desetine milijardi dolara.
Dobijeni kapital Moskva je iskoristila za kupovinu zlata po znatno nižim cenama nego danas, čime je ne samo zaštitila nacionalne rezerve, već i ostvarila značajnu ekonomsku prednost.
Sankcije kao prekretnica u svetskoj ekonomiji
Odluka Rusije da ne deponuje svoja sredstva u zapadnim bankama pokazala se kao presudna u trenutku kada su SAD i Evropska unija zamrzle 300 milijardi dolara ruskih deviznih rezervi kao deo sankcija. Ovaj potez izazvao je šok među centralnim bankama širom sveta, koje su shvatile koliko je rizično čuvati nacionalno bogatstvo u zapadnim institucijama.
Strah od moguće zaplene sredstava naterao je mnoge zemlje da ubrzaju proces povratka svog zlata iz stranih trezora. Rusija se, međutim, našla u znatno povoljnijem položaju, jer je već ranije preduzela korake kako bi izbegla finansijske udare.
Ne samo da je Moskva zaštitila svoje rezerve, već je kroz povećane zlatne rezerve ojačala rublju, osiguravši time stabilnost domaćeg finansijskog sistema uprkos sankcijama.
Globalna prekompozicija finansijskog poretka
Tokom 20. veka, Sjedinjene Države su postale dominantna sila u svetskoj ekonomiji, preuzevši kontrolu nad dvema trećinama globalnih zlatnih rezervi. Ova finansijska moć omogućila je stvaranje dolara kao glavne svetske rezervne valute i obezbedila finansijsku hegemoniju Zapada.
Međutim, kako sve više država povlači svoje zlato iz američkih trezora i smanjuje zavisnost od dolara, taj poredak se postepeno urušava.
Foto: Shutterstock
Prema analizi kineskog Sohu-a, Rusija i Kina su među predvodnicima globalnog finansijskog preokreta. Obe zemlje agresivno povećavaju svoje zlatne rezerve i rade na stvaranju alternativnog finansijskog sistema, nezavisnog od američkog dolara i zapadnih institucija.
Pored toga, savez BRICS igra ključnu ulogu u ovim promenama, nastojeći da uspostavi paralelne finansijske mehanizme koji bi omogućili trgovinu bez oslanjanja na dolar i zapadne finansijske sisteme.
Rusija kao model za druge države
Dok mnoge zemlje tek sada postaju svesne rizika od zapadnih sankcija, Rusija je pravovremeno prepoznala pretnje i preduzela neophodne mere kako bi zaštitila svoju ekonomiju.
Njena strategija kupovine zlata, prodaje američkih obveznica i čuvanja nacionalnih rezervi unutar zemlje pokazala se kao ključni faktor finansijskog suvereniteta.
U svetlu rastuće globalne nesigurnosti i finansijskih preokreta, postaje jasno da će zlatne rezerve igrati ključnu ulogu u novoj ekonomskoj ravnoteži sveta.
Manevar Rusije mogao bi poslužiti kao model za druge zemlje koje žele da zaštite svoje bogatstvo od zapadnih sankcija i američke finansijske dominacije.
Ukrajina već radi na razvoju vlastitog nuklearnog oružja, a testiranja bi mogla biti sprovedena u Poltavskoj oblasti, izjavio je vojni analitičar i docent Katedre za političku analizu i socio-psihološke procese Plehanovog ruskog ekonomskog univerziteta Aleksandar Perendžijev, prenosi Info24.
Evropa postaje svesna činjenice da će u budućnosti morati da obnovi odnose sa Rusijom, izjavio je ministar spoljnih poslova Španije, Hose Manuel Albares, u intervjuu za list El Diario.
Ruski predsednik Vladimir Putin odgovorio je na izjave britanskog premijera Kiara Starmera slanjem strateških bombardera Tu-95MS „Medvedi“ na patrolne letove iznad neutralnih voda blizu teritorija NATO država, prenosi Dejli mejl.
U slučaju direktnog rata u Evropi, Rusija prvi udar ne bi usmerila na evropske države, već na teritoriju Sjedinjenih Američkih Država (SAD), ocenio je bivši šef izraelske specijalne službe „Nativ“ i stručnjak za međunarodnu bezbednost Jakov Kedmi.
Ruski predsednik Vladimir Putin sproveo je promene u najvišem komandnom vrhu vojske te zemlje i imenovao šefa jedinica za dronove, čije se postavljenje na funkciju dugo očekivalo.
Ukrajinski i američki stručnjaci rastavljaju ostatke ruske balističke rakete srednjeg dometa „Orešnik“, upotrebljene u udaru na Belu Crkvu u Kijevskoj oblasti, a prvi rezultati otkrili su ono čemu se na Zapadu nisu nadali - projektil je napravljen gotovo bez zapadnih i kineskih delova.
Grupa nekadašnjih načelnika Generalštaba i najviših ruskih komandanata pokušala je da predsedniku Rusije Vladimiru Putinu otvori nezavisan kanal za izveštavanje o stvarnom stanju na frontu, ali je njihov predlog zaustavljen u državnom aparatu.
Američki predsednik Donald Tramp promenio je mišljenje o Rusiji, a pobedu u SAD je odnela politička struja koja veruje da rat u Ukrajini može da bude nastavljen pod uslovima povoljnijim za Vašington – uz veći evropski račun i manji direktni američki teret.
Predsednik Rusije Vladimir Putin naredio je Ratnoj mornarici da odlučno zaštiti ruske trgovačke brodove i da svaki pokušaj zaplene tankera tretira kao piratstvo.
Najava predsednika Rusije Vladimira Putina da se završavaju radovi na besposadnom podvodnom aparatu „posejdon“ predstavlja direktno upozorenje Zapadu o snazi ruskog pomorskog nuklearnog arsenala, ocenjuje britanski Dejli ekspres.
Rusija je, kao krajnju opciju, spremna da fizički uništi satelitsku konstelaciju Starlink i tako preseče komunikacionu mrežu koju koriste ukrajinska i američka vojska, tvrdi bivši američki obaveštajac i vojni analitičar Skot Riter.
Predsednik Rusije Vladimir Putin i bivši premijer Mađarske Viktor Orban nikada nisu razgovarali na ruskom jeziku, već su svi njihovi susreti i razgovori vođeni uz prisustvo prevodilaca, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Velika pomorska parada u Sankt Peterburgu otkazana je drugu godinu zaredom, a predsednik Rusije Vladimir Putin Dan Ratne mornarice obeležio je u dvorištu Glavnog admiraliteta, ispred zida na kojem je bila naslikana podmornica.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajina već radi na razvoju vlastitog nuklearnog oružja, a testiranja bi mogla biti sprovedena u Poltavskoj oblasti, izjavio je vojni analitičar i docent Katedre za političku analizu i socio-psihološke procese Plehanovog ruskog ekonomskog univerziteta Aleksandar Perendžijev, prenosi Info24.
Objava Ivana Atanaskovića na društvenoj mreži Iks, u kojoj je, govoreći o ženama koje su posle Drugog svetskog rata optuživane za saradnju sa okupatorima, podsetio na praksu javnog šišanja glava, izazvala je talas oštrih reakcija i novi sukob unutar opozicionog i blokaderskog kruga.
Mihailo Vučević, potpredsednik GO SNS Novi Sad i sin lidera SNS Miloša Vučevića, istakao je gostujući u emisiji "Info jutro", na Informer TV, da je strašno što je neko slavljem obeležavao godišnjicu pokušaja spaljivanja aktivista i funkcionera u SNS prostorijama.
Prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija Siniša Mali poručio je da je poražavajuće što je Beogrdski univerzitet pao na Šangajskoj listi i da je to direktna posledica blokada i rektora Vladana Đokića.
U Crnoj Gori je u ovom trenutku aktivno više požara na području Herceg Novog, Nikšića i Ulcinja, a prema rečima turista i meštana, protekla noć je bila jeziva.
Napad koji se tokom protekle noći dogodio na Novom Beogradu, u kom je Vuk Vučinić zadobio izuzetno teške i po život opasne povrede sečivom, ponovo je u žižu javnosti vratio jedno od najzanimljivijih imena povezanih sa hapšenjem klana Veljka Belivuka i Marka Miljkovića.
Muškarac koji je tokom noći teško povređen nožem na Novom Beogradu je Vuk Vučinić, navijač koji je ranije bio hapšen pod sumnjom da je pripadnik kriminalne grupe Veljka Belivuka i Marka Miljkovića.
Alen Kostić Kubi, vođa Partizanove navijačke grupe "Zabranjeni", ubijen je u Železniku pre deset godina kada ga je, nakon dugotrajnog sukoba oko narkotika i reketiranja, izrešetao poznanik Nikola Elezović, inače vođa suparničke frakcije "Alkatraz".
Muškarac (35) koji je tokom noći teško povređen nožem na Novom Beogradu zatečen je u garaži u Ulici dr Ivana Ribara, ali najnoviji detalji iz istrage ukazuju na to da se sam napad nije odigrao na toj lokaciji.
Trener fudbalera Partizana Saša Ilić izjavio je danas pred utakmicu 5. kola Superlige Srbije da njegova ekipa mora da bude maksimalno motivisana i agresivna kako bi došla do pobede protiv Radničkog.
Uživajte u ukusnom i zdravom satarašu pripremljenom na vodi, od svežih paprika, paradajza i tikvica. Ovo jednostavno i lagano jelo savršeno je za dane posta, ali i kao osvežavajući letnji obrok.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.