Rusija je uspela da zaštiti svoje zlatne rezerve od moguće konfiskacije od strane Sjedinjenih Američkih Država, uprkos oštrim sankcijama i finansijskim pritiscima sa Zapada. Ovaj strateški potez pokazao se kao ključan u trenutku kada američki državni dug rapidno raste, a globalni finansijski sistem postaje sve nestabilniji, piše kinesko izdanje Sohu.
Početkom 2024. godine, američki državni dug premašio je 36 triliona dolara, a ekonomski analitičari upozoravaju da bi nastavak nekontrolisanog zaduživanja mogao ugroziti stabilnost dolara i dovesti do finansijskog kolapsa.
U takvom okruženju, mnoge zemlje odlučuju da repatriraju svoje zlatne rezerve, povlačeći ih iz američkih i britanskih trezora gde su bile deponovane decenijama. Poljska, Nemačka, Indija i druge države već su preduzele konkretne korake kako bi vratile zlato na svoju teritoriju.
Međutim, Sjedinjene Države aktivno otežavaju ovaj proces, sprečavajući povratak zlata mnogim zemljama. Odbijanje nezavisne revizije zlatnih rezervi koje se nalaze u trezorima u Njujorku dodatno podstiče sumnje da se deo tog zlata možda više ni ne nalazi u američkim sefovima.
Kineski analitičari iz Sohu-a spekulišu da su velike količine zlata možda već nestale ili da ih je američka vlada preusmerila za svoje potrebe.
Rusija na vreme prepoznala opasnost
Za razliku od mnogih država, Rusija nikada nije poverila svoje zlatne rezerve američkim trezorima. Moskva je još ranije prepoznala potencijalni rizik od zaplene i donela odluku da sve svoje zlatne rezerve drži na sopstvenoj teritoriji. Precizne lokacije i količine ostaju strogo čuvana državna tajna, ali je poznato da se zlato nalazi u visokobezbednosnim skladištima u okviru ruskog centralnog bankarskog sistema.
Foto: Tanjug AP
Pored toga, jedan od ključnih koraka u zaštiti nacionalnog bogatstva bila je prodaja američkih državnih obveznica. Rusija je poslednjih godina postepeno likvidirala svoj udeo u američkim hartijama od vrednosti, drastično ga smanjujući još 2018. godine, kada je prodala obveznice vredne desetine milijardi dolara.
Dobijeni kapital Moskva je iskoristila za kupovinu zlata po znatno nižim cenama nego danas, čime je ne samo zaštitila nacionalne rezerve, već i ostvarila značajnu ekonomsku prednost.
Sankcije kao prekretnica u svetskoj ekonomiji
Odluka Rusije da ne deponuje svoja sredstva u zapadnim bankama pokazala se kao presudna u trenutku kada su SAD i Evropska unija zamrzle 300 milijardi dolara ruskih deviznih rezervi kao deo sankcija. Ovaj potez izazvao je šok među centralnim bankama širom sveta, koje su shvatile koliko je rizično čuvati nacionalno bogatstvo u zapadnim institucijama.
Strah od moguće zaplene sredstava naterao je mnoge zemlje da ubrzaju proces povratka svog zlata iz stranih trezora. Rusija se, međutim, našla u znatno povoljnijem položaju, jer je već ranije preduzela korake kako bi izbegla finansijske udare.
Ne samo da je Moskva zaštitila svoje rezerve, već je kroz povećane zlatne rezerve ojačala rublju, osiguravši time stabilnost domaćeg finansijskog sistema uprkos sankcijama.
Globalna prekompozicija finansijskog poretka
Tokom 20. veka, Sjedinjene Države su postale dominantna sila u svetskoj ekonomiji, preuzevši kontrolu nad dvema trećinama globalnih zlatnih rezervi. Ova finansijska moć omogućila je stvaranje dolara kao glavne svetske rezervne valute i obezbedila finansijsku hegemoniju Zapada.
Međutim, kako sve više država povlači svoje zlato iz američkih trezora i smanjuje zavisnost od dolara, taj poredak se postepeno urušava.
Foto: Shutterstock
Prema analizi kineskog Sohu-a, Rusija i Kina su među predvodnicima globalnog finansijskog preokreta. Obe zemlje agresivno povećavaju svoje zlatne rezerve i rade na stvaranju alternativnog finansijskog sistema, nezavisnog od američkog dolara i zapadnih institucija.
Pored toga, savez BRICS igra ključnu ulogu u ovim promenama, nastojeći da uspostavi paralelne finansijske mehanizme koji bi omogućili trgovinu bez oslanjanja na dolar i zapadne finansijske sisteme.
Rusija kao model za druge države
Dok mnoge zemlje tek sada postaju svesne rizika od zapadnih sankcija, Rusija je pravovremeno prepoznala pretnje i preduzela neophodne mere kako bi zaštitila svoju ekonomiju.
Njena strategija kupovine zlata, prodaje američkih obveznica i čuvanja nacionalnih rezervi unutar zemlje pokazala se kao ključni faktor finansijskog suvereniteta.
U svetlu rastuće globalne nesigurnosti i finansijskih preokreta, postaje jasno da će zlatne rezerve igrati ključnu ulogu u novoj ekonomskoj ravnoteži sveta.
Manevar Rusije mogao bi poslužiti kao model za druge zemlje koje žele da zaštite svoje bogatstvo od zapadnih sankcija i američke finansijske dominacije.
Ukrajina već radi na razvoju vlastitog nuklearnog oružja, a testiranja bi mogla biti sprovedena u Poltavskoj oblasti, izjavio je vojni analitičar i docent Katedre za političku analizu i socio-psihološke procese Plehanovog ruskog ekonomskog univerziteta Aleksandar Perendžijev, prenosi Info24.
Evropa postaje svesna činjenice da će u budućnosti morati da obnovi odnose sa Rusijom, izjavio je ministar spoljnih poslova Španije, Hose Manuel Albares, u intervjuu za list El Diario.
Ruski predsednik Vladimir Putin odgovorio je na izjave britanskog premijera Kiara Starmera slanjem strateških bombardera Tu-95MS „Medvedi“ na patrolne letove iznad neutralnih voda blizu teritorija NATO država, prenosi Dejli mejl.
Predsednik Kazahstana Kasim-Žomart Tokajev izjavio je pred predsednikom Rusije Vladimirom Putinom da je vreme za zamrzavanje sukoba u Ukrajini i pokretanje novih pregovora po modelu „istanbulske formule 2.0“.
Predsednik Rusije Vladimir Putin posebno je izdvojio rad ruskih istražitelja u zoni Specijalne vojne operacije (SVO), navodeći da oni, često rizikujući život, otkrivaju neonaciste, diverzante i ljude koji im pružaju pomoć.
Rusija se više neće pridruživati pozivima za denuklearizaciju Korejskog poluostrva i u potpunosti podržava kurs Severne Koreje ka jačanju suvereniteta i odbrambene sposobnosti, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.
Rusija više ne namerava da u okviru eventualnog mirovnog sporazuma vrati delove Sumske i Harkovske oblasti koje drži pod kontrolom, već planira da ih trajno zadrži kao tampon-zone prema sopstvenoj granici.
Predsednik Rusije Vladimir Putin praktično je zamrznuo lične kontakte sa premijerom Jermenije Nikolom Pašinjanom posle razgovora o američkom projektu TRIPP, tokom kojeg je jermenski lider, prema tvrdnji izvora upoznatog sa tokom komunikacije, koristio ton koji je u Kremlju shvaćen kao direktna lična uvreda ruskog predsednika.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Ukrajina bi nastavkom udara na rusku poljoprivrednu infrastrukturu, mehanizaciju i transportne pravce mogla da ugrozi žetvu i snabdevanje gradova hranom, ocenio je američki konsultant za odnose sa vlastima i veteran Ratne mornarice SAD Bert Votson.
Dok se u Rusiji vodi rasprava o tome da li je zemlji uopšte potrebna sopstvena flota nosača aviona, vojni krugovi istovremeno razmatraju mnogo konkretnije pitanje – kojim oružjem bi mogla da bude ugrožena američka udarna grupa nosača aviona, jedan od najzaštićenijih vojnih sistema na svetu.
Američki novinar Taker Karlson upozorio je da bi Sjedinjene Američke Države mogle da se suoče sa narodnom revolucijom ukoliko vlast nastavi da zanemaruje propadanje srednje klase, ekonomske probleme i sve dublje nezadovoljstvo stanovništva.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajina već radi na razvoju vlastitog nuklearnog oružja, a testiranja bi mogla biti sprovedena u Poltavskoj oblasti, izjavio je vojni analitičar i docent Katedre za političku analizu i socio-psihološke procese Plehanovog ruskog ekonomskog univerziteta Aleksandar Perendžijev, prenosi Info24.
Kanali povezani sa iranskim Korpusom čuvara Islamske revolucije (KSIR) objavili su mapu dometa iranskih balističkih raketa i upozorili predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog da se cela teritorija njegove zemlje nalazi u njihovom dometu.
Posle udara na ruski sektor goriva, ukrajinski dronovi prešli su na logističke centre i skladišta internet-trgovine, sa ciljem da izazovu poremećaje u snabdevanju, gubitke privrede i rast nezadovoljstva među građanima i preduzetnicima, ocenjuju ruski komentatori.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da mu ne pada na pamet da beži iz Srbije kako to godinama unazad tvrde blokaderi i njihove medijske trovačnice.
Sramotni cirkus zvan "blokade" spao je na najniže moguće grane, a prizor sa okupljanja kod Avijatičarskog trga u Zemunu pokazao je svu bedu i nemoć blokaderske bande.
Poslanik Miroslava Aleksića, Uroš Đokić brutalno je napao sopstveni narod na Kosovu i Metohiji, zatim kuka jer se sednice zakazuju dok su oni na godišnjim odmoru, a izbore naziva pretnjom!
Gostujući na tajkunskoj televiziji u emisiji "Probudi se", blokader Hanibal Kovač je napao opoziciju, priznao da su u straha od novih izbora, a potom izvređao penzionere i optužio Srbiju da je fašistička država!
Posle višegodišnjeg zastoja iz srca Evrope stižu signali koji bi mogli da budu od velikog značaja za Srbiju i da predstavljaju preokret kakav je malo ko očekivao za našu zemlju.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je juče na skupu građana u selu Drežnik kod Užica da će biti ubrzana gradnja autoputa od Mačkata ka Kotromanu na granici sa Republikom Srpskom.
Banke su na osnovu novog Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga odobrile olakšice na 1.825 kredita i prihvatile 79 odsto od ukupno obrađenih zahteva građana, objavila je juče Narodna banka Srbije.
U Srbiji će danas biti pretežno sunčano i toplije, s najnižom temperaturom od 8 do 17, a najvišom od 30 do 34 stepena, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
Novi kilometri asfalta u zaseoku Ilijak, u Mrčajevcima, doneli su meštanima veću bezbednost, lakšu svakodnevicu i razlog više da mlade porodice ostanu na svojim ognjištima.
Rano jutros u blizini Najlon pijace u Novom Sadu dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala dva putnička vozila, a jedno od njih se od siline udara prevrnulo na kolovozu.
Opštinski sud u Livnu potvrdio je optužnicu protiv A. L. starog 19 godina, koji se tereti da je zapretio profesoru nakon što je, tokom popravnog ispita, uhvaćen u prepisivanju.
Tragedija koja se u četvrtak dogodila u Bugarskoj, u blizini sela Černiče, kada je u stravičnom lančanom sudaru poginula Boranka Tatjana Ilić (54), zavila je Bor u crno.
Kako danas izgledaju migrantske rute i kako se oni prilagođavaju pojačanim kontrolama na granicama, objašnjava za Informer kriminolog Ratomir Antonović.
Eksplicitne scene iz domaćih hit-serija poslednjih godina redovno podižu prašinu, dele publiku i otvaraju pitanje da li je reč o umetničkoj slobodi ili lovu na gledanost.
Od paničnog straha od gubitka erekcije i ženskog tela, pa sve do straha od poljupca i dodira, stručnjaci otkrivaju koje skrivene anksioznosti uništavaju intimni život i kako se sa njima izboriti.
Starleta Slađana Lazić, poznatija kao Slađa Poršelina, nikada iskrenije je govorila o bivšem partneru sa kojim je bila četiri godine, ali i o teškom periodu koji je ostavila iza sebe.
Kristina Spalević se sinoć, kako je tvrdila u snimku sa Instagrama, uputila ka policijskoj stanici Voždovac, sa namerom da priloži dokaze protiv bivšeg partnera Kristijana Golubovića.
Maja Marinković žestoko je uzvratila Danilu Dači Virijeviću, nakon što je on sa podsmehom komentarisao snimak njenog oca Radomira Takija Marinkovića koji je nastao na buvljaku.
Razvodi na estradnoj sceni postali su sve učestalija pojava, a jedan od najčešće pominjanih razloga za kraj brojnih brakova jesu prevare i narušeno poverenje među partnerima.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.